Nakladničke kuće Ljevak i Znanje donose nam novitete na policama knjižara – roman ‘Kuća za ptice’ Eve Meijer te ‘Doba podjela’ Tima Marshalla.

‘Kuća za ptice’ romansirana je biografija glazbenice i naturalistice Gwendolen Howard čiji nesvakidašnji odnos prema prirodi intrigira i pedeset godina nakon njene smrti.

U romanu autorica povezuje epizode iz njezina života u nadahnjujuću fikcionalnu biografiju ekscentrične, misteriozne žene koja se s istinskom strašću posvetila proučavanju ptica u prirodnom okruženju. Knjiga je nominirana za nagrade BNG, Libris, ECI Literatuurprijs.

Violinistica Gwendolen Len Howard (1894.-1973.) imala je 40 godina kad je odlučila napustiti svoj život u Londonu, preseliti se na englesko ladanje i posvetiti ostatak života jedinoj istinskoj strasti: pticama. Preselila se u malu ladanjsku kuću u Sussexu i ondje napisala dvije knjige o pticama koje su postale bestseleri.

“Život ove glazbenice i naturalistice zagonetka je i pedeset godina nakon njezine smrti, intrigirajući čitatelje odlukom da prkosi društvenim očekivanjima crpeći radost iz svojeg nesvakidašnjeg odnosa prema svijetu prirode i podsjećajući nas koliko je bitno vjerovati u ono što radimo i u tome uživati, bez obzira na pretpostavljene društvene konvencije”, poručuju iz Naklade Ljevak.

Iz nakladničke kuće Znanje dolazi nam ‘Doba podjela‘ uglednog britanskog geopolitičkog novinara i stručnjaka za diplomatska pitanja Tima Marshalla u kojima problematizira suvremene društvene podjele.

Kako se ističe u najavi, “Doba podjela”, objavljena u prijevodu Karla Nikolića, intrigantna je povijesna, geopolitička i društvena analiza u kojoj autor problematizira temu dubokih i kompleksnih društvenih podjela koje se manifestiraju podizanjem fizičkih barijera – zidova, odvažno i detaljno raščlanjujući slijed povijesnih pogrešaka koje će u nadolazećim godinama promijeniti svijet.

Suvremeni svijet podijeljen je na mnogo načina: rasno, vjerski, politički, materijalno. U 21. stoljeću podignute su tisuće kilometara zidova i ograda. Najmanje 65 zemalja podiglo je barijere duž svojih granica, a pola od onih nastalih nakon Drugoga svjetskog rata izgrađeno je u posljednja dva desetljeća. Za nekoliko bi godina samo u Europi moglo biti više kilometara zidova nego na vrhuncu Hladnoga rata, ističe nakladnik.

U Europi pukotine iz prošlog desetljeća ne prijete samo europskom jedinstvu nego, u nekim zemljama, i samoj liberalnoj demokraciji. Kina se suočava s podjelama između bogatih i siromašnih koje je toj zemlji donio kapitalizam, a jednako tako vatrozidom se štititi od utjecaja sa Zapada – i to je ono što će definirati njezinu budućnost. Sjedinjene Američke Države zidom na granici s Meksikom, čiju je izgradnju zagovarao bivši predsjednik Trump, pokušale bi zaustaviti migrantski val s juga, što korijene ima u strahu mnogih Amerikanaca od promjene demografskog stanja u SAD-u.

“Kako bismo shvatili današnja zbivanja u svijetu, trebamo shvatiti i ono što nas je dijelilo u prošlosti i što nas dijeli danas”, ističu iz Znanja. “Razmatrajući situaciju u Kini, SAD-u, Izraelu i Palestini, na Bliskom istoku, Indijskom potkontinentu, u Africi, Europi i Ujedinjenom Kraljevstvu, Tim Marshall stvara intrigantno djelo o jednom od najvećih problema s kojim se suočava svijet”, poručuju.