Predstavljamo vam novitete na hrvatskoj književnoj sceni.

Upravo su izdane dvije zanimljive knjige autora Drage Pilsela i Richarda Davida Prechta koje bi za “knjigoljupce” mogle biti vrijedan poklon za ove božićne i novogodišnje blagdane.

Pročitajte kratke osvrte na ova nova izdanja:

Drago Pilsel

U što vjerujemo mi koji u boga ne vjerujemo

Svjedočanstva prikupio i knjigu uredio:
DRAGO PILSEL

Knjiga nakon koje u Hrvatskoj više neće biti nepopularno deklarirati se kao agnostik ili ateist

Knjiga vrlo sugestivna naslova „U ŠTO VJERUJEMO MI KOJI U BOGA NE VJERUJEMO“ plod je jednogodišnjeg rada urednika i priređivača knjige Drage Pilsela, uglednog hrvatskog novinara, teologa i društvenog aktivista, a ujedno i jedinstven pionirski pothvat u domaćem izdavaštvu.

U njoj je Pilsel prikupio i priredio tekstove tridesetak hrvatskih intelektualaca – novinara, književnika, glumaca, političara, diplomata, odvjetnika, znanstvenika i sveučilišnih profesora – dakle, uglednih osoba iz našeg javnog života, koji su se odvažili hrabro svjedočiti o vlastitoj nevjeri te nam izložiti u što vjeruju kada u Boga ne vjeruju.

Slijedeći princip ravnopravnosti, Pilsel se odlučio svjedočanstva poredati prema abecednom redoslijedu prezimena autora/autorica, a to su: Neven Barković, Sandi Blagonić, Ivana Bodrožić, Rada Borić, Nadežda Čačinovič, Nenad Jarić Dauenhauer, Srđan Dvornik, Zoran Ferić, Mirela Holy, Ivo Josipović, Saša Kosanović, Pero Kvesić, Oleg Mandić, Dragan Markovina, Ivica Maštruko, Vili Matula, Anto Nobilo, Boris Pavelić, Marko Pogačar, Željko Porobija, Čedo Prodanović, Vesna Puhovski, Borivoj Radaković, Ines Sabalić, Sanja Sarnavka, Seid Serdarević, Velimir Srića, Aleksandar Stanković, Ante Tomić i Danilo Vranić. Predgovor knjizi potpisala je Tanja Rudež, uvod je napisao Nikola Petković, a autor pogovora je Zoran Pusić.

Iako Pilsel, kada je riječ o izgradnji općeg dobra, izrijekom odbija podjelu društva na vjernike i nevjernike, ova njegova knjiga nesumnjivo predstavlja iznimno vrijedan prinos širenju dijaloga između tih dviju skupina te njihovu međusobnom poštovanju.

Richard David Precht

Ljubav

Dekonstrukcija jednog osjećaja

Ljubav između muškarca i žene naša je omiljena tema. Njome se bave bezbrojni romani, gotovo da je se nijedan film ne može odreći, a što bi tek glazba bila bez nje? Ljubav nas pokreće više od svega, u stanju je stubokom nam promijeniti život i poremetiti svaki red. Pa ipak, nije nam sasvim jasno što je to – ljubav.

O ljubavi su napisani i brojni priručnici koji na sve načine pokušavaju objasniti taj nesređeni osjećaj. Iz njih smo saznali kako da ljubav održimo mladom, kako da postanemo strasni ljubavnici te zašto muškarci ne znaju slušati, a žene parkirati automobil. I, je li nam to pomoglo? Baš i ne, jer nije dovoljno pročitati pravu knjigu pa da se stvari riješe same od sebe.

Zašto je to tako, na zabavan i duhovit način, ali istodobno i argumentirano i zorno objašnjava njemački filozof Richard David Precht u knjizi Ljubav: dekonstrukcija jednog osjećaja. Kao i u svojoj prethodnoj knjizi, Tko sam ja? (V.B.Z., 2011.), Precht kreće na pustolovno putovanje najrazličitijim znanstvenim disciplinama: od biologije, zoologije, neuroznanosti i genetike preko antropologije i psihologije do sociologije i filozofije. Istražuje u kakvoj je vezi ljubav s biologijom naših gena i kakve nas romantične čežnje i očekivanja s njome povezuju. Poziva nas da točnije izmjerimo to luckasto carstvo ljubavnih ideala i stvarnosti i pritom nam objašnjava zašto nam je ljubav bila i ostala toliko silno važna. Vodi nas kroza sve zamke ljubavi – s  čijom se nesređenošću naposljetku ipak moramo pomiriti, i pokazuje nam kako da pustolovinu ljubavi sagledamo posve drugačijim očima!