Bratovština sv. Jakova iz Hrvatske, koja je dio Nadbratovštine sv. Jakova iz Santiaga de Compostele, predložila je dubrovačkom gradonačelniku Matu Frankoviću da Grad Dubrovnik osmisli novu dionicu u projektu Camino Hrvatska – mreži hodočasničkih puteva i taj je projekt upravo pokrenut

Mreži Camina, sve popularnijih hodočasničkih puteva sv. Jakova, po uzoru na brojne rute koje se iz Francuske, Španjolske i Portugala završavaju u Santiago de Composteli, uskoro će se pridružiti i 120 kilometara duga staza od Dubrovnika do Međugorja. Naime, Bratovština sv. Jakova iz Hrvatske, koja je dio Nadbratovštine sv. Jakova iz Santiaga de Compostele, predložila je dubrovačkom gradonačelniku Matu Frankoviću da Grad Dubrovnik osmisli novu dionicu u projektu Camino Hrvatska – od benediktinskog samostana sv. Jakova u Dubrovniku, izgrađenoga 1222. godine, do crkve sv. Jakova u Međugorju koji je ideju i prihvatio te je Grad Dubrovnik krenuo u realizaciju ovog novog turističko-hodočasničkog projekta. Stoga je Franković, istaknuvši kako će ovaj novi turistički proizvod itekako doprinijeti disperziji turista u Dubrovniku, što se uklapa u diljem Europe kao pozitivan primjer navođeni dubrovački projekt održivog turizma “Respect the City”, za koordinatora Camina imenovao Gorana Cvjetinovića, savjetnika za medije, kulturu i međunarodne odnose koji je sam već odradio portugalsku rutu Camina. Ubrzo je organiziran i inicijalni sastanak s tajnikom Bratovštine sv. Jakova Vedranom Praženom, predstavnicima Bratovštine sv. Jakova iz Međugorja te čelnicima općina i gradova i turističkih zajednica preko čijeg teritorija u Hrvatskoj i BiH bi dubrovački Camino prolazio. Riječ je o općinama Dubrovačko primorje, Ravno, Neum i Čitluk te gradu Čapljina te Turističkoj zajednici Grada Dubrovnik i Turističkoj zajednici Hercegovačko-neretvanskog kantona. Nakon sastanka dogovoreno je potpisivanje sporazuma o suradnji na ovom projektu koji će biti prijavljen i na fondove EU-a.

Istovremeno, krenulo se i u realizaciju projekta. Obavljeni su razgovori s predstavnicima dubrovačke podružnice Hrvatske gorske službe spašavanja te Hrvatskog planinarskog društva “Sniježnica” koji bi trebali sudjelovati u projektu kako bi staza bila uređena, označena i održavana. Jednako tako će se postići i dogovor u BiH, s tamošnjom gorskom službom spašavanja i nekim od planinarskih društava.

Dubrovački Camino zamišljen je u šest dionica. Prva ide od samostana sv. Jakova do naselja Gromača, a druga od Gromače do Slanoga. Treća dionica zamišljena je kroz dvije opcije koje će biti hodočasnicima i turistima na izbor – jedna će ići kroz primorska sela do graničnog prijelaza Čepikuće, a druga preko graničnog prijelaza Slano, Orahova dola i Zavale. Krajnje odredište treće etape je isto- naselje Ravno. Četvrta dionica ide od Ravnoga do Hutova, peta od Hutova do Čapljine, a posljednja, šesta, od Čapljine do Međugorja.

Kroz dubrovački Camino promovirat će se i sakralna, kulturna, spomenička i prirodna baština te gastronomska ponuda krajeva kroz koje staza prolazi

Namjera je da dubrovački Camino bude ne samo šestodnevna turistička šetnja duga 120 kilometara, nego istovremeno i prezentacija sakralne, kulturne, spomeničke i prirodne baštine te gastronomske ponude krajeva kroz koje staza prolazi. Stoga će se za turiste i hodočasnike izraditi aplikacija koja će sadržavati čitavu stazu i omogućiti informaciju gdje se putnik trenutno nalazi, kontakte s HGSS-om i službom 112 te svime onim što se nalazi na ruti i u njenoj neposrednoj blizini. Primjerice, u prvoj dionici dubrovačkog Camina, osim podataka o startnoj točci – benediktinskom zdanju koje je lani proslavilo 800 godina, u aplikaciji će biti i podaci o zanimljivim i vrijednim sakralnim objektima poput crkve sv. Martina iz 12. stoljeća u Šumetu, franjevačkog samostana u Rožatu iz 14. stoljeća, crkve sv. Nikole iz 14. stoljeća u Orašcu. Nadalje, kako staza prolazi pored utvrde Imperijal na Srđu i spušta se na povijesni dubrovački vodovod iz 15. stoljeća, kojim staza ide oko 8 kilometara- do samog izvora, bit će podaci i o svemu tome. Kao i o ljetnikovcima iz Dubrovačke Republike pored kojih se prolazi u Rijeci dubrovačkoj – od ljetnikovca Resti, preko ljetnikovca Gozze do ljetnikovca Giorgi u kojem je održana posljednja sjednica Senata Republike. Slično će biti i u ostalim dionicama- s time da u kasnijim etapama ima dosta ilirske baštine, gomila, ali i srednjovjekovnih stećaka.

Jedan od glavnih ciljeva Camina je i maksimalno izbjegavanje asfaltiranih cesta te velikih urbanih centara. Stoga će se najviše iskorištavati staze kroz maslinike, vinograde, šumski putevi, višestoljetne staze kojima se vodila stoka i kojima se stanovništvo kretalo na konjima i tovarima, kozje staze i livade. Jer kako je poznato svima koji su “okusili” Camino – upravo je priroda okruženje koje omogućava turistu ili hodočasniku da se u potpunosti opusti, da se prepusti vlastitim mislima i da krene u potragu za samim sobom.

I nisu samo spomenička baština i priroda ono što se namjerava prezentirati onima koji se odluče provesti šest dana na dubrovačkom Caminu. Tu je i jako bogata ponuda tradicionalnih gastronomskih specijaliteta. Dok dubrovačka, morska strana Camina nudi jednu vrstu hrane, s one druge strane je niz drugačijih mesnih jela. Uz obilje organski uzgojenog voća i povrća, domaćih sireva i jaja. Tako će se na odredištima svake od etapa turisti i hodočasnici itekako moći upoznati i s tim vidom naslijeđa ovih krajeva. A da je ta naša domaća kuhinja itekako na cijeni među turistima, ne treba posebno naglašavati.

Dakle, dubrovački Camino spoj je raznih kultura, religija, arhitektonskog naslijeđa, prirodnih ljepota i izvorne gastronomske ponude. Šest dana opuštanja i užitka za sva osjetila i na kraju Compostela, diploma o prijeđenom putu sv. Jakova za uspomenu na ovaj doživljaj. Prema zamišljenom hodogramu dubrovačkog gradonačelnika Frankovića Camino Dubrovnik – Međugorje trebao bi biti u potpunosti pripremljen i marketinški predstavljen do svibnja sljedeće, 2024. godine, kada bi se Camino i službeno otvorio za turiste i hodočasnike.