U povodu obilježavanja 10. obljetnice Svjetskog dana dostojanstvenog rada (7. listopada) u Kući ljudskih prava u Zagrebu održana je u srijedu rasprava o borbi za dostojanstvenu minimalnu plaću i veće plaće za sve radnike, u organizaciji Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i Nezavisnih hrvatskih sindikata, na kojoj je istaknuto kako je pet posto zaposlenih ispod granice siromaštva.

Nakon dugogodišnje gospodarske krize u Hrvatskoj još traje socijalna kriza i radnici ne osjećaju ekonomski opravak unatoč rastu BDP-a. Hrvatska je i dalje na europskom dnu po plaćama radnika i zabrinjava rastući trend iseljavanja, rečeno je na skupu.

Predsjednik SSSH Mladen Novosel istaknuo je kako su raspravu pokrenuli sa zahtjevom za bolje uvjete rada,  plaće i životni standard radnika. Ocijenio je kako je teškom govoriti o dostojanstvu hrvatskih radnika kada ga se tretira kao trošak, a njegova zasluga se ne spominje u ostvarenju gospodarskog rasta od 2,9 posto prema MMF-u.

Turistička sezona je na izmaku, govori se o prihodu od 10 milijardi eura, no nitko ne govori koliko je u tome neisplaćenih plaća i prekovremenih sati radnika u ugostiteljstvu, dodao je.

Ove godine, na razini Europske konfederacije sindikata, sindikalna borba usmjerena je na povećanje plaća, bolja i kvalitetnija radna mjesta, istaknuo je Novosel. Podsjetio je kako su se u posljednje dvije godine promijenile tri vlade i četiri ministra, a  sindikalci još uvijek traže izmjenu zakona o minimalnoj plaći te da u nju ne ulaze dodaci utvrđeni Zakonom o radu, prvenstveno, prekovremeni rad, kako radnici ne bi trebali raditi i do 100 sati prekovremeno da bi dobili minimalnu plaću.

To jednostavno više ne smijemo dopustiti, naglasio je Novosel.

Kroz kolektivne pregovore s poslodavcima tražimo povećanja plaća, jer vjerujemo da za to postoje argumenti, dodao je, te najavio da SSSH pokreće aktivnosti oko organiziranja prosvjeda, ako se u idućih nekoliko dana ne započnu pregovori o visini minimalne plaće.

Novosel je pojasnio kako traže povećanje minimalne plaće na razinu od 50 posto prosječne plaće, a sada je oko 40 posto, “što znači da govorimo o povećanju od nekih 500 kuna, sa sadašnjih 2620 na 3100 kuna.Volio bih vidjeti poslodavca koji nije u stanju isplatiti toliku plaću u neto iznosu”, poručio je Novosel.

Pet posto zaposlenih ispod granice siromaštva

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever upozorio je kako je Hrvatska zemlja s najvišim rastom nesigurnih poslova unutar EU, a što je, uz niske plaće, jedan od glavnih razloga iseljavanja mladih, posebice visokobrazovanih, iz zemlje.

Ocijenio je kako je u Hrvatskoj vrijeme za promjenu gospodarske i socijalne politike, jer su se dosadašnje zasnivale na niskim plaćama i uštedama na radnicima, a pokazale su se pogrešnima budući su tako stečenu dobit poslodavci pretvarali u svoje zarade, a ne u investicije.

Jedino rast svih plaća donosi nova radna mjesta kroz povećanju potražnju i potrebu za radom, jamči povećano punjenje proračuna i mirovinskog sustava, istaknuo je Sever.

Također je rekao kako poslodavac koji nije u stanju isplatiti minimalnu plaću, bolje da ni ne posluje, nego da imamo fingiranu zaposlenost siromašnih radnika.  Upozorio je kako je u Hrvatskoj trenutno pet posto zaposlenih ispod granice siromaštva.

Esther Lynch iz Europske konfederacije sindikata (ETUC)  kazala je kako je vrijeme za povećanje plaća uslijed gospodarskog rasta, a to pokazuju i pokazatelji MMF-a.

Ocijenila je i da su neprihvatljive tako velike razlike u plaćama zaposlenih u starim i novim članicama EU.  Stoga tražimo pravednije plaće i poslodavci bi ih zajedno za zaposlenicima trebali ispregovarati, zaključila e Lynch.