Saborski Odbor za medije u utorak je raspravljao o odnosu HRT-a prema hrvatskoj neovisnoj filmskoj produkciji, a iako zbog nedostatka kvoruma nije donesen zaključak, predložen je sastanak na kojem bi uprava javne radiotelevizije s filmašima zajednički rješavala probleme u nabavi i otkupu djela.

Tematska sjednica Odbora za informiranje, informatizaciju i medije održana je na zahtjev zastupnika Gorana Beusa Richembergha (GLAS), a koji su podržali zastupnici Bojan Glavašević (START), Nenad Stazić, Darko Parić i Damir Tomić iz SDP-a, a nakon tromjesečne kampanje “Meni se to gleda, HRT ne da” Društva hrvatskih filmskih redatelja (DHFR).

U toj je kampanji DHFR isticao da je HRT na svom posljednjem javnom pozivu, uz niz uvredljivih objeda ili problematiziranje trajanja, odbila čak 34 hrvatska filma, prikazana na 370 festivala koji su dobili 90 nagrada.

Zatražen novi transparentni javni poziv

Navodeći zahtjeve prema upravi HRT-a Beus Richembergh je kao glavne istaknuo objavu rezultata spornog javnog poziva sa svim prijavljenim i odbijenim filmovima te isključivanje i sankcioniranje anonimnih osoba koji su u postupku izbora dali nestručne i uvredljive recenzije uključujući i onu da neki od nagrađenih, ali i odbijenih filmova “produbljuju jugočetnički narativ”.

Osim toga, zatražio je i objavu novog javnog poziva transparentno provedenog koji će, kako je istaknuo, biti u skladu s Zakonom o HRT-u i Ugovorom između HRT-a i Vlade.

“Idemo vidjeti što ćete napraviti za tri mjeseca kada ću opet predložiti tematsku sjednicu vezanu uz ove iste probleme pa da vidimo dokle smo došli. Jesmo li danas držali fige u džepu ili smo stvarno mislili da volimo hrvatski film i domaću produkciju kojoj treba biti mjesto u programu HRT-u”, poručio je Beus Richemberg vodstvu HRT-a.

Naglasio je da bi najvažnija uloge te medijske kuće kao javnog servisa trebala biti promicanje hrvatskog kulturnog identiteta.

Predsjednik DHFR-a Antonio Nuić naglasio je da društvo redatelja spremno za razgovor s čelnicima HRT-a, ali da je dosad razgovor bio prekinut jer, kako je kazao, nisu dobili “temeljni, minimalni, najmanji civilizacijski potez” vodstva HRT-a, a to je isprika. “HRT ima problema s tumačenjem određenih zakonskih članaka koji se odnose na nabavu audivizualnih djela od neovisnih proizvođača i njihovu zastupljenost u programu” kazao je.

Nuić: HRT je po svim svojim oblicima državna televizija

Nuić je ocijenio da Ministarstvo kulture u posljednje dvije godine čini izuzetne napore da se hrvatska kinematografija vrati, ali da problemi onda nastaju na televiziji. “Imamo nešto što zovemo javnim servisom, ali to je po svim svojim oblicima državna televizija”, kazao je Nuić.

Ravnatelj Agencije za elektroničke medije (AEM) Josip Popovac predložio je održavanje redovitih mjesečnih sastanaka vodstva HRT-a s udrugama redatelja, producenata i filmskih djelatnika kako bi se rješavali prepoznati problemi, a ponudio je i moderiranje AEM-a.

Tu ideju prihvatio je i glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić koji je naglasio kako je pozorno slušao zamjerke upućene vodstvu javnog servisa. “No, iznesen je i cijeli niz korisnih prijedloga kako bi se situacija vezana uz teme ove sjednice poboljšala. Prostora za poboljšanje ima, pravovremenom komunikacijom moglo bi se riješiti mnogo problema”, kazao je Bačić.

U dvoipolsatnoj raspravi koju je moderirala predsjednica Odbora Sunčana Glavak sudjelovali su i ravnatelj Hrvatskog audivizualnog centra Chris Marcich, državni tajnik u Ministarstvu kulture Krešimir Partl, ravnatelj programa HRT-a Renato Kunić i glavni urednik televizijskih programa Bruno Kovačević, ali dvadesetak govornika iz redova filmskih djelatnika, producenata, redatelja i vanjskih članova tog saborskog odbora.