Novi glavni državni odvjetnik Ivan Turudić odlučio je prekinuti dugogodišnju praksu prema kojoj su zamjenici iz državnih odvjetništava ili zamjenici ravnatelja USKOK-a mogli davati izjave za medije. Činili su to uoči ili nakon značajnijih sudskih ročišta, presuda ili pak nakon očevida koje su obavljali. Sada, međutim, to više ne smiju.
Nakon te odluke tužitelji više neće moći javno govoriti jesu li zadovoljni nekom sudskom odlukom ili ne, što dalje planiraju ili što smatraju bitnim javno istaknuti o nekom procesu.
Ubuduće bi se komunikacija iz DORH-a, cijele njegove hijerarhije, mogla svesti na štura pisana priopćenja.
Vlada tražila bolju komunikaciju
Ovo ušutkavanje DORH-a stiže iako je premijer Andrej Plenković u više navrata poručio svim tijelima kaznenog progona da ako imaju nešto javno reći “stanu pred mikrofone i to objasne”.
I bivši ministar pravosuđa Ivan Malenica je u ime Vlade lani podržao bolje komuniciranje iz DORH-a.
“S obzirom na interes javnosti za rad Državnog odvjetništva i potrebu jačanja povjerenja i razumijevanja nadležnosti u Vladi smatraju da DORH treba redovito komunicirati o svom radu, pogotovo kada se radi o složenim predmetima i predmetima od velikog interesa javnosti”, izjavio je tada ministar.
POGREŠKA DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA Nobilo: ‘Modrić i Lovren su lagali, pravosuđe se izblamiralo’
Turudić govorio jedno, ali…
Sam Turudić je u svom programu naveo kako je “imajući u vidu ustavne zadaće državnog odvjetništva, te stalni interes opće i stručne javnosti za rad tog tijela, posebice u medijski eksponirane kaznene predmete u kojima se kao okrivljenici, odnosno optuženici pojavljuju visoki državni i javni dužnosnici, potrebno radom unutar sustava na svim razinama ojačati povjerenje građana kako u državne institucije, tako i u državno odvjetništvo”.
Dodao je i da je “sukladno zakonu DORH dužan izvještavati javnost o svojim aktivnostima kada to nalaže interes javnosti, ali isto tako je dužan štititi presumpciju nedužnosti te pravo na zaštitu privatnog i obiteljskog života svakog sudionika u postupku bez iznimke”.
Na prvoj konferenciji za medije kada je preuzeo DORH rekao je: “Trudit ću se da DORH bude otvoreniji javnosti nego što je bio do sada, a dokaz tome je ova presica“.
UBRZANO KADROVIRANJE Turudić imenovao četvero novih državnih odvjetnika i zamjenika. Evo tko su oni
Ušutkavanje državnog odvjetništva
Sada pak Turudić sve zatvara i tvrdi kako Zakonom o kaznenom postupku uopće nije propisana mogućnost davanja izjava zamjenika državnih odvjetnika i državnih odvjetnika nakon rasprave.
Neslužbeno se moglo čuti da se prvotno pozivao na Smjernice Vrhovnog suda RH prema kojima bi izjave mogli davati samo glasnogovornici sudova. Te smjernice donijete su u okviru Strategije za borbu protiv korupcije, ali u njima zapravo nije bilo govora o komuniciranju iz DORH-a.
Turudić se u odgovoru za N1 poziva na odredbu Članka 9. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku. Doduše, ta odredba ne govori ništa o odnosima s javnošću, već kaže da “sud i državna tijela koja sudjeluju u kaznenom postupku moraju s jednakom pažnjom ispitivati i utvrđivati činjenice koje okrivljenika terete, te one koje mu idu u korist”.
Još podsjeća da su sudske rasprave u pravilu javne te im zainteresirana javnost može pristupiti, kao i dobiti informaciju o sudskoj raspravi od glasnogovornika suda.
PODSJETIO IH Dan nakon Turudićeva boravka u Rijeci, ŽDO objavio pokretanje istrage protiv Hosta
Nitko neće biti zakinut za informacije
“Sukladno odredbi Zakona o državnom odvjetništvu, državna odvjetništva u Republici Hrvatskoj imaju, godišnjim rasporedom poslova, određene glasnogovornike koji komuniciraju s medijima i javnošću. Zato DORH ne smatra da je javnost zakinuta, odnosno da će novinari biti zakinuti za informacije o predmetu zbog činjenice da državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika neće u budućnosti davati izjave nakon rasprave”, stoji u odgovoru DORH-a za N1.
Ovdje valja napomenuti da oni koji redovito prate zbivanja u pravosuđu na pamte kada je neki glasnogovornik državnog odvjetništva dao izjavu za medije.
Krši li se neovisnost DORH-a?
Što ovo zatvaranje DORH-a prema javnosti znači za sliku o tom tijelu pitali smo predsjednik saborskog Odbora za pravosuđe Nikolu Grmoju (Most). On misli da je apsolutno neprihvatljivo da novinari ne mogu dobiti informacije i od predstavnika DORH-a nego samo od glasnogovornika suda.
“Takva odluka bi se mogla tumačiti kao kršenje neovisnosti DORH-a. Mislim da je takva odluka neopravdana i ne ide u smjeru obećane bolje komunikacije DORH-a”, poručuje Grmoja.
Saborska zastupnica SDP-a Mirela Ahmetović koja vodi Antikorupcijsko vijeće smatra da je u pozadini ovoga ipak želja nekog sa strane, možda i samog Plenkovića, da se nakon donošenja Lex AP-a dodatno zabetoniraju informacije koje će ostati unutar uskog kruga ljudi.
Instrumentalizacija DORH-a
“Kako se takvi predmeti u borbi protiv korupcije vode pretežno protiv članova HDZ-a, koji je i kao stranka osuđen za korupciju, jasna mi je takva intencija. Ovim se svakako narušava neovisnost DORH-a, bojim se da će se na ovakav način DORH još više instrumentalizirati u političke svrhe, te neće biti transparentniji i produktivniji. Osim toga, što očekivati od šefa DORH-a koji je lagao pred Saborom i pred vama novinarima? Još ćemo se mi nagledati svega iz kuhinje Plenković-Turudić. Ovo je samo početak”, smatra Mirela Ahmetović.
S Vrhovnog suda pak poručuju kako suci neće umjesto ljudi iz DORH-a davati izjave o onome što se na pojedinim sudskim ročištima ili raspravama događalo, piše N1.
Komentari