Županijski sud vratio je na doradu optužnicu protiv Ane Marije Radić koja je pogodovala bivšoj gradonačelnici Knina

Do Nacionala su prošlog tjedna stigle neslužbene informacije iz pravosudnih krugova o tome kako je uoči obustavljanja istrage protiv bivše gradonačelnice Knina i šefice izborne kampanje HDZ-a Josipe Rimac došlo do svađe u Uskoku jer je optužnica protiv nje već bila napisana, a potom je donesena odluka da ipak neće biti podignuta.

“Dinko Cvitan uskočkom je odjelu osobno dao uputu o povlačenju optužnice, unatoč protivljenju zamjenika ravnatelja Uskoka koji su radili na spisu”, rekao je za Nacional izvor iz pravosudnih krugova blizak vrhu DORH-a koji tvrdi da bi o tome trebala postojati i službena bilješka u državno-odvjetničkom spisu.

Nacional je od Državnog odvjetništva i Uskoka tražio potvrdu te informacije, kao i pojašnjenje razloga nepodizanja optužnice protiv Josipe Rimac, ali do zaključenja broja primili smo samo općeniti odgovor, bez konkretnih pojašnjenja.

Međutim, potvrda informacija da u slučaju Rimac situacija nije baš tako čista i da bi se sadašnja saborska zastupnica HDZ-a mogla ponovno naći u pravnim problemima došla je ovih dana od Županijskog suda u Zagrebu. Naime, Optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda prošlog je tjedna Uskoku na doradu vratilo optužnicu protiv Ane Marije Radić, ravnateljice Uprave za područja posebne državne skrbi kojoj se stavlja na teret da je u vremenu od sredine 2008. do kraja 2009. godine, “poduzela niz protuzakonitih radnji kojima je obitelji gradonačelnice Grada Knina, osim stambenog prostora površine 126,28 m2, omogućila neosnovano stjecanje vlasništva nad još dvije etažirane stambene jedinice u istoj zgradi u Kninu, površine 128,68 m2”. Iako je u istoj optužnici decidirano navedeno da je time “obitelji gradonačelnice Grada Knina, na štetu državnog proračuna pribavljena nepripadna imovinska koristi od 548.653,14 kuna”, optužnica je podignuta samo protiv Ane Marije Radić, ali ne i protiv Josipe Rimac i njezina supruga. Obustavljanje istrage protiv bračnog para Rimac Uskok je službeno pravdao time da “nije utvrđeno postojanje relevantnog stupnja sumnje”, a neformalno se tvrdilo da zbog smrti ključnog svjedoka nije bilo dokaza da su poticali Ana Mariju Radić na zloporabu položaja.

Vraćanje optužnice na “doradu” sada je ponovno otvorilo pitanja na koja hrvatska javnost prije dva mjeseca, kad je podignuta samo jedna optužnica, nije dobila jasne odgovore. Kako je moguće da za stjecanje protupravne imovinske koristi ne odgovara onaj tko je tu protupravnu korist stekao i time oštetio državni proračun, već samo službena osoba koja je formalno odradila proceduru.

Ta je pitanja Nacional uputio i Državnom odvjetništvu, odnosno Uskoku, ali i Optužnom vijeću Županijskog suda u Zagrebu koje smo tražili pojašnjenja o tome što točno podrazumijeva “dorada optužnice”. Optužno vijeće Županijskog suda potvrdilo je samo da se predmet nalazi u referadi pod poslovnim brojem Kov-Us/16 te da nisu u mogućnosti iznijeti razloge zbog kojih je optužnica vraćena na doradu jer još nije otpremljen pismeni otpravak odluke s obrazloženjem. Za ostala pitanja uputili su nas na DORH.

Nacional je postavio pitanja što točno Optužno vijeće traži od Uskoka u smislu dorada, kao i je li u sudskoj praksi uobičajeno da se vodi postupak samo protiv osobe koja je omogućila nekome neosnovano stjecanje vlasništva na štetu državnog proračuna, a ne i protiv osoba koje su pribavile tu korist.

Isto tako, postavili smo pitanje što točno znači da u slučaju Josipe Rimac i njezina supruga “nije utvrđeno postojanje relevantnog stupnja sumnje” – ako je u optužnici protiv Ane Marije Radić decidirano navedeno koliku su protupravnu korist na račun državnog proračuna njih dvoje stekli.

U odgovoru koji je poslao glasnogovornik Uskoka Vuk Đuričić stoji, međutim, samo da nisu u mogućnosti govoriti o detaljima predmeta zato što Županijski sud u Zagrebu na sjednici Optužnog vijeća nije donio odluku o potvrđivanju predmetne optužnice. “Budući da je kazneni postupak do potvrđivanja optužnice nejavan, o detaljima istog nismo u mogućnosti govoriti”, stoji u odgovoru Uskoka u kojem se posebno napominje i sljedeće:

“Optužnice protiv okrivljenika pišu se i podižu isključivo na temelju prikupljenih dokaza o počinjenju konkretnih kaznenih djela. Tako je bilo i u predmetnom slučaju u kojem je državnoodvjetnička odluka donesena isključivo na temelju dokaza u spisu.”