Završila je dvodnevna Međunarodna konferencija ‘Što nam donosi novo financijsko razdoblje 2021-2027 u EU fondovima? Učimo iz iskustva strateškog razvoja i provedbe EU projekata drugih zemalja članica EU’, u organizaciji PJR-a.

Vittoria Alliata di Villafranca, ravnateljica Opće uprave za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije i jedna je od autorica novih pravila za financijsko razdoblje 2021 – 2027, održala je predavanje o pripremi za kohezijsku politiku u novom razdoblju. Istaknula je kako je “kohezijska politika stvorila više od 1.6 milijuna poslova”. Za sljedeće razdoblje iznesene su politike EU kroz nekoliko ključnih točaka, a jedna od točaka je i nastavak većeg sufinanciranja za siromašnije regije koje imaju BDP manji od 75% prosjeka EU, što uključuje i Hrvatsku.

“Europska unija i Europska komisija žele pojednostaviti sustav kako bi države mogle brže raditi, no često su problemi i u administraciji i pravnom okviru u državi članici, ne samo na razini EU. Hrvatska mora raditi na pojednostavljivanju poslovnog okruženja, koje je na regionalnim razinama dobro, no na nacionalnoj je dosta sporo.“ rekla je Alliata di Villafranca

Vittoria Alliata di Villafranca, ravnateljica Opće uprave za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije

Predavanje su održale i Ana Odak, pomoćnica ministrice Gabrijele Žalac te Spomenka Đurić državna tajnica Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU te posebna izaslanica predsjednika Vlade Andreja Plenkovića. U svom izlaganju, pomoćnica ministrice je govorila o Nacionalnoj razvojnoj strategiji (NRS) za 2030. godinu kojoj je glavni cilj uspostaviti sustav i red u sustavu strateškog planiranja.

Ana Odak, pomoćnica ministrice Gabrijele Žalac

Državna tajnica Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU iznijela je presjek stanja fondova u Hrvatskoj, u kojoj je 65 % ukupnih alociranih sredstava ugovoreno, a svega 15 % dodijeljeno. Istaknula je da je “Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU svjesno velikog nesrazmjera, ali u ovoj i sljedećoj godini planira se veliki broj isplata korisnicima. Već sada, u prva dva mjeseca 2019. godine su krenuli u intenzivne isplate. Protekle dvije godine uglavnom se radilo na ugovaranju te sada većina projekata kreće u provedbu”.

Spomenka Đurić, državna tajnica Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU

Drugi dan konferencije otvorila je Madara Grinsteine, voditeljica jedinice za provedu projekata, Sveučilišne bolnica Pauls Stradins Clinical Latvia koja je govorila o iskustvima izgradnje velikog kliničkog centra u Latviji. Tijekom projekta su se susreli problemom sufinanciranja i manjkom sredstava pa sve do traženja građevinske tvrtke koja zna graditi moderne bolnice.

Madara Grinsteine

Nakon prezentacije iz Latvije, predavanje je održao Luka Rajčić, pomoćnik ministra iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava koji je predstavio najčešće izazove u provedbi projekata, kako se kvalitetnije pripremiti za provedbu projekata te koje su mogućnosti financiranja u razdoblju 2021 – 2027. Europskog socijalnog fonda plus. Jedanaest specifičnih ciljeva ESF+ za sljedeće financijsko razdoblje su u raspravi u Vijeću, a između ostalog pokrivaju zapošljavanje, obrazovanje, povezanost tržišta rada i obrazovanja, socijalnu integraciju, socijalne usluge uključujući zdravstvo.

Konferencija je završila panel raspravom o izazovima provedbe EU projekata. Panel se usredotočio na uspješne projekte u provedbi, kao što je Projekt e-škole te na institucionalne okvire i izazove s kojima se suočavaju korisnici. Istaknuto je i kako gotovo 25% ugovora koji su u provedbi zahtijevaju produljenje provedbe te će pojednostavljenje cijelog sustava pozitivno utjecati na takve zahtjeve.