Dan hrvatske knjige i 200. obljetnica rođenja Petra Preradovića obilježeni su u ponedjeljak u Društvu hrvatskih književnika (DHK) u Zagrebu.

Dan hrvatske knjige obilježava se 22. travnja svake godine od 1996. godine prema odluci Hrvatskog sabora u spomen na Marka Marulića koji je tog datuma 1501. godine dovršio”Juditu”. Zanimljivo je da je 22. travnja 1900. godine utemeljeno i Društvo hrvatskih književnika.

Predsjednik DHK-a Đuro Vidmarović istaknuo je da je društvo književnika oduvijek djelovalo kao prostor slobode i demokracije te njegovalo nacionalnu književnost i čuvalo hrvatski jezik, te da je tako i danas.

O Petru Preradoviću govorio je dopredsjednik DHK -a, književnik i povjesničar Božidar Petrač istaknuvši kako je riječ o pjesniku koji je pronalazio nove pjesničke oblike i u tematski sklop hrvatske preporodne lirike uveo svježe sadržaje.

Podsjetio je i na Preradovićevu pjesmu “Zora puca bit će dana” koja je 1844. godine objavljena u prvom broju časopisa “Zora dalmatinska”, istaknuvši ako je ona smjesta postala pjesnikov zaštiti znak i smjestila ga na sam vrh pjesničke ljestvice Hrvatskog narodnog preporoda.

Petar Preradović rođen je u Grabrovnici kraj Pitomače 1818. godine, a preminuo 1872. godine, u Fahrafeldu. Pohađao je vojnu akademiju u Bečkom Novom Mjestu gdje je pisao njemačke stihove s izrazitim obilježjima romantizma i dobio poticaje za rad na narodnom osvješćivanju.

U povodu Dana hrvatske knjige Društvo hrvatskih književnika dodijelilo je također 19. travnja u Splitu nagradu “Judita” za najbolje djelo iz hrvatske književne baštine u 2017. godini znanstveniku, književniku i svećeniku Dragi Šimundži za knjigu “Marko Marulić pjesnik i didaktičar”, te nagradu “Slavić ” za najbolji autorski prvijenac filologu Luki Vukušiću za knjigu kratkih priča “Vatra u snijegu”.

Nagrada “Davidias,” koja se također tradicionalno dodjeljuje u sklopu Dana hrvatske knjige, ove godine nije dodijeljena jer, kako je obrazloženo, nijedna knjiga prijavljena na natječaj ne udovoljava kriteriju izvrsnosti.