Novi sukobi izbili su u subotu između azerbajdžanskih i armenskih snaga oko Nagorno Karabaha, dan nakon pregovora u Washingtonu vođenih u cilju okončanja najsmrtonosnijih borbi u toj enklavi u više od 25 godina.

Azerbajdžansko ministarstvo obrane objavilo je da se vode borbe u i oko Nagorno Karabaha, planinskog dijela Azerbajdžana koji nadziru Armenci.

Ministarstvo je objavilo da su područja Lachina i Gubadlija bila meta raketnog i topničkog napada s armenskog teritorija.

U Nagorno Karabahu, lokalni dužnosnici optužili su azerbajdžanske snage da su ispalile projektile Smerch na stambeno naselje u Stepanakertu, najvećem gradu u regiji, što Baku niječe.

Američki državni tajnik Mike Pompeo sastao se u petak odvojeno s ministrima vanjskih poslova Azerbajdžana i Armenije u novom pokušaju da se prekine gotovo mjesec dana krvoprolića u kojem je po tvrdnjama ruskog predsjednika Vladimira Putina poginulo 5000 ljudi.

Dva prekida vatre dogovorena uz posredovanje Rusije propala su, umanjivši izglede za prekid sukoba koji su izbili 27. rujna.

Ministarstvo obrane Nagorno Karabaha objavilo je da je ukupan broj poginulih Armenaca porastao za 36 na 963, prenio je Interfax.

Azerbajdžan je objavio da je 13-godišnji ruski dječak umro u subotu nakon što je ranjen u raketnom napadu na Ganju 17. listopada.

Azerbajdžan je objavio da je poginulo 65 azerbajdžanskih civila, dok je 198 ozlijeđeno. Podatke o vojnim žrtvama nije objavio.

Azerske snage tvrde da su postigle napredak na terenu, preuzevši među ostalim punu kontrolu nad granicom s Iranom, što Armenija niječe. Administracija Nagorno Karabaha tvrdi da su njihove snage odbile napade.

Međusobno optuživanje

Azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev rekao je za Le Figaro da je Azerbajdžan spreman pregovarati, ali okrivljuje Armeniju za nastavak sukoba.

„Spremni smo prekinuti čak danas”, rekao je. „Ali, nažalost, Armenija je teško prekršila prekid vatre… Ako ne prestanu, ići ćemo do kraja u cilju oslobođenja svih okupiranih teritorija”.

Armensko ministarstvo vanjskih poslova ocijenilo je da je agresija Azerbajdžana egzistencijalna prijetnja za sigurnost regije.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je da je postignut „dobar napredak” u vezi tog sukoba, ali nije precizirao što i nije želio reći je li razgovarao s čelnicima bilo koje zemlje.

Na pitanje kako je prošao razgovor s Pompeom, armenski ministar vanjskih poslova Zohrab Mnatsakanyan rekao je novinarima da je prošao „jako dobro”, dodajući da će nastaviti raditi na prekidu vatre.

Svjetske sile žele spriječiti rat većih razmjera koji bi uvukao Tursku, koja snažno podržava Azerbajdžan, i Rusiju, koja ima ugovor o obrani s Armenijom.

Pompeo optužuje Tursku da potpiruje sukob naoružavajući Azerbajdžan. Ankara odbacuje optužbe.

Armenski premijer Nikol Pašinjan rekao je kako ne vidi diplomatsko rješenje sukoba u ovoj fazi, a i Alijev je ocijenio da su izgledi za mirno rješenje „jako daleko”.

Najmanje 30.000 ljudi poginulo je u ratu za Nagorno Karabah od 1991.-1994. Armenci tu enklavu smatraju svojom povijesnom domovinom, a Azeri nezakonito okupiranim područjem koje moraju vratiti pod svoju kontrolu.