Odluka novog predsjednika SDP-a Siniše Hajdaša Dončića da bivšeg načelnika Oružanih snaga umirovljenog admirala Roberta Hranja imenuje predsjednikom Savjeta za obranu i nacionalnu sigurnost SDP-a, pokazatelj je da Hajdaš Dončić od samog početka mandata stranku vodi u novom smjeru te da će novi predsjednik ipak SDP voditi drugačije od svog prethodnika Peđe Grbina. Više je sugovornika iz SDP-a za Nacional potvrdilo da su pozitivno iznenađeni ulaskom Roberta Hranja u stranačke strukture, a isti izvori smatraju i kako je Hajdaš Dončić tim potezom pokazao da će u fokusu stranačkih politika SDP-a biti neke druge teme od onih u mandatu Peđe Grbina.

Siniša Hajdaš Dončić je za imenovanje Roberta Hranja predsjednikom Savjeta za obranu i nacionalnu sigurnost SDP-a dobio i podršku cjelokupnog Predsjedništva, u kojem od posljednjih stranačkih izbora sjede i neki ljudi koji nisu pretjerano naklonjeni novom predsjedniku stranke. Usprkos tomu, Hajdaš Dončić je barem za taj potez dobio nedvosmislenu podršku svih članova Predsjedništva, od kojih su neki bili iznenađeni što je prijedlog o imenovanju bivšeg načelnika Oružanih snaga bio tema već na prvoj sjednici novog Predsjedništva SDP-a. Nacional je od dvojice članova tog stranačkog tijela dobio potvrdu da je prijedlog o Hranju kao novom glavnom savjetniku za obranu unutar SDP-a sve iznenadio, ali je svejedno jako dobro prihvaćen među svim članovima Predsjedništva te da o samom prijedlogu i nije bilo neke pretjerane rasprave na sjednici održanoj krajem prošloga tjedna. Kako je za Nacional opisao jedan od članova Predsjedništva SDP-a, sam prijedlog je pokazatelj da se SDP prilagođava aktualnoj situaciji u kojoj će pitanja obrane i nacionalne sigurnosti biti od iznimne važnosti:

“Koliko god je neke Sinišin prijedlog iznenadio, toliko je s druge strane bilo potpuno jasno da je SDP-u potrebna jedna takva osoba s velikim iskustvom u trenutku kada je situacija u svijetu na rubu prelaska u veliki sukob kakav nismo imali od kraja Drugog svjetskog rata. Zato smatram da je Hajdaš Dončić tim potezom već pokazao da može voditi drugačiju politiku od one koju je vodio Peđa i da SDP može ponuditi odgovore u područjima u kojima se do sada nije najbolje snalazio. To nije kritika Peđe Grbina već svih nas u SDP-u, a sada imamo priliku pokazati i da u tim temama možemo na pojedina pitanja odgovoriti bolje od HDZ-a što do sada baš i nije bio slučaj.”

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić na prošlotjednoj je sjednici Predsjedništva stranke dobio podršku da umirovljeni admiral Robert Hranj postane novi predsjednik Savjeta za obranu i nacionalnu sigurnost. FOTO: Slavko Midzor/PIXSELL

Iako su Hranjevo uključivanje u stranačka tijela mnogi vidjeli kao potvrdu da je Siniša Hajdaš Dončić zapravo produžena ruka Zorana Milanovića te da je njegovo imenovanje zapravo napravljeno na zahtjev predsjednika države, Nacionalovi sugovornici iz SDP-a ne slažu se s tom tezom i tvrde da na članove Predsjedništva nitko nije vršio pritisak da se Hranj mora imenovati savjetnikom za obranu i nacionalnu sigurnost. Jedan član Predsjedništva SDP-a za Nacional je pojasnio da Hranjevo imenovanje možda i jest povezano s Milanovićem, ali ne tako kako se to prezentira u javnosti:

“Mislim da se svatko tko prati što se događalo na relaciji između Pantovčaka i Banskih dvora u proteklih nekoliko godina, mogao uvjeriti da je admiral Hranj čovjek od integriteta koji nije dozvolio da ga bivši ministar obrane Banožić, a ni premijer Plenković uvuku u neke svoje igre. No nije mi jasno zašto ljudima toliko smeta ta poveznica Zorana Milanovića i SDP-a. Mislim da je potpuno jasno da mi njemu dajemo potporu za drugi predsjednički mandat i da ćemo bez rezerve stati iza njegove kampanje. Ne vidim zašto bi onda bilo čudno da kao šefa svog Savjeta za obranu imenujemo čovjeka koji se pokazao kao izniman stručnjak i kojim se ne može manipulirati. Nema puno takvih osoba i kada je on pristao preuzeti ovu ulogu, onda bismo bili ludi da ga ne prihvatimo. Mislim da od Ante Kotromanovića unutar SDP-a nismo imali osobu koja je toliko dobro upoznata sa situacijom u obrambenom i sigurnosnom sektoru.”

Umirovljeni admiral Robert Hranj je u hrvatskoj javnosti postao poznat kada je 2020. imenovan za načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH. U svom mandatu koji je trajao do ožujka ove godine, Hranj je ostao upamćen po sukobu u koji je bio uvučen zbog netrpeljivosti između Zorana Milanovića i bivšeg ministra obrane Marija Banožića, koji je jednom prilikom čak i optužio Hranja da mu je zabranio govoriti na događanju u požeškoj vojarni. Banožić je tom prilikom čak i rekao kako mu je Hranj najavio da će podnijeti ostavku, ali je Hranj to brzo demantirao te je rekao da “Zakon o obrani i Zakon o službi u OS RH ne poznaju institut ostavke, a to nije ni u skladu s kodeksom ponašanja vojnika”.

No osim što je dobro parirao bivšem ministru obrane, u SDP-u posebno ističu i Hranjevo poznavanje struktura NATO-a te poznanstva koja je tijekom dugogodišnje karijere stekao unutar tog saveza. U tom kontekstu bit će izuzetno zanimljivo kako će se Hranj, ali i SDP postaviti prilikom rasprave o sudjelovanju hrvatskih časnika u misiji potpore Ukrajini, što je predsjednik Milanović odbio podržati pa premijeru Plenkoviću sada treba dvotrećinska saborska većina. Iako je u izjavi za Tportal Hranj rekao da se tu radi o “političkoj sferi u koju se on ne želi miješati”, jasno je da bi to pitanje moglo biti i prvo o kojem će Hranj savjetovati vodstvo SDP-a, koje će po najavama u Saboru stati na stranu Zorana Milanovića.

Ulazak Roberta Hranja u SDP-ovu stranačku strukturu povezuje se s predsjednikom države Zoranom Milanovićem. FOTO: Srecko Niketic/PIXSELL

Ono u čemu će Hranj sigurno sudjelovati jest formiranje stava SDP-a i predsjednika Siniše Hajdaša Dončića o ponovnom uvođenju vojnog roka koje najavljuju premijer Andrej Plenković i ministar obrane Ivan Anušić. I dok je Robert Hranj u razdoblju dok je bio načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga izbjegavao davati izjave pa je teško pronaći njegove stavove o pojedinim temama, po pitanju stanja u Hrvatskoj vojsci i problemima s kojima se ona suočava bio je prilično jasan u autorskom tekstu koji je prošle godine objavljen u tiskovini OS-a Hrvatski vojnik. U tom se tekstu Hranj posebno osvrnuo na manjak profesionalnih kadrova unutar HV-a te je napisao:

“Hrvatska vojska, kao dio društva, ne može biti potpuno izuzeta od demografskih problema koji opterećuju naše društvo. Trenutačni nepovoljni demografski trendovi ozbiljno nam otežavaju popunu kvalitetnim osobljem. Već sad je za OSRH velik izazov pribavljanje svih kategorija osoblja, a posebno osoblja školovanog u STEM područjima (piloti, tehničko osoblje, IT specijalisti, građevinari, tehničari kemije…). Ako ne želimo da to pitanje sutra zaista i postane jedan od najvećih problema u sustavu obrane, u njegovo rješavanje morat će se uključiti ne samo OSRH i Ministarstvo obrane, već i Vlada, ali i cijelo društvo. Jednostavnog odgovora nema, već se s tim izazovom moramo suočavati uporno, kontinuirano i inovativno. U tom su cilju poduzete određene mjere, posebno u smislu promoviranja poziva vojnog pilota, zrakoplovnih tehničara, informatičara, liječnika, podignute su naknade za vojnike na dragovoljnom vojnom osposobljavanju, stipendije učenicima tehničkih škola koji planiraju ući u OS, kao i naknade za angažman vojnika na zadaćama pomaganja civilnim institucijama kod prirodnih nesreća. Pred nama su ozbiljni napori u poboljšanju radnih i životnih uvjeta vojnika u vojarnama. Vjerojatno ćemo morati preispitati i sustav materijalnih prava pripadnika OS-a, posebno vojnika koji ulaze u sustav.”

Iz nastavka autorskog teksta admirala Hranja može se zaključiti da se on protivi uvođenju vojnog roka te da smatra kako bi se sustav koji je trenutno aktualan trebao zadržati, ali uz neka poboljšanja s kojima bi se privuklo više ljudi u vojsku:

“Koncept pričuve morat će se revidirati s ciljem narastanja snaga i ukupnog obrambenog potencijala, uvažavajući pritom demografske trendove i nove zahtjeve koji se zbog novih tehnologija i novih sustava postavljaju pred vojnike budućnosti. Uspostava odgovarajućeg modela pribavljanja, školovanja, uvježbavanja i zadržavanja pričuvnog osoblja predstavlja prioritet, uz težište na pomlađivanju te popuni nedostatnih i kritičnih vojno-stručnih specijalnosti. Dragovoljno vojno osposobljavanje i dalje je osnovni mehanizam pribavljanja kandidata za djelatnu vojnu službu i pričuvu. Taj se koncept mora prilagođavati novim demokratskim trendovima jer nam i dalje ostaje cilj da na godišnjoj razini osposobljavamo do 2000 dragovoljnih ročnika. Generalno, temeljni preduvjet za osiguranje personalne spremnosti postrojbi i zapovjedništava, odnosno, osiguranje njihove cjelovitosti i djelotvornosti jest osiguranje zadovoljstva i motiviranosti svakog pripadnika Hrvatske vojske. Pitanje popunjenosti OS-a kvalitetnim ljudima zasigurno postaje jedno od najvažnijih pitanja daljnjeg uspješnog razvoja OSRH.“

Iz svega napisanog vrlo je jasno Hranjevo mišljenje ne samo o stanju u Oružanim snagama već i o načinu regrutiranja novih vojnika. Pitanje je samo mogu li SDP i novi predsjednik Siniša Hajdaš Dončić iskoristiti neupitno iskustvo svog novog savjetnika te mogu li i na pitanjima obrane i nacionalne sigurnosti postati relevantan faktor, jer do sada je HDZ na tom području imao veliku prednost pred cijelom oporbom, uključujući i SDP.