Sudionici tribine o stanju u novinarstvu u Hrvatskoj, održane u srijedu navečer, rekli su među ostalim da hrvatski mediji nemaju uređivačku politiku, poručili da izvještavanje mora biti neutralno ali ga je sve manje, drže da su mediji onakvi kakve zalužujemo, da je u njima kultura dijaloga na sve nižim razinima, predsjednik Hrvatskoga novinarskog društva Saša Leković upozorio je pak da još nije donesena medijska strategija.

Riječ je o prvoj u nizu tribina koje je o stanju u novinarstvu i medijima u Republici Hrvatskoj pokrenula udruga Hrvatski novinari i publicisti (HNiP), a održana je u srijedu navečer u Matici hrvatskoj. Iako je njezina osnovna zadaća bila dati kritički osvrt na medijsko praćenje ovogodišnjih parlamentarnih izbora, novinari- sudionici tribine ‘otvorili’ su niz pitanja koja smatarju ključnim za stanje u hrvatskim medijima.

Tako je predsjednik HNiP-a Siniša Kovačić ocijenio kako u hrvatskim medijima nema uređivačke politike, spomenuvši primjerice da je BBC jasno na nekoliko stranica objavio svoju ruređivačku politiku. Za Kovačića, nedostatak uređivačke politike u medijima pratio je i obilježio i nedavne parlamentarne izbore nakon kojih su ‘navijači’ među novinarima počeli zauzimati stajališta o političkim akterima izbora. Rekao je kako je i ove parlamentarne izbore obilježio potpuni nedostatak istraživačkih tekstova i smatra da novinari na tome trebaju ozbiljno raditi.

Hrstić: Izvještavanje mora biti neutralno

Novinar Večernjega lista Ivan Hrstić nema ništa protiv da privatni mediji zauzimaju stajališta, ali je uvjeren kako izvještavanje svih medija mora biti neutralno. S tim je suglasan i predsjednik HND-a uz napomenu kako je granica te slobode da privatni mediji ne bi smjeli raditi protiv javnog interesa.

Kolumnist “24 sata” Tomislav Klauški je pak podsjetio da privatni mediji, za razliku od javnih, nemaju obvezu pratiti sve koji sudjeluju na parlamentarnim izborima i smatra kako je zparavo poželjno imati medije s jasnom uređivačkom politikom. Kada je pak riječ o ulozi HRT-a kao javnoga medija u praćenju proteklih parlamentarnih izbora, Klauški je ocijenio da je HRT loše ‘odigrao’ svoju ulogu te da bi standard rada toga javnog medija trebao biti viši.

Pravnik i bloger Jure Vujić uvjeren je da imamo medije kakve zaslužujemo, a po njemu, to su mediji u kojima nema velike kulture dijaloga i u kojima je, smatra, vidljivo da su bili pod kontrolom totalitarnih režima. Osvrnuo se i na ‘govor mržnje’ u hrvatskim medijima i ocijenio kako postoje dvostruki standardi – jedni i znatno blaži za lijevo-liberalni govor mržnje, a drugi, vrlo strogi, za konzervativni govor mržnje.

Moderator rasprave novinar i publicist Marko Jurič smatra pak da kvaliteta hrvatskih medija dramatično pada i da se novinarstvo banalizira što je bilo vidljivo i u predizborno vrijeme koje je za Juriča ono koje je najplodonosnije za novinarstvo.

Vidović Krišto: Trebali bismo ‘konzumirati’ pravo na tajno glasovanje

Karolina Vidović Krišto bivša HRT-ova novinarka i urednica ocijenila je da su mediji utjecali na ishod parlamentarnih izbora i time što uopće o demokraciji ne educiraju svoje slušatelje i gledatelje već često na ‘svađalački’ način zagovaraju načelo ‘ili mi ili oni’, a trebali bi poticati na to da svaki građanin ‘konzumira’ pravo na tajno glasovanje.

Rasprava je potvrdila veliko zanimanje sudionika za stanje u hrvatskim medijima, osobito kada je riječ o govoru mržnje. S tim u vezi bilo je i pitanje koje je Vidović Krišto uputila predsjedniku HND-a Saši Lekoviću. Pitala je zašto je organizirao konferenciju s udugom Zagreb Pride odmah nakon što je Županijski sud u Osijeku potvrdio presudu Općinskoga građanskog suda u Zagrebu da ju Udruga Zagreb Pride mora i novčano obeštetiti zbog teksta “Izbori za Homofoba i Homofrenda 2013. godine” objavljenoga na njihovim web stranicama, optužujući je bez dokaza, a mediji su prenijeli da su HND i Zagreb Pride na konferenciji tu pravomoćnu presudu izjednačili s homofobijom.

S tim u vezi, Leković je ponovio već ranije izrečeno stajalište kako “HND zanima što znači za HND, sudsku praksu i slobodu govora kada se nađu dva prava na slobodu izražavanja u sukobu” te podsjetio kako je HND pokrenuo Centar za zaštitu slobode izražavanja.