Atmosferski fizičar Branko Grisogno komentirao je situaciju u Španjolskoj, gdje je u velikom poplavama poginulo najmanje 95 osoba te pojasnio kako je došlo do jedne od najtežih katastrofa posljednjih desetljeća u toj zemlji.

Ono što se dogodilo u Valenciji, kazao je Grisgno, nikako nije normalna pojava. “Najgore je prošlo. Ali, još će biti tih sekundarnih efekata zbog valova, zbog odziva mora i kiša još nije sasvim prestala. Izuzetno duboka ciklona se ljulja u tom području i ne pomiče se baš brzo”, izjavio je za RTL.

Pojasnio je kako je došlo do svega: “Toplo more je najbolje gorivo za svaku ciklonu, bila ona jadranska i mediteranska ili tropska ili uragan ili tajfun. To je nešto najbolje što mogu dobiti. I da je okolo hladniji zrak, onda taj topli zrak spontano se diže prema gore. Vjetar tu još malo pomogne i ima dovoljno vodene pare da se može stvoriti tolika količina oborina, što recimo, na kopnu inače ne bi bilo. Znači, postojala je ta jedna troposferska depresija. To popularno kažemo hladna kaplja. I onda se ta ciklona produžila od tla pa sve do početka stratosfere. Znači, preko 90 posto atmosfere je bilo uključeno u ovaj strašan ciklonalni proces”.

Sandra Simunovic/PIXSELL

Dodao je da se ovdje svakako radi o povezanosti s klimatskim promjenama. “Kad bi izabrali samo jednu od tih oluja, onda to ne možemo direktno pripisati klimatskim promjenama. Ali ako ih mi nanižemo u jednom relativno uskom području, na trećini Europe nekoliko njih u u mjesec ili dva, onda je to najvjerojatnije povezano. I to se sad može utvrditi s preko 95 posto vjerojatnosti s ubrzanim klimatskim promjenama. Ne samo promjena, nego i promjena promjene, akceleracije podizanja temperature“, ustvrdio je Branko Grisogno.

ALARM ZA UZBUNU Obilne kiše i poplave bit će sve učestalije, evo što je uzrok

‘Novo normalno’

Upitan je i je li normalno da je na pragu studenog temperatura u Hrvatskoj već danima oko 20 stupnjeva, odgovorio je: “Mi prebacujemo prosječnu dnevnu temperaturu, gotovo svaki tjedan. Postaje novo normalno, nije po starom normalno. Prije nekoliko desetljeća znalo se dogoditi da je druga polovica desetog mjeseca jako lijepa, suha. Mogli smo sakupljati kestene mirne duše i po Medvednici, temperature ne bi išle preko 15, 16. Sad smo otišli na 20″, odgovorio je.

Za prognoze kakva će biti zima, kaže, još je prerano. “To je nezahvalan posao, zato što Hrvatska ima tri do četiri klimatska područja. Onda je jako teško reći što će biti na moru. Na moru može biti, recimo, više juga i onda i kiše, a ovdje može biti suho. Snijeg u Zagrebu? Nekoliko puta, nekoliko dana po dan dva i to će otići. On može napadati, ali drugi dan ga nema zato što će doći do zatopljenja. Vrlo je mala vjerojatnost da će snijeg pasti i da će on biti na minus pet pa da se možemo družiti u snijegu kao nekada”, zaključio je Grisogno za RTL.

STIŽE POLARNI VRTLOG Oglasio se DHMZ, evo kakvo nas vrijeme čeka u iduća tri mjeseca