Romski jezik jedna je od najznačajnijih karika u osnaživanju romskog identiteta i sredstvo je komunikacije, socijalizacije i kulturne integracije Roma diljem svijeta, istaknuto je u petak na obilježavanju Svjetskog dana romskog jezika.

Svjetski dan romskog jezika obilježen je u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) u nazočnosti predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, izaslanice premijera Nade Murganić, izaslanice predsjednice Republike Renate Margaretić Urlić, zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, saborskog zastupnika romske manjine Veljka Kajtazija, Saveza Roma u RH “Kali Sara” te predstavnika brojnih romskih udruga.

Hrvatski sabor prvi u svijetu prihvatio je inicijativu o proglašenju 5. studenog Svjetskim danom romskog jezika, podsjetio je Jandroković te izuzetno vrijednom ocijenio inicijativu predstavnika romske zajednice i saborskog zastupnika Kajtazija da se romskom jeziku osigura trajna briga u očuvanju, razvoju i standardizaciji i Romima omogući služenje vlastitim jezikom.

Ističe da je objavljivanje prvog Hrvatsko-romskog i romsko-hrvatskog rječnika proširilo društvenu potporu romskom jeziku u Hrvatskoj i svijetu, a da se od 2012. romski jezik i književnost izučavaju na zagrebačkom Filozofskom fakultetu.

Odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina moraju se nastaviti provoditi uz dosljednu primjenu hrvatskih zakona, dodao je.

Jandroković: Važna je promjena stajališta prema romskoj manjini  

Jandroković je naglasio važnost promicanja načela nediskriminacije i promjene stajališta prema romskoj manjini te važnost jednakog pristupa Roma obrazovanju kao i trajnog promicanja uključenost romske djece u procese obrazovanja – od predškolskog odgoja do visokog obrazovanja.

Na važnost uključivanja romske mladeži do najviših obrazovnih stupnjeva upozorila je i Margaretić Urlić rekavši da je to trajna briga hrvatskog društva.

Upozorila je da se Romi danas često susreću s nerazumijevanjem okoline u kojoj žive te ih se tretira kao građane drugog reda.

“Hrvatska je među prvim državama koja je prepoznala i priznala nacionalnu posebnost Roma, otvorila mogućnost njihove afirmacije i emancipacije u politici, prosvjeti i kulturi”, naglasila je te ocijenila da bi osnivanje katedre za romski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu dalo još bolji poticaj budućem proučavanju romskog jezika i kulture.

Da Romi imaju najnižu obrazovnu strukturu i žive u teškim socijalnim i stambenim prilikama, upozorila je i Murganić rekavši da Vlada aktivno radi na rješavanju tih problema. Podsjetila je i da se vlada obvezala da će provoditi i poticati sve programe nacionalnih manjina, pa tako i romske zajednice.

Zagrebački gradonačelnik istaknuo je da je jezik najvažnija identitetska sastavnica svakog naroda, a riječi njegova kanonska knjiga. Izrazio je i zadovoljstvo što, iako nedovoljno, sve više mladih Roma stječe srednjoškolska i visokoobrazovna znanja.

Kajtazi je istaknuo da su u očuvanju romskog jezika napravljeni značajni koraci, a vrhunac tih napora su studiji romanistike na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, postavljanje dvojezične ploče na tom fakultetu te dugoročno – integracija povijesti, kulture i književnosti Roma u obrazovni sustav.

“Glavni cilj nije samo unaprjeđenje položaja romske manjine, već i promjena stavova i predrasuda većinskog naroda o Romima”, kazao je. Smatra da Romi moraju biti aktivni sudionici društvenog života kako bi lakše mogli ostvariti svoje ciljeve.