Novinari neprofitnih medija na javnoj tribini “U obrani slobode govora”, održanoj u utorak u Novinarskom domu, oštro su osudili “neutemeljeno ukidanje stručnog povjerenstva” za neprofitne medije u Ministarstvu kulture, a prve poteze nove Vlade u kulturnoj i medijskoj politici ocijenili su ozbiljnim napadom na profesionalno novinarstvo, medijski pluralizam i ljudska prava.

Novinarka Foruma Veronika Rešković kazala je da su se smjernice nove vlasti mogle naslutiti još lani u svibnju kada je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko u intervjuu Globus najavio političke obračune i lustraciju društvene klime, najavivši da bi Hrvatska “trebala biti očišćena od lijeve ideje i prikrivenih boljševika”.

“Posljednjih tjedana njegova ideja novih društvenih, odnosno nacionalnih vrijednosti poprima stvaran oblik. Novoimenovani ministar kulture Zlatko Hasanbegović samo je proizvod toga, obični izvršitelj, koji je istina, i u osobnoj misiji. Prvi na redu su neprofitni mediji”, istaknuliaje Rešković navodeći da se većina novinara neprofitnih medija bavi ljudskim pravima, osobnom slobodom, pravom na izbor i ravnopravnošću.

“To su pojmovi bez nacionalnog prizvuka i zato ih ne žele čuti – ni Karamarko ni Hasanbegović za kojeg su to obične dogme. I na kraju, podsjećam Karamarka, Hasanbegovića i čitavu svitu na vlasti da nisu slobodni strijelci, da ih obavezuju hrvatski Ustav, zakoni i međunarodni dokumenti.  Da nisu oni ti koji će nama određivati prostor slobode”, istaknula je Rešković.

Ana Brakus s portala Libela naglasila je da ova Vlada nije ona koja kreira otvoreno društvo, mari za ljudska prava ili zastupa slobodu govora.

“Politika ove Vlade je namjerno kreiranje kaosa, namjerno kreiranje sukoba, namjerno ušutkivanje, lustriranje i zatiranje slobode na drugačije mišljenje, na drugačije izražavanje i drugačije življenje”,l istaknula je Brakus. Dodala je i da je politika ove Vlade pokušaj “lomljenja duha slobodnomislećih” i “pokušaj antagoniziranja onih koji su i onako u nepovoljnom položaju”.

Andrea Milat s portala Bilten, ujedno i jedna od koautorica medijske strategije Ministarstva kulture u mandatu bivše vlasti, iznijela je podatke o financiranju neprofitnih medija prema kojima se iz fonda za pluralizam prošle godine za komercijalne medije izdvajalo 29,5 milijuna, a za neprofitne medije 1,5 milijuna kuna. Prema njezinim riječima, neprofitni mediji ne krše tržišnu utakmicu te se subvencioniranje neprofitnih medija treba nastaviti jer je to u interesu javnosti.

Mašenjka Bačić s portala Stav istaknula je da je u dosadašnjem subvencioniranju neprofitnih medija novac dodijeljivan zahvaljujući ispunjavanju jasnih kriterija te da su neprofitni mediji značajno sudjelovali u afirmaciji građanskih i temeljnih ljudskih prava.

Luka Ostojić (Booksa) naglasio je da najnoviji potezi vlade u kulturnoj i medijskoj politici guraju kulturu na tržište gdje teško može opstati te da je nova vlast zainteresirana samo za onaj dio kulture vezan uz očuvanje nacionalnog identiteta što je, kako tvrdi, u osnovi pogrešno.

O kontekstu najnovijih odluka ministra Hasanbegovića i novih poteza u kulturnoj i medijskoj politici govorili su Tonči Kursar s Fakulteta političkih znanosti i Mislav Žitko s Filozofskog fakulteta koji je istaknuo da se najnovije odluke ne odnose samo na sudbinu neprofitnih medija nego i na sudbinu javnih servisa poput HRT-a i Hine.

Ivica Đikić, glavni urednik tjednika Novosti, naglasio je da osim propitivanja funkcije neprofitnih medija treba istražiti i ulogu javnih medijskih servisa, ističući da su neprofitni mediji, u omjeru u kojem ih država financira, svoju zadaću ispunili puno bolje od javnih.