Vlasnik stana ubuduće će trebati dobiti prethodnu suglasnost dvotrećinske većine suvlasnika zgrade ako stan želi dati u kratkoročni najam, predlaže Vlada konačnim prijedlogom zakona o upravljanju i održavanju zgrada kojega je sa sjednice u četvrtak uputila u saborsku proceduru.
Zakonom se želi postići kvalitetnije upravljanje i održavanje zgrada, a uređuje se područje upravljanja i održavanja višestambenih zgrada, stambeno-poslovnih zgrada i poslovnih zgrada te drugih zgrada, a između ostalog uređuje se da se zajednici suvlasnika dodjeljuje OIB te stječe pravnu osobnost, pa se stoga osniva Registar zajednice suvlasnika.
Među inim, uređuje se i minimalni iznos i način plaćanja zajedničke pričuve, upravljanje zgradom, te s tim povezana prava, obveze i odgovornosti upravitelja zgrade, predstavnika suvlasnika i suvlasnika.
U odnosu na prvo čitanje, pojam “najam za radnike” je izbrisan te je dodan članak u kojem se uređuje pojam “najam za više osoba”.
Detaljno su uređene pretpostavke i postupak davanja suglasnosti suvlasnika za kratkoročni najam te za najam za više osoba, pa je propisano da je vlasniku stana potrebna prethodna pisana suglasnost dvotrećinske većine suvlasnika (u prvom čitanju 80 posto). Dodatni je uvjet da suglasnost obvezno moraju dati i svi suvlasnici te zgrade čiji zidovi, podovi ili stropovi graniče s njegovim stanom koji se namjerava koristiti za kratkoročni najam.
PROTIV APARTMANIZACIJE Bačić najavio novu stambenu politiku, uvode se i stroge novčane kazne
Uveden je pojam tihe i mirne djelatnosti koje je dozvoljeno obavljati u stambenoj zgradi, a za sve druge potrebna je prenamjena i suglasnosti dvotrećinske većine suvlasnika, i neposrednih susjeda.
Novina je u odnosu na prvo čitanje, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, propisivanje obveze vlasnicima koji stanove daju u kratkoročni najam da u prijelaznom roku od pet godina, odnosno do 31. prosinca 2029. godine, usklade svoje poslovanje s odredbama ovoga Zakona.
Novost je i da će Vlada, temeljem posebnih programa, subvencionirati ugradnju dizala u višestambene zgrade, a pomoći će se i jedinicama lokalne samouprave u uređenju pročelja s obzirom na činjenicu, rekao je Bačić, da povijesne jezgre gradova zbog grafita, ali i neodržavanja, nemaju kvalitetan izgled i vizuru.
Izmjene i dopune zakona o ugostiteljskoj djelatnosti
Vlada je u četvrtak uputila u saborsku proceduru prijedlog izmjena i dopuna zakona o ugostiteljskoj djelatnosti uputila, kojima se među ostalim uvodi pojam domaćina kako bi se zaštitio obiteljski smještaj u turizmu, a trebale bi stupiti na snagu s 1. siječnjem 2025.
“Izmjene su usmjerene na rješavanje tri ključne problematike – rokove važenja privremenih rješenja za obavljanje djelatnosti, definiranje pojma domaćina kako bi se pozicionirao i zaštitio pravi obiteljski smještaj u turizmu i odvojio od svih ostalih iznajmljivača u kratkoročnom najmu te usklađivanje s krovnim Zakonom o turizmu”, kazao je ministar turizma i sporta Tonči Glavina, obrazlažući taj prijedlog na sjednici Vlade.
Jednom od najvažnijih izmjena označio je definiranje pojma domaćina, kao iznajmljivača koji ima prijavljeno prebivalište na području jedinice područne (regionalne) samouprave gdje se nalazi objekt u kojem pruža ugostiteljsku uslugu smještaja u domaćinstvu (uz mogućnost usluge doručka). Domaćinom se neće smatrati iznajmljivač koji iznajmljuje stan u višestambenoj i stambeno-poslovnoj zgradi, a kako je definirano i odredbama zakona kojim se uređuje upravljanje i održavanje zgrada.
RENTIJERI U NEMILOSTI Porez na nekretnine – uvodi se institucija ‘domaćina’
Također se oko obavljanja ugostiteljske djelatnosti tj. kratkoročnog iznajmljivanja turistima u stanovima u zgradama definira i potrebna pisana suglasnost suvlasnika kao uvjet za izdavanje rješenja za obavljanje djelatnosti. Postojeći iznajmljivači su tu suglasnost dužni pribaviti u roku od pet godina od dana stupanja na snagu tog zakona.
Uz to, mijenjaju se i odredbe koje se odnose na rok važenja privremenih rješenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti i pružanje ugostiteljskih usluga u objektima za koje postupci ozakonjenja i uređivanja prava vlasništva u zemljišnim knjigama nisu dovršeni, odnosno rok se produžuje najdulje do 31. prosinca 2026. Time se omogućuje nastavak obavljanja djelatnosti do tog roka, ali se istodobno i ukida mogućnost podnošenja novih zahtjeva za izdavanje privremenih rješenja od 1. siječnja 2025.
“S obzirom kako je trenutno ima oko 15 tisuća tih privremenih rješenja, u slučaju da nema ovog produljenja roka do kraja 2026., ona bi prestala važiti, s time da se od 1. siječnja 2025. neće moći podnositi novi zahtjevi za privremena rješenja”, istaknuo je ministar Glavina.
Zbog zakona prosvjed udruga
Postojeći zakon se usklađuje i s krovnim Zakonom o turizmu, pri čemu MINTS izdaje rješenja o ispunjavanju uvjeta za ugostiteljske objekte u skladu s odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave o broju, vrsti i kategoriji ugostiteljskih objekata te objekata u kojima se već pružaju ugostiteljske usluge smještaja u dijelu ili na cijelom području jedinice lokalne samouprave i odluke o kapacitetima smještajnih objekata u destinaciji.
PROSVJED! Mali obiteljski iznajmljivači: Moj je apartman, nije ti ćaćin…
O predloženim izmjenama i dopunama tog zakona javno savjetovanje je trajalo od 30. listopada do 13. studenoga 2024. Strukovne udruge koje zastupaju male obiteljske iznajmljivače smještaja (tzv. obiteljski turizam), kao i Građanska inicijativa “Spasimo male obiteljske iznajmljivače“ zbog prijedloga u tom i drugim zakonima (poreznim) sastajale su se s ministrom Glavinom nakon objave prijedloga i tražile da se o predloženom duže razgovara i konzultira i s njima.
Građanska inicijativa je zbog toga organizirala nedavno i prosvjed malih iznajmljivača u Zagrebu, što je bio i prvi takav prosvjed u samostalnoj Hrvatskoj, i zapravo jedini prosvjed neke skupine-dionika hrvatskog turizma do sada.
Izmjene zakona o vlasništvu radi pristupanja OECD-u
Radi ispunjenja kriterija za pristup Republike Hrvatske OECD-u, Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kojima se propisuje način stjecanja prava vlasništva nekretnina u Hrvatskoj stranih državljana i pravnih osoba iz država članica EU, OECD-a i dr.
Izmjenama se tako osigurava da državljani i pravne osobe iz – država ugovornica Europskoga gospodarskog prostora, država članica OECD-a i država pristupnica Kodeksu o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksu o liberalizaciji nevidljivih transakcija – u stjecanju prava vlasništva nekretnina u Hrvatskoj budu izjednačeni s državljanima RH i drugim državljanima država članica EU, kao i s pravnim osobama sa sjedištem u Hrvatskoj ili u drugim državama članica EU.
To znači da za stjecanje prava vlasništva nekretnina u Hrvatskoj državljanima i pravnim osobama iz navedenih država neće biti potrebna suglasnost ministra pravosuđa i uprave.
Iznimka je stjecanje prava vlasništva na poljoprivrednom zemljištu, a sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu prema kojem nositelji prava vlasništva na poljoprivrednom zemljištu ne mogu biti strane pravne i fizičke osobe, osim ako međunarodnim ugovorom/posebnim propisom nije drugačije određeno.
Važećim Zakonom o vlasništvu i drugim stranim pravima propisano je, naime, da strane fizičke i pravne osobe mogu, pod pretpostavkom uzajamnosti, stjecati pravo vlasništva na nekretninama na području Hrvatske, ako za to dobiju suglasnost ministra.
Komentari