Vatikanski ugovori podrazumijevaju četiri međudržavna sporazuma. Tri su potpisana krajem 1996. godine, a zadnji ugovor potpisan je 9. listopada 1998. godine. Sva četiri ugovora u ime Republike Hrvatske potpisao je Jure Radić, a njima se podrazumijeva da Katolička crkva od Republike Hrvatske na godišnjoj razini dobije oko milijardu kuna, izvještava televizija N1.

Ugovori između Svete Stolice i Republike Hrvatske, kao i svaki ugovor, promjenjivi su i raskidivi, ako za to postoji valjan razlog. Za stranku GLAS razloga, čini se ima, jer predlažu reviziju Vatikanskih ugovora. “Promijenio se čitav niz okolnosti. Od financijskih prilika, Hrvatska je, nažalost, slaba i siromašna zemlja suočena s mnogim socijalnim problemima. U vrijeme kada su sporazumi potpisivani, udio javnog duga u BDP-u je bio oko 26-27 posto, a danas je više od 80 posto”, rekao je zastupnik GLAS-a, Goran Beus Richembergh.

Četiri Vatikanska ugovora potpisana su krajem devedesetih, a najviše prijepora stvorilo se oko onoga o gospodarskim pitanjima. Njime je država dobila obvezu davanja Katoličkoj crkvi novac iz državnog budžeta. Oporbi sporno, no za HDZ-ovog Željka Reinera dvojbe nema.    “Moramo znati da je cijeli Novi Zagreb izgrađen na otetom crkvenom zemljištu. Znate li koliko košta kvadrat građevinskog zemljišta u Zagrebu? Pa zamislite cijeli Novi Zagreb koji je Katoličkoj crkvi naprosto otet. Ne možemo se praviti kao da ne znamo za neke stvari i kao da one nisu postojale”, rekao je Reiner.

I SDP je predložio reviziju Vatikanskih ugovora, a predsjednik stranke i danas ponavlja: “Naš stav je od početka tu jasan, malim promjenama na način na koji trošimo proračunska sredstva možemo osigurati svakom djetetu u Hrvatskoj besplatne udžbenike, to je naš program, želimo da svako dijete ima to pravo, a što se tiče konkretnog prijedloga, njega nisam vidio pa ga ne mogu komentirati.”

Republika Hrvatska novac uplaćuje Katoličkoj crkvi, ali i 19 drugih crkava i vjerskih zajednica. Državi novac ipak uplaćuju svi građani, porezni obveznici. Nekima smeta, nekima ne. Predložak novog modela postoji. Njime bi građani sami određivali gdje će određeni postotak njihovog davanja državi ići. Inicijativa je trenutno upućena u proceduru, a predsjednik Sabora treba odlučiti hoće li i kada biti raspravljena.