Nakon što je Vlada 29. prosinca usvojila Nacrt prijedloga zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, Nacionalu se javila Vladimira Mascarell iz civilne inicijative “Javno je dobro” koja je sudjelovala u radnoj skupini za izradu zakona. Vladimira Mascarell je najavila javne prosvjede i nastavak pravne borbe protiv tog propisa jer ga smatra protuustavnim aktom koji će zaobilazno, preko založnog prava nad koncesijama, omogućiti privatizaciju pomorskog dobra. Državni tajnik za more i EU fondove u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver, međutim, rezolutno odbacuje takve interpretacije i tvrdi upravo suprotno: da Nacrt zakona nikako ne omogućuje bilo kakvu privatizaciju pomorskog dobra, nego da, dapače, ispravlja pogreške dosadašnjeg zakona, onemogućuje ograđivanje plaža i općenito unapređuje gospodarenje pomorskim dobrom, na dobrobit pomorskog stanovništva i nacionalnih interesa.

Na sjednici 29. prosinca Vlada je usvojila Nacrt prijedloga zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji je izradilo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u okviru Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO). “Razlog donošenju zakonskih izmjena zastarjelost je pojedinih odredbi postojećeg Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, donesenog 2003. godine, koje se nisu pokazale dobrima, dok na pojedina pitanja Zakon ne daje odgovor”, objavila je Vlada, dodajući kako su kvalitetna rješenja iz aktualnog zakona zadržana i u usvojenom Nacrtu prijedloga novog zakona. Vlada tvrdi kako se “novim zakonskim okvirom ostvaruju bolji mehanizmi zaštite pomorskog dobra, uvode se veća prava i dužnosti upraviteljima pomorskog dobra, povećava se transparentnost u upravljanju i gospodarskom korištenju pomorskog dobra, osigurava učinkovito upravljanje lukama otvorenim za javni promet te se štiti javni interes i opću upotrebu pomorskog dobra.” Među najvažnijim izmjenama u odnosu na postojeći zakon Vlada je navela “sustavno uređivanje postupaka određivanja granica pomorskog dobra, kao preduvjeta za zaštitu i stavljanje tog dobra u funkciju i uređivanje pitanja nasipavanja obale, na način da je uvedena vremenska granica (2011. godina), što do sada nije bilo u Zakonu”. Nacrtom se također “uređuju pojavni oblici raznih grupa korisnika pomorskog dobra (privezišta, pontonska privezišta, sidrišta i dr.) te se definira pojam plaža, kao i njihov razvrstaj. Uvode se dozvole temeljem natječaja, umjesto koncesijskih odobrenja, koje će biti osnovni uvjet za obavljanje određenih, uglavnom uslužnih djelatnosti na pomorskom dobru.”. Osim toga, “Nacrtom je definirana nadležnost davatelja koncesije, koji odlučuje o jedinstvenoj funkcionalnoj cjelini morskih plaža ispred hotela, kampova i turističkih naselja u odnosu na Plan upravljanja pomorskim dobrom, koji donosi jedinica lokalne samouprave, a za koji se provodi javno savjetovanje.”

Josip Bilaver, državni tajnik za more i EU fondove u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, kojem je na čelu ministar Oleg Butković, tvrdi da zakon nikako ne omogućava privatizaciju pomorskog dobra, već ispravlja greške starog zakona. FOTO: Sime Zelic/PIXSELL

Baš su te odredbe naročito zasmetale građanskoj inicijativi “Javno je dobro” koja okuplja više civilnih udruga i građanskih inicijativa, ali i aktivnih građana i koja je u prethodnim fazama javne rasprave o zakonu postigla izmjenu nekoliko važnih odredbi u Nacrtu zakona. Uime inicijative, u Radnoj skupini za izradu Nacrta zakona sudjelovala je građevinska inženjerka Vladimira Mascarell. Nakon što je Vlada usvojila Nacrt te prije nego što će ga uputiti u saborsku proceduru, Vladimira Mascarell se javila Nacionalu, navodeći niz primjedaba na proceduru donošenja, ali i sadržaj Nacrta te na rad Radne skupine. Vladimira Mascarell, čija se udruga javno ogradila od posljednje verzije Nacrta prijedloga zakona, najavljuje građanske prosvjede koji bi trebali spriječiti usvajanje novog zakona, zahtjev Ustavnom sudu da prije donošenja zakona prosudi o njegovoj usklađenosti s Ustavom, a od povjerenika za informiranje zahtijevat će sva mišljenja koja su nadležna ministarstva i DORH u proceduri donošenja Nacrta zakona uputila Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, koje je pisalo Nacrt.

Tri su glavne sadržajne primjedbe inicijative ‘’Javno je dobro’’ na Nacrt zakona, objasnila je za Nacional Vladimira Mascarell. Nacrt je, tvrdi ona, protivan Ustavu jer “općem dobru na više mjesta pridružuje stvarna prava”. “Pomorsko dobro nije javno dobro koje može imati vlasnika, nego opće dobro koje ne može imati vlasnika i kojemu se ne mogu pridružiti stvarna prava, poput vlasničkih odnosa, vlasništva i prava građenja”, tvrdi Vladimira Mascarell. “Kada je riječ o pomorskom dobru, na njemu se ne mogu ostvarivati vlasnička prava. Novi zakon kreće od potpuno krivih postavki i zaobilazno omogućava dodjeljivanje vlasničkih prava na pomorskom dobru. Opće dobro je trebalo sačuvati, a pogreška je već u tome što se posredno, preko pojma ‘funkcionalne cjeline’ i tehnoloških veza u lukama, koje privatno vlasništvo povezuju s lukama, stvarna prava primjenjuju na opće dobro, odnosno pojednostavljeno – preko ovog zakona omogućuje se dodjeljivanje vlasničkih prava na pomorskom dobru”, tvrdi Vladimira Mascarell. U tom kontekstu, prema njezinim tvrdnjama, sporno je i založno pravo na koncesije koje omogućuje Nacrt novog zakona. “U praksi će to dovesti do toga da će banke, kada provedu založno pravo nad nekim koncesijskim projektom, dobiti založno pravo na koncesije nad pomorskim dobrom, pa će država štititi pravo banke, a ne pomorsko dobro. Mi time, preko založnog prava, dajemo bankama na upravljanje pomorsko dobro. Pa to je katastrofa. To dosad nije bilo moguće”, tvrdi Vladimira Mascarell. “Koncesioniranje se u ovom Nacrtu pretpostavlja kao normalna, a ne kao izvanredna stvar. Ono ima prioritet, a ne opće korištenje pomorskog dobra. Vlada žuri s ovim nemuštim zakonom kako bi mogla povući novac iz EU-a, a u novinama se već reklamiraju hoteli s privatnim plažama koje će financirati banke. Ispada da je jedina svrha pomorskog dobra da ga Vlada proda. Pa to je van pameti”, tvrdi aktivistkinja.

Ona također tvrdi da je Nacrt zakona protuustavan jer ovlasti Sabora predaje Vladi. “U Nacrt zakona upisano je da Vlada upravlja pomorskim dobrom, naručuje i odlučuje o strateškom planu na pomorskom dobru. Odluke takve vrste ne može donositi Vlada, nego predstavničko tijelo. Koncesije na nacionalnoj razini može dodjeljivati samo Sabor, a ne Vlada, odnosno Plenković. To je prevelika koncentracija moći u jednoj osobi. U tome je ključ problema: po ovome Nacrtu zakona, Vlada preuzima upravljanje pomorskim dobrom. Ako se protiv nekog projekta pobuni lokalna javnost, proglasit će projekt investicijom od državne važnosti i onemogućiti utjecaj lokalnog stanovništva koje će ostati bez svoje obale. Takvih primjera u Hrvatskoj već ima. Ovaj je zakon rezultat očekivanja EU-a da Vlada pogoduje lobijima privatnih plaža, marina i hotela koji žele potpunu privatizaciju Jadrana. Sve će biti moguće dogovoriti s Vladom i premijerom, bez obzira na to što kaže lokalna zajednica. To je jako opasno”, tvrdi Vladimira Mascarell. “Zato Ustavni sud ima mogućnost evaluacije zakona prije nego što njegov Nacrt dođe u Sabor. Poslat ćemo dopis Ustavnom sudu i očekujemo podršku javnosti. Ako Nacrt zakona prođe na saborskim odborima, pokrenut ćemo i građanske prosvjede”, najavljuje. U srijedu, 4. siječnja, inicijativa ‘’Javno je dobro’’ poslala je Uredu za zakonodavstvo RH zahtjev da se očituju o zakonitosti Nacrta, a od povjerenika za informiranje tražit će da im dostave mišljenja svih državnih tijela koja su sudjelovala u radu Radne skupine, kako bi provjerili njihove primjedbe. Tvrde, također, da na velik dio njihovih primjedaba na Nacrt zakona u javnoj raspravi nikad nisu dobili odgovor.

Vlada odbacuje takve tvrdnje. “Vladimira Mascarell bila je imenova u Radnu skupinu za izradu Nacrta prijedloga Zakona kao predstavnica Otočnog sabora, a tijekom postupka javnog savjetovanja za nacrt prijedloga Zakona uputila je ukupno 25 komentara. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture dalo je odgovore na sve komentare zaprimljene tijekom postupka javnog savjetovanja koje je trajalo 30 dana, pa tako i na komentare i prijedloge koje je uputila gđa. Mascarell te objavilo izvješće o provedenom savjetovanju. U pojedinim komentarima koji nisu sadržavali konkretnu primjedbu nije bilo moguće dati konkretan odgovor”, stoji u dopisu kojim je Ministarstvo odgovorilo na pitanja Nacionala. Naglašavajući kako je za Nacrt zakona “provedena procedura sukladno Poslovniku Vlade”, Ministarstvo je ovako odgovorilo na tvrdnje Inicijative “Javno je dobro”, prema kojima nacrt Zakona otvara put zaobilaznoj privatizaciji pomorskog dobra, kroz koncesije i mogućnost založnog prava na koncesije: “Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama propisuje da je pomorsko dobro opće dobro na kojem nije moguće steći pravo vlasništva niti druga stvarna prava, stoga je nejasno o kakvoj privatizaciji bi se moglo raditi. U odnosu na sam institut koncesije isti predstavlja vremenski ograničeno pravo gospodarskog korištenja pomorskog dobra uz obvezu ulaganja u predmet koncesije, održavanje predmeta koncesije i plaćanje naknade za koncesiju. Napominjemo kako su sredstva uprihođena od naknade za koncesiju županije, općine i gradovi dužni uložiti u pomorsko dobro na svom području. Po isteku koncesije dosadašnji koncesionar više nema nikakvih prava, osim uzeti prinove koje nisu trajno povezane s pomorskim dobrom. Također, nemaju nikakvu prednost kod novog raspisa natječaja.

Vladimira Mascarell iz civilne inicijative ‘Javno je dobro’ sudjelovala je u radnoj skupini za izradu zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, ali konačni nacrt smatra protuustavnim. FOTO: Privatna arhiva

U odnosu na pitanje zaloga na koncesiji, navodimo kako se ne radi o zalogu na pomorskom dobru, već o zalogu na pravu. Naime, koncesija je pravo kojim koncesionar može raspolagati u okviru dopuštenog Zakonom. Založno pravo uređeno je Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, koji propisuje da se zalog može steći na pokretnoj ili nepokretnoj stvari ili pravu. U konkretnom slučaju to pravo je pravo na koncesiju, a samo založno pravo ne upisuje se u zemljišnoj knjizi već u upisniku koncesija.” Ministarstvo pritom dodaje kako je “više puta” javno izjavilo kako “ovaj prijedlog Zakona ne dopušta ograđivanje plaža, a isto proizlazi iz teksta Nacrta prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.” Ministarstvo je komentiralo i tvrdnje Inicijative ‘’Javno je dobro’’ o tome da Nacrt prijedloga zakona daje prevelike ovlasti Vladi, rekavši, među ostalim, kako su “nadležnosti Hrvatskog sabora propisane Ustavnom Republike Hrvatske”, a iz tih nadležnosti “slijedi kako Hrvatski sabor ne može donositi odluke o koncesiji.”

Nacional je u subotu razgovarao i s Josipom Bilaverom, državnim tajnikom za more i EU fondove u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture koji je u Ministarstvu vodio proces pisanja Nacrta prijedloga zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Bilaver odbacuje primjedbe što ih iznosi Vladimira Mascarell te tvrdi da je Nacrt prijedloga zakona donesen nakon široke, transparentne i inkluzivne javne rasprave. “Imali smo mjesec dana javnog savjetovanja. Nekoliko smo puta razgovarali, pa i osobno. Ministarstvo je uvažilo dio komentara Otočnog sabora, koji je dio inicijative ‘Javno je dobro’, a među tim komentarima bili su i neki uistinu važni. Radili smo otvoreno i inkluzivno. U radnoj skupini radili su najrazličitiji stručnjaci, profesori ustavnog prava, odvjetnici koji se bave pomorskim dobrom, predstavnici hotelijera, udruge marina, gospodarske komore, civilnog društva… Nisam ni očekivao da će se Radna skupina u svemu složiti jer su u njoj bili zastupljeni zagovornici potpuno suprotstavljenih interesa. Ali napravili smo verziju zakona u interesu stanovništva i nacionalnih interesa”, tvrdi Bilaver.

“Sada nisu zadovoljne ni udruge marina, jer nisu zadovoljeni neki njihovi zahtjevi, a ni hotelijeri, jer smo im uzeli plaže. Ljudi koji tvrde da koncesije znače zaobilaznu privatizaciju protive se bilo kakvom gospodarenju dijelom pomorskog dobra. Oni su protiv bilo kakve gospodarske valorizacije i koncesije. Njihova priča nije ‘koncesija ovakva ili onakva”, nego ‘koncesija – da ili ne’. Model koji predlažemo ne omogućuje vlasništvo na pomorskom dobru. Ono ostaje javno dobro, ali se njima upravlja, održava ga se i valorizira na ispravan način. To smo htjeli postići”, tvrdi državni tajnik za more i EU fondove.

“Podsjećam”, nastavlja, “da, za razliku od sadašnjeg zakona, novi Nacrt potpuno onemogućuje ograđivanje plaža. Ostavili smo samo onaj dio koji može biti gospodarski valoriziran, ali i on mora ostati u javnoj uporabi bez ograničenja. Sadašnji zakon omogućava da se plaže fizički ograde. Dosad smo imali osamnaest ograđenih plaža koje su bile pod koncesijskim režimom. Sadašnji Nacrt prijedloga zakona uklanja mogućnost da bilo koja plaža na Jadranu bude ograđena. Jednostavno, plaže više nitko neće moći ograđivati”, izjavio je Bilaver za Nacional i dodao kako “nije ni očekivao da će svi pljeskati zakonu jer bi u tom slučaju već bio donesen”. “To je jedini zakon koji još nije usklađen s direktivama EU-a. Također, moramo ga donijeti jer je dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Sada ga napokon donosimo, ali bez žurbe, u redovnoj saborskoj proceduri, u kojoj će se, između dva čitanja, eventualne pogreške još uvijek moći ispraviti”, poručuje Bilaver.