Poskupljenje od 20 posto na domove za starije osobe. Mnogi od njih čekaju godinama na red a sad si ih neće moći priuštiti.

Gradovi u Hrvatskoj bore se sa smještajem starijih osoba u domove. Liste čekanja su sve duže, mirovine su male a domovi najavljuju poskupljenja.

Situacija u Zagrebu je kritična. Budući korisnici doma čekaju i po 15 godina da bi dobili svoje mjesto a da bi ga zadržali svoje mjesto na listi čekanja moraju se svake godine javiti da su živi. U Zagrebu je trenutno 15 tisuća ljudi na listi čekanja za dom, što ukazuje da Hrvatska ima veliki problem s malim brojem smještajnih kapaciteta.

Poražavajuć je podatak da prema europskome prosjeku 5 posto starijih od 65 godina ima osigurano mjesto u domu dok je u Hrvatskoj tek 2 posto. U Zagrebu je trenutačno jedanaest gradskih domova, 26 obiteljskih i 25 privatnih i svi su puni.

Đurđa Novaković predsjednica Matice umirovljenika grada Zagreba komentirala je čekanje na listi. “Svi koji žele, imaju namjeru otići u dom sa 65 godina predaju molbe u sve domove tako da ta lista nije prava slika stanja, a kada se dođe do situacije, recimo da netko ima zaista veliku potrebu, a ima par godina već molbu onda se nađe rješenje za smještaj”, rekla je Novaković za HRT.

Romana Galić pročelnica Ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba pak tvrdi: “Ukupan kapacitet svih domova je 6. 381 korisnik na području grada Zagreba od čega je 63 posto smješteno u našim gradskim domovima ili točnije 4. 021 korisnik smješten je u gradske domove”.

Cijena u zagrebačkim domovima se kreće od 1750,00 kuna pa sve do 7500,00 kuna a još se k tome očekuje i porast od 20 posto.

“Liste čekanja u domovima za umirovljenike ne smatram ozbiljnima”, rekao je Pavo Ćorluka iz Hrvatske udruga poslodavaca. Zanima ga koliko je u domovima smješteno korisnika koji trebaju četvrti stupanj usluge, a to su nepokretni ljudi kojima je potrebna cjelodnevna briga. Navodi da bi to zapravo bila realna lista čekanja.

Hrvatska udruga poslodavaca zalaže se za kategorizaciju sustava tako da se ljudima koji su zaista u potrebi omogući što brži smještaj, pojasnio je Ćorluka. “Cijenu od 1.750 kn za smještaj u domu ne vidim realnom, dok bi 7.000 kn bila približno prava a financiranje javnih domova nije dobro riješeno”, izjavio je. Ukazao je i na sljedeći problem. “Financiraju ih svi porezni obveznici, a s druge strane daje se jeftini smještaj ljudima koji ih mogu sami platiti a problem je i nedostatak radne snage”, rekao je Ćorluka.