Stota obljetnica rođenja zagrebačkog gradonačelnika od 1952. do 1963. godine Većeslava Holjevca, u čija se najveća postignuća ubrajaju prijelaz Zagreba “preko Save”, izgradnja Novog Zagreba i Zagrebačkog velesajma, svečano je obilježena u utorak u zagrebačkoj Gradskoj skupštini.

O Holjevčevu životu i djelu, u nazočnosti njegove obitelji i gradskih zastupnika, govorili su izaslanik premijera Andreja Plenkovića i predsjednik zagrebačke Skupštine Andrija Mikulić, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, Holjevčev prijatelj i suvremenik Juraj Hrženjak te povjesničar Josip Mihaljević.

Mikulić je rekao da je Holjevac vizuri grada dao novu strukturu i, najvažnije, put kojim se Zagreb treba razvijati. “Danas je Zagreb, teritorijalno i po stanovništvu, grad koji svakodnevno raste i prima nove stanovnike. Ta činjenica nameće nove izazove u prostornom planiranju i stvaranju ideja koje će imati pozitivnog učinka na buduće generacije”, istaknuo je.

Podsjetio je i kako je u vrijeme Holjevčeva gradonačelničkog mandata otvoren Zagrebački velesajam te je počelo gospodarsko otvaranje grada prema Europi i svijetu, što je, dodao je, u ono vrijeme Holjevcu, ali i hrvatskoj društveno-političkoj sceni,  predstavljalo veliku prijetnju i opasnost zbog pritisaka iz Beograda. “Holjevac je znao što radi i ostao je dosljedan svom planu i cilju”, rekao je. Mikulić te pozvao sve koji danas sudjeluju u donošenju odluka da ostatku zemlje budu primjer po izgradnji i korištenju potencijala Zagreba.

Gradonačelnik Bandić istaknuo je pak kako je Holjevac svojim djelom, vizijom i radom ostao neraskidivi dio identiteta Zagreba i ušao u povijest kao jedan od hrvatskih velikana.

Bio je  “gorostas od čovjeka”, te istinski antifašista i istinski hrvatski domoljub,  iznimno uspješan zagrebački gradonačelnik, zaslužan za širenje i urbanizaciju Zagreba, pisac i publicist, ali i čovjeka koji je radio na povezivanju iseljene i domovinske Hrvatske, rekao je Bandić te podsjetio i na Holjevčevo političko djelovanje kao jednog od organizatora oantifašističkog ustanka u rodnom Karlovcu, Baniji i Kordunu.
Na svoje dugogodišnje prijateljstvo s Holjevcem, s kojim je bio sudionik antifašističke borbe, podsjetio je Hrženjak rekavši da je u Europi i svijetu “zazvonila hrabrost” Holjevca koji je u studenom 1941. s 25 suboraca ušao u Karlovac, pun Nijemaca i ustaša, u pokušaju da oslobodi Marijana Čavića. Također, naglasio je, Holjevac je okupio opkoljene Srbe na Petrovoj gori i probio ustaški obruč oko njih.

“Kod Holjevca nije glavno to što je pokazao veliku hrabrost, već što je svojim osjećajem pravde i pravednosti pokazao da žrtvovati život za drugog čovjeka nije previše”, kazao je.

Hrženjak je rekao i da je Holjevac, kao gradonačelnik, osigurao posao mnogim obrtnicima,  stanove onima koji su tada došli u Zagreb “gladni i bez krova nad glavom”, izgradio industriju, Novi Zagreb i Zagrebački velesajam. Istaknuo je i da se Holjevac prema njemu nikada nije ponašao kao šef, već kao prijatelj te da je “u tome bila njegova veličina”.

Zagrebački gradonačelnik, političar i pisac Većeslav Holjevac rođen je 22. kolovoza 1917. u Karlovcu, a umro u Zagrebu  11. srpnja 1970. Član Komunističke partije Jugoslavije postao je 1939. godine, a bio je jedan od organizatora antifašističkog ustanka u Karlovcu, Kordunu i Baniji. Bio je i politički komesar grupe NOP odreda Korduna i Banovine, politički komesar, pa zapovjednik Druge operativne zone Hrvatske i naposljetku politički komesar Prvog, a zatim Četvrtog korpusa. Poslije rata, bio je zapovjednik Vojne uprave Jugoslavenske armije za Istru i Slovensko primorje i šef vojne misije FNRJ u Berlinu. Od 1952. do 1963. godine bio je zagrebački gradonačelnik. Bio je član Četvrtog sabora Narodne Republike Hrvatske i  predsjednik Matice iseljenika Hrvatske. Napisao je knjige “Hrvati izvan domovine” i “Zapisi iz rodnoga grada”. Nositelj je Partizanske spomenice 1941. i drugih visokih odlikovanja. Narodnim herojem proglašen je 23. srpnja 1951.