Predsjednik Udruge predstavnika suvlasnika stambenih zgrada grada Zagreba Zdravko Vladanović za Zagreb News objašnjava kako će novi zakon o upravljanju i održavanju zgrada olakšati živote građana

Novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine predstavljen je javnosti 21. veljače. O pravnim problemima dosadašnjeg, trenutno važećeg zakona, Zagreb News već je pisao. Stopostotna suglasnost stanara potrebna za intervencije na zgradi uzrokovala je oronule višekatnice u kojima je većina stanara, zbog nekolicine koja blokira odluke, osuđena na slabu kvalitetu života, veće troškove i sporije djelovanje.

Novim zakonom većina ovih stvari trebala bi se mijenjati. Pravni i energetski aspekti života u zgradi konačno bi se trebali urediti. Te probleme vrlo često je isticao i Zdravko Vladanović, predsjednik Udruge predstavnika suvlasnika stambenih zgrada grada Zagreba. Prijedlog novog zakona on stoga dočekuje otvorenih ruku. Uviđa da u njemu postoje izmjene za koje je i njegova udruga lobirala. Među njima je i olakšano održavanje zgrada i olakšano provođenje energetske adaptacije.

„Novi zakon predviđa i redovno i izvanredno održavanje. Redovno održavanje provodi se uz polovičnu suglasnost stanara u zgradi. U tu kategoriju spadaju intervencije poput energetske obnove zgrade i ugradnje liftova. Do sada je za energetsku obnovu bila potrebna sto postotna suglasnost stanara, a Ministarstvo je iz praktičnih razloga spustila razine suglasnosti u novom zakonu. Uvijek se nađe netko tko blokira napredak i zgrada zapadne u probleme. Energetska obnova zgrada je vrlo hitna i ova promjena bila je neizbježna“, tvrdi u razgovoru za Zagreb News Zdravko Vladanović.

Stanari moraju shvatiti važnost takvih investicija. Staklenički plinovi i energetska održivost goruće su ekološke teme današnjice. Teme su to o kojima raspravu potiče i Europska unija i te probleme ona želi rješavati. EU fondovi tako mogu pomoći građanima u znatnim investicijama poput energetske obnove, ali stanari se moraju angažirati. Vladanović ponavlja već duže vrijeme mantru kako su EU fondovi samo za „brze, sretne i spretne“. Ne može se očekivati kako će ih svatko s prijavljenim zahtjevom i dobiti, već su fondovi dostupni kako bi potaknuli sve da krenu dobrim putem. Stanari moraju djelovati angažirano kako bi se kvalitetno mogli okoristiti prilikama koje im nudi EU.

„Tko bude sretan, spretan i brz te uspije ući u vlak EU fondova i tim sredstvima unaprijediti svoju stambenu zajednicu, taj je učinio veliki posao. Mnogi to neće učiniti zato što je proces veoma kompliciran. Tu ima nekoliko godina posla. Tko će to raditi? Upravitelj? On će odraditi samo svoj mali dio, ali predstavnik suvlasnika stambene zgrade najbitnija je karika lanca. Opet, tko je spreman na takvu žrtvu? Neke zgrade daju iz svoje pričuve novčani poticaj predstavniku suvlasnika, ali većina njih to ne radi. Radi se o veoma složenom pitanju, s još složenijim odgovorom koji svaka zajednica mora pronaći za sebe“, kaže Vladanović.

Predsjednik udruge vidi trend za koji pretpostavlja da će biti aktualan u narednim godinama. Vrlo brzo će svaka zgrada morati biti energetski samoodrživa. Toplana, dimnjaci i sve vezano uz fosilna goriva „u vrlo skoroj budućnosti postat će prošlost“. Solarni paneli na krovu i dizalice topline nisu daleka budućnost, nego su česti u zgradama diljem EU-a. „Možda je sve to malo nestvarno, ali tako stvari stoje“, kaže Vladanović. Prijedlogom novog zakona, stanare se također pokušava osvijestiti o novim društvenim kretnjama i tehnologijama i mogućnostima koje se uz ta kretanja pojavljuju.

Uz redovno održavanje, izvanredno održavanje zgrade koje uvodi novi zakon također bitno mijenja unutarnju politiku zajednice stanara. Prema prijedlogu, uvode se stavke hitnih i nužnih popravka. Hitni popravci adresiraju probleme koji izravno ugrožavaju integritet zgrade i zdravlje stanara. Primjerice, za vrijeme oluje, kada dođe do začepljenja odvoda u zgradi i moguća je poplava, „nema vremena za parlamentarne rasprave“, kaže Vladanović. Upravitelj zgrade tada na zahtjev stanara u roku od tri sata mora obavijestiti službe za hitnu intervenciju, a tek nakon sanacije se mora pokušati dobiti suglasnost od dvadeset posto stanara za opravdanost takvog djelovanja. Nužni popravci samo služe održavanju funkcionalnosti zgrade i nisu hitne naravi. Prema novom prijedlogu, za takve popravke potrebna je suglasnost jedne trećine stanara koja se mora dobiti prije radova.

„Ljudi me zovu i prigovaraju na novi zakon, na činjenicu da se u njemu previše filozofira. Ja smatram da je ovaj zakon dobar. Njega priželjkujemo dugi niz godina. On je stavljen u e-savjetovanje i svaki građanin može ući na stranice i upisati svoje komentare. Ali ja potičem da se na to jave samo oni koji znaju nešto pametno kazati jer sve ostalo je pisanje želja koje nemaju smisla“, zaključuje Vladanović.