Kao i svake godine početkom prosinca, Josipa Lisac održat će tradicionalni Koncert posvećen Karlu Metikošu, ovoga puta u Maloj dvorani Doma sportova, u subotu, 5. prosinca. Nakon rasprodanih KD Vatroslava Lisinskog i Tvornice kulture proteklih godina, svoj najvažniji koncert u godini Josipa Lisac izvest će u dvorani u kojoj dosad nije imala samostalni nastup. Za tu priliku Mala dvorana Doma sportova bit će posebno prilagođena, s isključivo sjedećim mjestima u parteru i na tribini. Novi singl Josipe Lisac “Tu” našao je ovoga ljeta svoje mjesto u eteru hrvatskih radiopostaja, a potpisuju ga Srđan Sekulović Skansi kao autor glazbe Najdugovječnija modna manifestacija u Hrvatskoj, Zlatna igla Zagreba, održat će se u subotu, 7. listopada, na Hrvatskoj radioteleviziji, u organizaciji Udruženja obrtnika grada Zagreba. Nekoliko desetaka obrtnika – dizajnera, cvjećara, frizera, kozmetičara, postolara, krznara, klobučara, zlatara – pokazat će svoje unikatne radove. Zlatna igla nastavlja tradiciju koja se njeguje od davne 1935., a u doba masovne konfekcijske proizvodnje ta je manifestacija uspjela očuvati kulturu šivanja po mjeri, koja je visoko cijenjena u svjetskim metropolama i pomalo se vraća u Hrvatsku. Nacional je istražio kako posluju obrtnici u Hrvatskoj i koliko ih je, koji su im najveći izazovi i zašto je važno očuvati tradiciju obrta.

Mirza Šabić, predsjednik Obrtničke komore Zagreb, objasnio je da u komorskom sustavu Zagreba ima 17.500 članova svih struka, u Hrvatskoj je taj broj oko 80.000, a članom se, prema Zakonu o obrtu, postaje automatizmom.

“Svi obrti izrađuju unikatne proizvode, to je vrlo važno istaknuti jer u današnje vrijeme je upravo jedinstvenost i originalnost na cijeni. Danas u cijelom svijetu ljudi cijene drugačije, a posebno cijene nešto iza čega stoji mala manufaktura”, rekao je Šabić i dodao da je svako odijelo nekog obrtnika krojača unikatno. Tako klijent može birati hoće li jedan ili dva dugmeta, duži kroj ili kraći, boju po želji… To odijelo je uvijek klasično, ali ima nešto u tom jedinstvenom proizvodu što kod klijenta izaziva zadovoljstvo. Pojasnio je i tko su kupci koji se odlučuju za proizvode obrtnika. “Žene su ipak brojnije, to moram reći, muškarci kasnije ulaze u sve to pa uglavnom govorimo o poslovnim ljudima koji shvaćaju i cijene kvalitetu takvih proizvoda i usluga. Na Zlatnoj igli vidi se da su proizvodi namijenjeni svim generacijama, od djece do starijih ljudi, pa se ne može generalizirati ni po godinama, ni spolu, ni zanimanjima. Klijenti su ljudi koji cijene kvalitetu i originalnost”, rekao je Šabić i napomenuo da unatoč velikoj ljubavi prema poslu, apsolutno nije sve idealno i obrtnici nailaze na mnoge izazove u poslovanju, ali situacija je posljednjih godinu, dvije puno bolja i vidi se napredak u gospodarstvu, koji se automatski prebacuje i na druge sfere, pa i obrtništvo.

‘Sve više jača konkurentnost obrtnika, educiraju se, sve je modernija oprema radionica. Ali problemi su rad na crno i odumiranje pojedinih djelatnosti’, kaže Mirka Jozić

“Ipak, muči nas OIB, odnosno činjenica da je privatni OIB obrtnika jednak OIB-u njegova obrta. Dakle, obilježeni smo, nemamo nikakvu privatnost. Ponekad ne znamo jesmo li privatna ili pravna osoba. Naš prijedlog promjene zakona ide u smjeru da se to izmijeni, a nadam se da će se to i prihvatiti, da se obrtnici kao privatne osobe odijele od svog poslovanja. Isto tako, za svoj rad trenutačno jamčimo privatnom imovinom, ali to se također mora mijenjati u smislu da možemo jamčiti samo poslom, odnosno obrtom ili tvrtkom, ako već mora biti neka vrsta jamstva. Jer veliki je broj obrtnika ionako pod teretom zbog činjenice da su svoje poslove naslijedili od djedova ili roditelja, a kamoli da im se još ‘nakalemi’ i taj teret. Zato se još neke stvari moraju zakonski riješiti”, rekao je za Nacional Mirza Šabić te naglasio da je obrt posebna priča, ima neku emociju, dubinu. Ljudi su u najvećem broju slučajeva ugradili sebe i svoj život u taj svoj obrt, radi se o njihovu imenu koje se ne smije iznevjeriti.

Mirza Šabić primijetio je da njihovo udruženje, nakon pada broja obrtnika, posljednjih godinu ili dvije bilježi porast, što ih iznimno raduje. Prije krize 2008. Zagreb je imao nešto više od 21.000 registriranih članova. Danas brojka raste – bilježi se porast od nekoliko stotina članova.

“To ne zvuči puno, ali je iznimno značajan bilo kakav porast članstva jer smo u devet godina izgubili čak 4.000 obrta samo u Zagrebu, a to je tužno. Udruženje obrtnicima pomaže tako što naši članovi mogu kupiti i do 55 lipa po litri jeftiniji benzin, struja je jeftinija do 25 posto, a stotinjak drugih kompanija partnera jeftinije nudi svoje usluge i proizvode, što sve itekako pomaže obrtnicima u lakšem poslovanju. Samo kroz struju i gorivo uštedi se na tisuće kuna godišnje, što se onda usmjerava na proizvodnju. Obrtništvo je važno jer je tu riječ o stvarima koje trebamo u svakodnevnom životu, a o tome ne razmišljamo. Posljednjih godina se, primjerice, povećava broj ‘kvartovskih’ trgovina koje su s otvaranjem trgovačkih centara jedno vrijeme nestale. One svugdje u svijetu imaju svoju logiku i, evo, sad se ta svijest vraća i u Hrvatsku. Nigdje u svijetu ne postoji situacija kakvu imamo u Hrvatskoj, da se sve preselilo u trgovačke centre. Male trgovine, mali obrti, daju dušu gradu, šire odnos prijateljstva između klijenta i obrtnika, to je sasvim jedna drugačija priča koju treba njegovati”, rekao je Mirza Šabić i zaključio da je veliki problem u Hrvatskoj – obrazovanje, odnosno obrazovni sustav koji nikako ne prati potrebe za radnicima na zavodima za zapošljavanje. Poznato je da nedostaje svih struka u građevinarstvu, nedostaje tekstilaca… Čast je i ponos, istaknuo je Šabić, biti plinoinstalater ili postolar, ali percepcija u društvu daleko je od toga da je to časno. Štoviše, sva takva zanimanja podcjenjuju se.

Mirka Jozić, pročelnica zagrebačkoga Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo, potvrdila je Šabićeve navode o nekoordinaciji obrazovnog sustava koji ne prati potrebe za radnicima i zanimanja na tržištu rada. Stoga Grad Zagreb, ali i druge lokalne zajednice u Hrvatskoj, na različite načine pomaže toj industriji. “S obzirom na to koliko smo svih ovih godina ulagali u rast i razvoj obrtništva, odnosno jačanje konkurentnosti obrtnika, možemo vidjeti da su danas obrtničke radionice opremljene suvremenijom opremom te da i obrtnici imaju sve moderniji pristup u poslovanju i sve više koriste današnju naprednu tehnologiju. Svakako je važno istaknuti da su i obrtnici prepoznali važnost cjeloživotnog učenja te je sve veći interes obrtnika za raznim edukacijama kako bi poboljšali i unaprijedili svoje poslovanje. Sve to pridonosi njihovu opstanku i daljnjem razvoju. Nažalost, postoji još dosta problema koje je potrebno riješiti kao što su odumiranje pojedinih obrtničkih djelatnosti, nepostojanje interesa za pojedina obrtnička zanimanja, rad na crno, neusklađenost obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada i slično. Međutim, probleme obrtnika i poduzetnika ne može sustavno riješiti samo lokalna zajednica. Ono što je nužno za poduzetništvo, prvenstveno je stabilan institucionalni okvir”, rekla je Mirka Jozić.

Planira se gradnja Obrtničkog centra na Kajzerici koji će biti središte izvrsnosti obrtničkih djelatnosti za Hrvatsku i u kojem će se koristiti najmodernija oprema

Grad Zagreb je prepoznatljiv po svojim obrtničkim radionicama i dugogodišnjoj tradiciji obrtništva. Obrtništvo je dio njegove povijesti i identiteta te je iznimno važno očuvati tu tradiciju. Gotovo nestali tradicionalni obrti imaju priliku revitalizirati svoje djelovanje putem turizma. Turist želi upoznati lokalnu tradiciju i kulturu, doživjeti puls grada koji posjećuje, stoga obrtnici – gostionice, suvenirnice, dizajneri i ostali koji svoju ponudu temelje na autohtonim proizvodima i uslugama – imaju veliko značenje u stvaranju prepoznatljivosti turističke destinacije. Da bi se poboljšala prepoznatljivost tradicijskih i umjetničkih obrta, pokrenuta je internetska stranica na adresi zagrebcrafts.hr, koja ne predstavlja samo obrtništvo u cjelini, već i svaki od 70 takvih obrta koji bi bez pomoći lokalne zajednice i države davno bili zatvoreni.

“Ideja o projektu nastala je prošle godine, s ciljem dugoročne promocije tradicijskih, umjetničkih i deficitarnih obrta, odnosno omogućavanja komercijalizacije obrtničkih proizvoda na domaćim i stranim tržištima putem digitalne platforme. Riječ je o online platformi koja predstavlja certificirane tradicijske i umjetničke obrte s područja Grada Zagreba tako da svaki od njih ima svoju zasebnu podstranicu na kojoj su predstavljeni obrt, njegova tradicija, osnivači, naslijeđeni proces izrade proizvoda i sami proizvodi. Posjetiteljima Zagreb crafts.hr-a ponuđena je kontakt forma putem koje je moguće dostavljali upite i online narudžbe, dok oznaka geolokacije na Google mapi olakšava pronalaženje adrese, naročito turistima. Bit će predstavljeni i svi ostali zagrebački obrti, a ne samo tradicijski”, objasnila je Mirka Jozić.

Pročelnica Jozić napomenula je za Nacional da Grad Zagreb na temelju svojih razvojnih programa provodi niz aktivnosti i mjera kojima pomaže očuvanju i razvoju obrtničkih djelatnosti i tradicije kao dijela kulturne baštine. Osim bespovratnih financijskih sredstava koje Grad dodjeljuje obrtnicima u obliku subvencije kamate na obrtničke kredite te potpora za očuvanje i razvoj tradicijskih, deficitarnih i proizvodnih obrtničkih djelatnosti, postoji i potpora obrtnicima – inovatorima, potpora za promicanje obrtništva i drugi oblici podrške.

“Isto tako, u cilju očuvanja obrtničkih djelatnosti Grad želi potaknuti i mlade naraštaje da se obrazuju za obrtništvo te je stoga prošle godine prvi put organiziran Zagrebački obrtnički sajam čiji je cilj promocija obrtničkih zanimanja među mladima. Učenici koji se odluče za deficitarna obrtnička zanimanja, imaju i mogućnost dobiti stipendiju Grada Zagreba. Kako bi obrtnici i poduzetnici imali bolju dostupnost informacijama o mogućnostima korištenja raspoloživih bespovratnih sredstava, Grad i Komora pokrenuli su ove godine i projekt ‘IZI do potpora’.

Cilj je omogućiti obrtnicima i poduzetnicima bolje korištenje raspoloživih europskih i nacionalnih sredstava dobivanjem informacija o mogućim izvorima financiranja putem web aplikacije”, rekla je Mirka Jozić i najavila veliki projekt. U partnerstvu s Obrtničkom komorom Zagreb i Udruženjem obrtnika Grada Zagreba, planira se gradnja Obrtničkog centra na Kajzerici koji će biti središte izvrsnosti obrtničkih djelatnosti za Hrvatsku i šire i u kojem će se koristiti najmodernija oprema. Izgradnjom takvog jednog centra želja je promovirati obrtnička zanimanja, ali i povećati kvalitetu praktične nastave koja danas nije na zavidnoj razini.

Jedan od prepoznatljivijih zagrebačkih obrtnika, Krešimir Stolnik, svoj je posao pokrenuo ratne 1990., a na Zlatnoj igli predstavit će se ekskluzivnom kolekcijom za sezonu jesen / zima 2017/2018, koja ujedno predstavlja i stilsku osnovu njihove pret-a-porter kolekcije. Zlatna igla, smatra Stolnik, predstavlja mogućnost da obrtnici poput njega široj publici predstave svoj rad s naglaskom na kontinuitetu u praćenju svjetskih modnih trendova, ali i stilskoj osobnosti. “Mi nismo industrija, nego dizajnerski studio fokusiran na kreativni individualizam ili, jednostavnije rečeno, želimo da se žena u našoj odjeći osjeća dobro te se svojim izgledom izdvoji iz mase. Naše su klijentice uglavnom poslovne žene koje žele iskoračiti iz klišea – arhitektice, diplomatkinje, odvjetnice…

Cijene naših proizvoda prilagođene su trenutačnoj gospodarskoj situaciji, a uzevši u obzir činjenicu da modeli nisu trendovski kreirani za jednu sezonu te kvalitetu tkanina s kojima radimo, može se reći da se su cijene vrlo prihvatljive”, rekao je Krešimir Stolnik te pojasnio da je prednost malih obrta na tržištu u individualnom pristupu kupcu, kvaliteti izrade te dizajnu koji ne zaostaje za svjetskim trendovima.

‘Privatni OIB obrtnika jednak je OIB-u njegova obrta, to se mora promijeniti. Mora se mijenjati i to da ne možemo jamčiti privatnom imovinom, već poslom ako se već mora’, kaže Šabić

“Obrtništvo se tijekom vremena transformiralo u oblik malog poduzetništva, gdje osim vladanja strukom, morate znati koristiti sredstva internetskog marketinga, moderne komunikacije na društvenim mrežama, pratiti pravnu regulativu i slično, a u svemu tome pomoć nam pruža naše Udruženje. Svijetom vladaju međunarodne korporacije čiji je osnovni cilj profit. Rezultat toga je preseljenje proizvodnih djelatnosti u područja najniže cijene rada, gdje radnici, uključujući i djecu, rade u nehumanim uvjetima za jedan ili dva dolara na dan. Kupujući, primjerice, haljinu po cijeni od 159,99 kuna, u koju je uključen i PDV od 25 posto, ne razmišljamo o tome da smo time pripomogli s jedne strane robovlasničkom izrabljivanju ljudi koji to rade, a s druge strane propasti tekstilne industrije u našoj zemlji”, zaključio je Stolnik.

Jedan od obrtnika koji su posao naslijedili od djeda je i postolar Renato Bočak, vlasnik tradicijskog obrta utemeljenog davne 1933., koji je otkrio da su svoje proizvode prikazivali na većini dosad održanih Zlatnih igala, na što je jako ponosan.

“Zlatna igla je događaj na kojem obrtnici pokazuju da imaju kontinuitet izrade proizvoda i usluga. Mogućnost izrade po mjeri i na zahtjev kupca održala je zagrebačke obrte, a Zlatna igla je jedan od načina prezentacije istih i pokazuje da na tržištu ima mjesta za obrtničke usluge i proizvode. U današnje vrijeme svjedočimo tome da se industrija pokušava ugurati u tu nišu, izrađujući po željama kupaca i po mjeri”, naveo je Bočak koji obrt vodi kao treća generacija u obitelji. Još kao mali klinac išao je, prisjeća se, kod tate u radionu, prvo se igrati s materijalima.

“U početku vas privuku mirisi i finoća kože kao materijala, a onda učeći skužite da od tih dviju dimenzija možete napraviti trodimenzionalni proizvod koji će razveseliti i druge. Udio rada je puno duži nego u industrijskom načinu izrade, ne koristimo supstitute, već samo prirodne materijale i utoliko je cijena proizvoda veća, ali mali obrti mogu zadovoljiti dio potrošača koji imaju potrebu za izradom po mjeri i žele ponekad sudjelovati u kreiranju proizvoda. Na tržištu se borimo znanjem, brzom izmjenom modela, dizajnom te kvalitetom materijala koji su često preskupi za masovnu industrijsku proizvodnju”, pojasnio je Bočak te zaključio da obrtnici, promatrajući okruženje u kojem rade, pokušavaju napraviti proizvod koji nedostaje na tržištu, širiti prodajnu mrežu.

Još jedna obrtnica koja će se predstaviti na Zlatnoj igli, cvjećarka je Rafaela Petrinić. Prošle godine na toj manifestaciji predstavila se haljinom od cvijeća na lutki, a ove godine otišla je korak dalje pa će haljinu od cvijeća nositi – živi model.”Ove godine odlučili smo se za cvjetne haljine kako bismo javnosti približili činjenicu da je floristika umjetnost i da cvjetnu haljinu možete nositi za neke važne događaje. Ove godine sudjeluje šest cvjećarnica, a svaka izrađuje vlastitu haljinu. Za izradu jedne haljine potrebni su sati i sati… Riječ je o više od stotinu sati rada. Cvjetne haljine su jako delikatne. Rade se od svježeg cvijeća koje je osjetljivije od bilo kojeg materijala, a ima i rok trajanja. No baš zato je zapaženost modela zajamčena”, rekla je floristica te naglasila da je industrija cvijeća u svijetu velik biznis. U Hrvatskoj ima dosta nelojalne konkurencije i zakonskih problema, upozorila je Petrinić, međutim obrtnike se, unatoč svim problemima, uvijek prepozna kao vrhunske majstore svoga posla, bez obzira na to što je masovna proizvodnja preplavila sve pore društva. A takvi će majstori uvijek imati svoje klijente.