Sedamdeset peta godišnjica osnutka Novog života – najstarijeg kazališta slijepih i slabovidnih osoba na svijetu obilježit će se međunarodnim festivalom Blind in Theatre od 9. do 13. listopada i izložbom “Mi smo novi život” u Muzeju grada Zagreba, najavljeno je u srijedu u Muzeju.

Festival BIT / Blind in Theatre održat će se 12. put i jedini je međunarodni festival takve vrste u svijetu.

Autorica izložbe, muzejska savjetnica Aleksandra Bugar kazala je da izložba nije koncipirana samo kao izložba o kazalištu slijepih i slabovidnih ljudi, nego kao izložba koja se radi s kazalištem slijepih i slabovidnih ljudi i to vrlo intenzivno.

Naša suradnja traje cijeli niz godina, a Vojin Perić prijatelj je našeg Muzeja i vrlo čest gost, dodala je.

Ravnatelj Dramskog studija slijepih i slabovidnih Novi život i predsjednik Hrvatskog saveza slijepih Vojin Perić naglasio je da izložba predstavlja pregled njihova djelomičnog rada u 75 godina, njihove muke, kreacije i imaginacije.

Dakle umjetničkih kreacija, koje tek trebaju doživjeti tu afirmaciju, jer i tu ima predrasuda, napomenuo je Perić.

Ne krijemo da smo slijepi, ali sljepoća nije primaran atribut kojim nas treba kvalificirati, to je sekundarno, kazao je Perić ocijenivši da je Muzej grada Zagreba jedan od najpristupačnijih u ovom dijelu Europe pa i šire te da je zato ponosan što je dio rada slijepih prenesen u taj muzej.

Perić je istaknuo da Hrvatska može biti ponosna na kazalište slijepih kao na brend, ali je zatim postavio i pitanje “jesmo li inkluzivno društvo”.

Inkluzija

Inkluzivnost je društveni trend i “suptilnosti jednog demokratskog društva”, ali inkluzija, dok nema svoju infrastrukturu i dok nema svoje puno ostvarenje, ostaje samo kozmetički preparat, kazao je istaknuvši da bi sve one koje uključujemo trebala čekati infrastruktura. Ne samo zvučni semafori, ne samo taktilne staze, ne samo induktivne petlje, rampe, trebalo bi nas čekati povjerenje ljudi da vrijedimo, da znamo, da možemo. Kad to dobijem, onda imam inkluziju, rekao je Perić.

Osobi s invaliditetom, ističe Perić, treba pokušati organizirati određene polazišne točke, znači obrazovanje, zaposlenje, koje mu osiguravaju egzistenciju, primjereno stanovanje, praćenje života, urbaniziranje slobodnog vremena i tako dalje. Nitko ili malo tko od slijepih osoba bio je u prilici uopće raditi, a kad radi, radi obično na loše plaćenom radnom mjestu kojemu neće dopustiti kreditiranje za stan i tako dalje, rekao je Perić.

Kazalište je, istaknuo je, u 75 godina uspješnog djelovanja, koje su bile teške i trnovite, izraslo u ozbiljan teatar, u nešto što bi trebalo imati svoju ustanovnost u smislu samostalnog kazališta, u smislu priznatog statusa, međutim mi to nismo mogli jer nitko od nas nije mogao ići na Akademiju.

Čista kultura

Ali kad čovjek razmisli malo bolje, ocijenio je, status nije jamstvo da je nešto dobro, status je jamstvo da je nešto u sustavu, akademski obrazovano, s infrastrukturom.

Mi smo organizirali izložbu, ovaj festival i uglavnom svi to povezuju sa socijalnim, a to je čista kultura. To je čista kultura jer smo tvornica iluzije, jer pripadamo ekologiji duha. Dakle, pripadamo nečemu što čisti društvo, a nema čistog društva, dovoljno čistog društva da ga ne treba još malo čistiti. Dakle, pripadamo kulturi, kultura financira i ovu izložbu i ovaj festival i tu smo gdje jesmo, zaključio je ravnatelj Dramskog studija slijepih i slabovidnih Novi život i predsjednik Hrvatskog saveza slijepih Vojin Perić.

Izložba će u Muzeju grada Zagreba biti otvorena 10. listopada, a u petak 13. listopada u dvorištu Muzeja obilježit će se  Međunarodni dan bijelog štapa Javno-zdravstvenom akcijom koju će provesti Nastavni zavod za javno Zdravstvo Dr. Andrija Štampar i Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb.