OBAVJEŠTAJNA PODVALA HRVATSKOJ 2019.: Tko je iz slovenske vlade inicirao aferu s prisluškivanjem

Autor:

23.07.2015., Zagreb - Vecernji list objavio je da bi Hrvatska u postupku arbitraze mogla izgubiti dvije trecine Piranskog zaljeva. Obljavljene su optuzbe protiv slovenskog clana arbitrazne komisije, koji je navodno bio u dosluhu sa slovenskom stranom te je utjecao na odluku sudaca. "nPhoto: Davor Puklavec/PIXSELL

Davor Puklavec/PIXSELL

Objavljeno u Nacionalu br. 1095, 16. travanj 2019.

DRŽAVNI TAJNIK ZA NACIONALNU SIGURNOST u vladi slovenskog premijera Marjana Šareca i bivši šef slovenske tajne službe iz vremena Janeza Janše ključna je osoba iza slovenskih medijskoobavještajnih podvala da je SOA prisluškivala slovenske političare

Damir Črnčec, državni tajnik za nacionalnu sigurnost slovenske vlade, ključna je osoba koja je proteklih dana u koordinaciji s nekim slovenskim medijima, ako je suditi po više javno dostupnih informacija, izmislila aferu s tobožnjim hrvatskim prisluškivanjem slovenskih političara i tako pokušala izvršiti javni pritisak na hrvatsku vladu i njenu Sigurnosno obavještajnu agenciju (SOA), pokušavajući tako popraviti neugodnu poziciju u kojoj se Slovenija već duže vrijeme nalazi jer su slovenski diplomati svojedobno uhvaćeni u pokušaju da nezakonito utječu na ishod arbitraže oko Piranskog zaljeva. Slovenija trenutno tuži Hrvatsku zbog nepoštovanja arbitražne odluke pred Europskim sudom pravde (EJC), a spomenuta “afera” dodatno sugerira kako slovenski državni vrh ima očite probleme sa svojom političkom strategijom i prioritetima. Črnčec je ujedno u Sloveniji i tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost, predsjednik radne skupine Vijeća za nacionalnu sigurnost i voditelj skupine za provedbu arbitražne presude na granici Slovenije s Hrvatskom. Radi se o kontroverznoj osobi zagonetnog političkog utjecaja koji je godinama u Sloveniji privlačio pozornost javnosti svojim kontroverznim akcijama, s ciljem da pomogne Janezu Janši da spriječi optužbe za korupciju, ali ne samo to. Postoje ozbiljne indicije da je on zataškavao tu veliku korupcijsku aferu u kojoj se Janša suočio s optužbama za korupciju tijekom nabave finskih vojnih vozila Patria. Osim toga, Črnčec je duže vrijeme privlačio pozornost svojim antiimigrantskim i šovinističkim izjavama, što je izazvalo javne prosvjede tijekom njegova iznenadnog političkog uzleta pod okriljem aktualnog slovenskog premijera Marjana Šareca. Da se upravo on nalazi u pozadini glavnine slovenskih obavještajnih podvala usmjerenih prema Hrvatskoj, moglo se početi zaključivati već nakon što je on bio gotovo najavio i predvidio ovu očiglednu medijsko-obavještajnu operaciju s ciljem diskreditacije Hrvatske.

BIO JE TO ZAPRAVO NASTAVAK obavještajnih podvala koje su inicijalno pokrenute iz BiH s ciljem diskreditacije Hrvatske, ali i koje su istodobno bile potpuno osobne i usmjerene protiv Davora Franića, tajnika kabineta ravnatelja SOA-e Danijela Markića. Franiću su prvo pojedinci iz BiH bez dokaza pripisivali da je osobno pokušao vrbovati muslimanske ekstremiste da rade za Hrvatsku. Potom su isti ti krugovi dostavili Franićevu fotografiju iz njegove diplomatske putovnice slovenskim medijima, koji su ga optužili da je osobno prisluškivao slovenske predstavnike upletene u nedopuštene aktivnosti oko arbitraže neriješenih slovensko-hrvatskih odnosa u Piranskom zaljevu.

Črnčec je 30. ožujka dao veliki intervju za slovenski internetski medij Siol.net koji je posredno u vlasništvu Republike Slovenije, u komu je izjavio: “Jasno smo dali do znanja da ćemo nastaviti s provedbom arbitražne odluke donesene u slovenskom pravnom poretku. Stoga nastavljamo politiku prethodne vlade, ali s druge strane, odlučili smo se za konkretnije mjere o kojima ne bih htio javno govoriti, a koje se mogu razlikovati od onih iz prethodnog mandata. Već je vidljivo da je manje javne komunikacije. Ako napravim malo buke, možemo zaključiti da može biti još drugih aktivnosti”.

Tada je izjavio i da se ponekad osjeća kao čudovište iz Loch Nessa, o kojem svi pričaju, vide snimke, ali ga zapravo nitko nije upoznao. Gotovo istodobno Črnčec se našao u slovenskim medijima zbog jedne druge stvari. Mariborski dnevni list Večer objavio je da je Črnčec stajao iza naprasne i iznenadne ostavke sa svojeg položaja Romana Kirna, jednog od najiskusnijih državnih tajnika u Uredu premijera Marjana Šareca, koji je bio zadužen za vanjsku politiku, a koji je neočekivano otišao sa svojeg mjesta. Taj dugogodišnji i iskusni diplomat koji je bio, između ostalog, slovenski veleposlanik u Ujedinjenim narodima i Sjedinjenim Američkim Državama, nominalno je podnio ostavku iz osobnih razloga koje duže vrijeme nije želio objasniti. Premijer Marjan Šarec u tišini je prihvatio ostavku, a Kirn je u roku od nekoliko dana napustio vladu. Prvi puta Kirn se o razlozima svoje ostavke službeno oglasio u nedjelju, 14. travnja, kada je dao sljedeću izjavu za TV Sloveniju: “Jednostavno više nisam htio sudjelovati u stvaranju privida da sudjelujem u stvaranju važnih vanjskopolitičkih odluka u kabinetu. U posljednje vrijeme sve češće se događalo da sam o važnim vanjskopolitičkim odlukama saznao iz medija… Ako razgovaramo o tom prisluškivanju, polemici i izjavama premijera, ako bih bio na poziciji njegova savjetnika i ako bi me on poslušao, definitivno mu ne bih savjetovao davanje onakvih izjava kakve je dao”.

KIRN SE PRIDRUŽIO ŠARECU u predizbornoj kampanji za predsjedničke izbore 2017. Šarec je prije toga bio gradonačelnik općine Kamnik, a prije preuzimanja dužnosti premijera nije imao nikakvog političkog iskustva na državnoj razini. Tada je Šarec postigao zavidne rezultate u drugom krugu izbora s 47% glasova. Taj potez tada je ostavio dojam da se Šarec okružio iskusnim i mudrim savjetnicima. Nakon Kirnove ostavke spominjala su se dva moguća razloga u pozadini te odluke. Prema prvom, Šarec je pokazao malo interesa za vanjsku politiku i slabo je koristio savjete svog iskusnog državnog tajnika. Prema drugom, vjerojatno ključnom, kao ključni autoritet i za to područje u Šarecovim očima pojavio se upravo Črnčec koji obavještajnim podvalama pokušava proizvesti nove napetosti između Slovenije i Hrvatske. Još dok je studirao obrambene studije na Fakultetu društvenih znanosti u Ljubljani, Črnčec je privukao pozornost studentskih kolega iznimno kratkom kosom i maskirnim vojnim hlačama. Bio je i strastveni pristaša nasilne slovenske navijačke grupe Viole iz Maribora. Godine 1994. bio je među najglasnijim prosvjednicima u demonstracijama u znak podrške Janezu Janši, kojeg je parlament smijenio zbog nezakonitog uplitanja vojnih specijalaca i tajnih agenata u civilno društvo. U intervjuu 2009. godine, na pitanje o njegovu sudjelovanju na tim demonstracijama, odgovorio je: “Tada sam bio student. Nisam član nijedne stranke”. Ubrzo nakon diplomiranja postao je pripravnik u Obavještajnoj-sigurnosni službi Ministarstva obrane (OVS), diplomirao, magistrirao i doktorirao je kod istog profesora Marjana Brezavščeka. Godine 1999. vodio je slovenski vojni kontingent u okviru mirovne misije UN-a na Cipru s privremenim činom bojnika, ali i inače je brzo napredovao u Ministarstvu obrane koje i danas ima velik broj pristaša prvog ministra obrane Janeza Janše.

ALI PRAVI SKOK U SVOJOJ KARIJERI je postigao 2005., kada je Janez Janša prvi put postao predsjednik slovenske vlade. Sa samo 32 godine Damir Črnčec postao je direktor OVS-a. Iste godine započeli su prvi razgovori o kupnji finskih oklopnih vozila Patria, uz tajne dogovore o podmićivanju u iznosu od 12 milijuna eura. Iako slovenski zakon propisuje OVS-u da se brine za protuobavještajnu zaštitu svih vojnih nabava i u slučaju otkrivanja sumnji kaznenih djela ima dužnost istraživanja i izvještavanja tužiteljstvu, ta služba, pod vodstvom Črnčeca, nikada nije otkrila podmićivanje u slučaju Patria. Policijska istraga u Sloveniji počela je tek nakon finske blokade ulaska Slovenije u Organizaciju za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) 2009., a još 2007. slovenska policija koju su nadzirali drugi Janšini povjerljivi ljudi, “izgubila” je pet urgentnih depeša Interpola zbog sumnje za korupciju kod najveće nabave naoružanja za Slovensku vojsku.

IPAK, NAKON IZBORA 2008., na kojima je premijer postao Borut Pahor iz stranke Socijalni demokrati, Damir Črnčec ostao je na toj dužnosti do veljače 2012. U tom razdoblju bilo je dodatnih ozbiljnih sigurnosnih incidenata u Ministarstvu obrane. Slovenska obavještajno-sigurnosna agencija (SOVA) je 2011. godine utvrdila da je 21 pripadnik Slovenske vojske, uključujući i neke časnike, na vojnoj streljani na području Škrilja, nekoliko stotina metara od granice s Hrvatskom, uvježbavao članove ekstremističke desničarske skupine Blood & Honor u pucanju vatrenim i protuoklopnim oružjem. OVS pod vodstvom Črnčeca tada nije otkrio nikakve indicije koje bi ukazivale na postojanje kaznenih djela, a prema navodima slovenskog tiska Črnčec je čak blokirao istragu SOVA-e i rad parlamentarnog istražnog povjerenstva. S druge strane, podnio je kaznene prijave protiv više novinara koji su pisali o toj temi. S pozicije direktora OVS-a, Črnčec je tada bio promoviran na važniju funkciju.

Na prvoj sjednici vlade na početku svog drugog premijerskog mandata, 10. veljače 2012., Janez Janša imenovao ga je na mjesto direktora SOVA-e, a Črnčec je odmah zamijenio 19 čelnika Sove i zamijenio ih uglavnom lokalnim čelnicima iz Janšine stranke SDS. U travnju 2013. Specijalno tužiteljstvo Republike Slovenije potvrdilo je da je primilo najmanje šest kaznenih prijava zaposlenika i bivših zaposlenika SOVA-e protiv Črnčeca zbog sumnje da je počinjeno kazneno djelo zlouporabe položaja i mobinga na radnom mjestu, ali sudbina tih kaznenih predmeta je nepoznata. Istog tog mjeseca nepravilnosti kod novih zapošljavanja i premještanja agenata SOVA-e potvrdio je i Inspektorat za javnu upravu. U ožujku 2013. nova premijerka Alenka Bratušek smijenila je Črnčeca na prvoj sjednici nove vlade, ali najpouzdaniji povjerenik aktualnog slovenskog premijera Šareca vratio se u Ministarstvo obrane kao savjetnik načelnika Glavnog stožera Slovenske vojske, general bojnika Dobrana Božića. Njegov nasljednik, general bojnik Andrej Osterman zadržao ga je i u listopadu 2014., iako je u to vrijeme već bio javno aktivan kao šef prosvjeda protiv zatvaranja Janeza Janše i za ukidanje svih presuda protiv njega. Bivši slovenski premijer i trgovac oružjem 1990-ih, koji je preko podređenih službenika prodavao oružje i mnogim hrvatskim općinama, osuđen je na dvije godine zatvora zbog mita u aferi Patria. Presudu su potvrdila tri redovna slovenska suda, uključujući i Vrhovni sud, a Ustavni sud je ukinuo predmet, slično kao u slučaju Ive Sanadera, i vratio slučaj na ponovno suđenje, nakon čega je obustavljen progon Janše zbog zastare.

VIŠE MJESECI ČRNČEC JE ORGANIZIRAO svakodnevne prosvjede ispred zgrade Vrhovnog suda te se sve više aktivirao na društvenim mrežama, gdje je redovito izražavao nacionalističke, šovinističke, pa čak i rasističke stavove te promovirao govor mržnje prema manjinama. Od ožujka 2015. do lipnja 2016. Črnčec je bio savjetnik za obranu i javnu diplomaciju kod ministarstva obrane Crne Gore. Po povratku u Sloveniju postao je izvanredni profesor na području nacionalne i međunarodne sigurnosti, voditelj Odjela za nacionalne i međunarodne sigurnosne studije, pa čak i dekan privatnog Fakulteta za državne i europske studije, u vlasništvu jednog od vođa slovenske opozicije 90-ih, DEMOS-a i ideologa slovenske desnice Petra Jambreka. S njim se uskoro razišao. Peter Jambrek za Mladinu o tom razlazu rekao je: “Postoji opsežan dosje na fakultetu i na sudu o procesu prijevremenog otkaza dr. Črnčecu s pozicije dekana zbog kršenja odluka fakultetskih vlasti i s pozicije profesora zbog neadekvatne habilitacije i nekompetentnosti. Pedagoška suradnja s njim bila je teška, naše iskustvo s njim je iznimno neugodno i drago nam je da su te priče gotove. Prekidom suradnje s njim također sam zadovoljan i zbog toga što su mnogi naši kolege imali značajne rezerve u pogledu njegovih akademskih neadekvatnih tekstova u novinama.”

Črnčec se 2016. razišao i s Janezom Janšom, a mediji pod kontrolom njegove stranke SDS-a počeli su ga redovito kritizirati. Novinske tekstove objavio je u knjizi s naslovom “Lomače” 2016., u suradnji s nakladom Celjska Mohorjeva družba i Institutom za globalno upravljanje, čiji je osnivač od 2015. Od tada je aktivno nastavio širiti svoje poruke putem društvenih mreža i kao kolumnist tjednika Reporter.

Na iznenađenje mnogih, novi premijer Marjan Šarec u rujnu 2018. tajnovito je Črnčeca postavio na današnji položaj. Prema riječima Črnčeca, samo su on i Šarec znali za njegovo imenovanje na mjesto državnog tajnika u kabinetu premijera, to se držalo u tajnosti do početka prve sjednice vlade. Zgranute tim imenovanjem, 26 slovenskih nevladinih organizacija organiziralo je peticiju koju je potpisalo više od 3600 slovenskih intelektualaca i drugih državljana. U peticiji stoji: “Naše strpljenje završava sa sviješću da je Črnčec jedan od najgorljivijih i najglasnijih promotora govora mržnje prema izbjeglicama, muslimanima, islamu i nevladinim organizacijama. Ono što Črnčec piše u medijima široko je poznato, a toga ima jako mnogo, pa samo ukratko neki od njegovih stavova: Muslimani su kancerogene stanice posijane diljem Europe, po njegovom mišljenju deportacija izbjeglica je ‘jedini lijek’ za ‘ilegalne migrante’ i ‘nećemo rješavati probleme dokle god nećemo odbaciti posljednju izbjeglicu iz Slovenije!’”.

SLOVENSKI PREDSJEDNIK VLADE ŠAREC ignorirao je prosvjede i peticiju rekavši: “Ne toleriramo netoleranciju. Ako Črnčec postupi drugačije, bit će smijenjen”.

U to vrijeme Črnčec je prestao emitirati takve poruke na društvenim mrežama i medijima, čini se da se povukao u pozadinu i spremao, prema njegovim riječima, “za konkretnije mjere koje su možda drugačije nego u prethodnom mandatu”. No upravljanje državnim poslovima i međunarodnim odnosima mnogo je više filigranski i dugoročni rad, što zahtijeva mnogo razboritosti, mudrosti i iskustva. Dakle, ono što posjeduje Roman Kirn, a što nedostaje Damiru Črnčecu. U tom svjetlu treba sagledavati i pokušaj kreiranja posljednje “afere” u slovensko-hrvatskim odnosima koja je očigledno nastala u suradnji slovenskih obavještajnih struktura i medija.

A ona je izbila 3. travnja kada je najpopularnija slovenska TV stanica POP TV, u vlasništvu tvrtke Central Media Enterprises Ltd, sa sjedištem na Bermudima, u vlasništvu američkog medijskog konglomerata Time Warner, objavila novinarsku priču da je slovenske predstavnike na arbitražnom tribunalu u Haagu prisluškivao šef kabineta direktora SOA-e Davor Franić. Kao izvor za te tvrdnje spomenuli su samo “bosanske medije i pouzdane izvore iz strane obavještajne službe”, ali nisu objavljeni nikakvi dokazi za te ozbiljne optužbe.

KASNIJE SE POKAZALO DA JE PRIČA UTEMELJENA na tvrdnji bosanskog novinara Avda Avdića za televiziju N1, izrečenoj u intervjuu 27. ožujka, bez ikakvih dokaza. Avdić je nekoliko tjedana ranije objavio nekoliko ničim suvislim potkrijepljenih članaka da SOA pokušava vrbovati građane Bosne i Hercegovine i da iza tih pokušaja također stoji Davor Franić. Aktualni pravosudni epilog ovih optužbi je za njihove tvorce vjerojatno neočekivan. Na udaru Tužiteljstva BiH našao se bosanski ministar sigurnosti Dragan Mektić koji je javno potvrdio navode Avdića. Mektića se sumnjiči da je počinio kazneno djelo zlouporabe položaja ili ovlasti, otkrivao tajne podatke i davao lažne iskaze. Bosanski internetski portal zurnal.info, za koji piše Avdić, primio je od američke vlade od 2012. do 2018. godine donacije u iznosu od 5 milijuna američkih dolara putem USAID-a i State Departmenta, što predstavlja gotovo jedini izvor prihoda ovoga internetskog medija. No nastavak ove operacije uslijedio je 8. travnja, kada je POP TV optužio hrvatsku vladu da pokušava utjecati na njihov novinarski rad preko utjecajnog hrvatskog medijskog dužnosnika, patera Ivana Tolja i čak prisluškivati njihove novinare. Osim zvučnog zapisa telefonskog razgovora između Tolja i jednog od direktora američkog fonda KKR Luda Bammensa, nema za te tvrdnje nikakvih dodatnih dokaza. Isječak je najvjerojatnije nastao prisluškivanjem tajnih službi ili tajnim snimanjem razgovora jednog od sugovornika. POP TV je također naveo da snimka dokazuje da iza svega toga stoji hrvatska vlada. Što se tiče navodnog prisluškivanja novinara koje je počinila hrvatska vlada, naveli su da je to njihov logički zaključak.

VELIKI FINALE TE SLOVENSKO-BOSANSKO PRIČE preko medija u vlasti američkih vlasnika uslijedilo je dan poslije objave priče o navodnom pokušaju utjecanja hrvatske vlade na slovenski POP TV preko Ivana Tolja i direktora KKR-a. Slovenski premijer Marjan Šarec iznenada je 9. travnja sazvao prvu sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost u svom mandatu. Zbog navodnog pritiska hrvatske vlade na slovenske medije, predsjednik parlamenta Dejan Židan čak je prekinuo posjet Beču, a sjednici su nazočili i predsjednik Slovenije Borut Pahor, ministar vanjskih poslova Miro Cerar, ministar obrane Karl Erjavec, ravnatelj Slovenske obavještajno-sigurnosne agencije (SOVA) Rajko Kozmelj i tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost i najbliži povjerenik premijera Damir Črnčec. Budući da slovensko zakonodavstvo propisuje da Vijeće za nacionalnu sigurnost (SNAV) savjetuje vladu oko usvajanja mjera i akata vezanih za nacionalnu sigurnost države, sazivanjem sastanka tog Vijeća slovenski su vodeći dužnosnici proglasili navodni pritisak Ivana Tolja na slovenski medij kao pitanje nacionalne sigurnosti, što se dogodilo prvi put u povijesti Slovenije. Javno objavljeni zaključci tajnog sastanka vrlo su slabašni:

“SNAV je primio na znanje izvješće nadležnih tijela i agencija o najnovijim informacijama u vezi s prisluškivanjem; SNAV osuđuje svaki pokušaj utjecaja na slobodu slovenskih medija; SNAV je izrazio očekivanje da će se Hrvatska u budućnosti uzdržavati od radnji koje su u suprotnosti s vrijednostima Europske unije, vladavinom prava i zaštitom ljudskih prava i temeljnih sloboda”.

TO JE PRIOPĆENJE ZASAD i epilog tih slovenskih konstrukcija koje su pojedini hrvatski mediji također pokušali predstaviti kao veliku špijunsku aferu. Nacional je koncem proteklog tjedna suočio Črnčeca s više pitanja povezanih s ovim slučajem, ali je on odlučio ostati nedostupan za bilo kakav komentar. On je na njih izbjegao odgovoriti, ali je u ponedjeljak poslijepodne, iz službe za odnose s javnosti slovenskog premijera Šareca, pristigao kratki odgovor u kojem stoji: “Državni tajnik u kabinetu predsjednika vlade Damir Črnčec obavlja poslove i dužnosti na ovoj funkciji u skladu s važećim propisima”.

Kako je propala KKR-ova akvizicija POP TV-a

KKR je u ožujku 2014. kupio United Group, jednu od najvećih telekomunikacijskih i medijskih tvrtki na Balkanu. Pored Telemacha, SBB-a i drugih telekomunikacijskih tvrtki na području skoro svih država bivše Jugoslavije, KKR je uz pomoć CNN-a u listopadu 2014. osnovao televiziju N1 koja emitira na području Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije, u kolovozu 2018. United Group kupio je i hrvatsku televiziju Nova TV, dok je pokušaj kupnje slovenskih najgledanijih kanala POP TV i Kanala A bio neuspješan. U međuvremenu se vlasnička struktura Nove TV još jednom promijenila. Glavni operativac i lobist KKR-a u regiji bio je partner i predsjednik KKR-ova Globalnog instituta, nekadašnji direktor CIA-e i bivši zapovjednik operacija američke vojske u Iraku i Afganistanu, general David Patraeus, koji se u to vrijeme redovito sastajao s najvažnijim državnim dužnosnicima u regiji. U okviru projekta Malta Files Nacional je u 2017. razotkrio kako je direktor United Groupa Dragan Šolak uz pomoć slovenskih operativaca izvukao najmanje šest milijuna eura od hrvatskih telekomunikacijskih operatera, bez plaćanja ikakvog poreza u Hrvatskoj, preko prikrivenih tvrtki na Malti, na kojoj je kasnije kupio i državljanstvo za sebe i svoju obitelj. KKR je prodao United Group britanskoj tvrtki BC partners u rujnu 2018.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.