Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel u srijedu je u ‘Novom danu’ N1 televizije komentirao ulazak Hrvatske u eurozonu.

“Kad je Hrvatska 2013. ušla u Europsku uniju ta zajednička valuta se sama po sebi podrazumijevala. Mi smo već i dosad uspoređivali naše plaće s ostalim plaćama u zemljama EU. Ako sada preračunamo našu prosječnu plaću od 1010 eura, ona je predzadnja na listi tih 20 zemalja. Samo Slovačka ima nešto nižu prosječnu plaću. Ako uzmemo minimalnu plaću koja je 500 eura, onda smo tu na predzadnjem mjestu, a na zadnjem je Latvija”, rekao je.

Novosel je dodao da Hrvatska mora iskoristiti benefite ulaska u eurozonu koji će ići u cilju boljeg standarda hrvatskih građana. “Uoči 1. svibnja SSSH je izašao s našim zahtjevima da bi najkasnije do početka 2026. u Hrvatskoj prosječna plaća morala biti minimalno 1500 eura, a minimalna plaća polovica od toga – 750 eura. Kad bi to tako bilo, onda bismo bili tek na 12. mjestu u eurozoni. Ne bih želio da Hrvatska bude na posljednjem ili pretposljednjem mjestu. To nije dobro za ugled Hrvatske i za tržište rada”, naglasio je.

Tržište rada, kaže, uvijek diktira pravila. “Kad bi na tržištu imate nedostatak pojedine robe i usluga, cijena usluga je znano veća. Nažalost, od hrvatske samostalnosti rad i radnik nikad nisu tretirani kao tržišna vrijednost već kao trošak poslodavaca i trošak poslovanja. Rad je vrijednost”, pojasnio je.

Osvrnuo se i na iskustva poslodavaca koji zbog nedostatka sad radnike traže na dalekim tržištima. “Takav radnik koji dolazi iz Filipina i Nepala je u konačnici puno skuplji nego povećanje plaća postojećim radnicima”, rekao je za N1 i dodao da poslodavci moraju shvatiti da je hrvatsko tržište rada takvo da s tržišta zemalja EU više nitko ne dolazi i da sada plaće moraju rasti.

Novosel ističe da prostora za povećanje plaća – ima. “Prije svega u pravednijoj preraspodjeli zajedničkih vrijednosti, a tog prostora u Hrvatskoj ima”, rekao je.

Ipak, kaže da nema puno prostora za povećanje plaća kad je u pitanju oporezivanje radnika. “To je zahtjev poslodavca i tu puno prostora nema. U ovom trenutku velika većina radnika i ne plaća porez. Trebalo bi one velike plaće daleko više oporezivati. S druge strane, zahtjev da se smanje ostali doprinosi – u tom dijelu gotovo da nema prostora”, zaključio je.