“Zagrebačke privatne predškolske ustanove najavile su još u siječnju da će njihova ekonomska cijena od rujna biti od 580 do 800 eura, što je poskupljenje u prosjeku od 150 do 250 eura”, kazala je Hini članica predsjedništva Udruge vrtića privatnih osnivača i vlasnica jednog privatnog vrtića Ljiljana Vukšić.

Najava povećanja posljedica je uvjetovana, kaže, ukupnim poskupljenjem života u Hrvatskoj, ali u najvećoj mjeri utvrđenim povećanjem troška rada svojih zaposlenika, temeljem najave Grada Zagreba o povećanju dohotka svojih zaposlenika u siječnju 2024. za 11 posto, te u srpnja za dodatnih 4 posto.

Povećanje ekonomske cijene s 330 do 500 eura na 580 do 800 eura najavljeno je nakon prvog vala povećanja plaća u gradskim vrtićima, a nakon ovog drugog vala povećanja plaća u srpnju poskupljenje u privatnim vrtićima bi moglo biti i veće, ističe Vukšić.

Roditelji će neke privatne vrtiće plaćati i 500 eura

Iznos participacije roditelja te iznos sufinanciranja Grada Zagreba određuje se u ovisnosti o prosječnim prihodima po članu kućanstva. S obzirom da Grad subvencionira do maksimalnih 370 eura mjesečno roditelji će za pojedine vrtiće sada izdvajati i do 500 eura.

Povećanja ekonomske cijene vrtića privatni sektor treba pratiti kako ne bi došlo do odlaska ionako deficitarnog kadra (odgojitelja) iz naših ustanova, kaže Vukšić, ističući da podržavaju veće plaće, ali pita misli li Grad da privatni vrtići mogu duže opstati u ovim uvjetima.

“Pritom se čudom čude zašto to privatni sektor uznemirava jer mi nismo u obvezi praćenja visine dohotka koji utvrđuju za zaposlenike koji rade u ustanovama čiji su oni osnivači. U uvjetima kada se najavljuje da će u Hrvatskoj nedostajati 7000 odgojitelja, takav stav doista nije prihvatljiv”, poručuje, držeći da bi Gradu bilo u interesu ugasiti privatni sektor i “pokupiti” njihove zaposlenike.

Ekonomska cijena privatnih vrtića se razlikuje i ovisi o mnogočemu, od toga u kojem su prostoru, kakav im je program, tko su njihovi zaposlenici, jesu li u kreditu, najmu ili su vlasnici, na kojem području grada posluju i još mnogo toga.

“U postojećim uvjetima mnogi osnivači privatnih vrtića neće moći pratiti najavljenu visinu dohotka. To nas navodi na promišljanja o povećanju svoje cijene kako bi zadržali svoj stručni kadar ili zatvaranju ustanove zbog sve većeg pritiska troškova koje ne može pratiti”, naglašava Vukšić.

Protuustavno i diskriminatorno postupanje Grada

Najveći problem je, ističe, što Grad Zagreb ne želi izjednačiti financiranje za svu djecu, bilo da su u gradskim, privatnim ili vjerskim vrtićima.

Poručuje da se time sustavno radi diskriminacija roditelja, građana Grada Zagreba koji u istom imaju prebivalište i izdvajaju u njegov proračun isto kao i roditelji čija djeca pohađaju vrtiće kojima je osnivač Grad Zagreb te se i dalje potpuno svjesno narušavate ustavno i konvencijsko pravo djece na jednakost iz Konvencije o pravima djeteta.

Prema izračunima Udruge iz programa javnih potreba, Grad prosječno izdvaja 430 eura mjesečno po djetetu upisanom u gradski vrtić, a 224 eura po djetetu upisanom u privatni ili vjerski vrtić, što je razlika od 206 eura.

Grad osporava tu metodologiju izračuna i tvrde da oni nisu dužni plaćati povećanu subvenciju privatnim vrtićima jer oni ostvaruju dobit. No ne daju točan podatak o troškovima gradskih dječjih vrtića, koliko je stvarno financiranje, kaže Vukšić.

U međuvremenu je, podsjeća, Grad Zagreb, pod pritiskom javnosti i Udruge privatnih osnivača odlučio povećati subvenciju po djetetu za 100 eura koju su roditelji i osnivači pozdravili, ali i nije zadovoljio.

“Samo potvrdio da smo u pravu (roditelji i Udruga) kada tvrdimo da se u Gradu Zagrebu protuustavno i diskriminirajuće postupa prema roditeljima i djeci, korisnicima usluga u privatnim i vjerskim vrtićima, koja se dobivenim dodatkom od 100 eura ne ukida”, ističe Vukšić.

I pravobraniteljica za djecu apelira na jednako subvencioniranje

Grad Zagreb je na diskriminatorno ponašanje dopisom upozorila i pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat-Dragičević tražeći da osiguraju jednako financiranje neovisno o tome je li osnivač privatna osoba, vjerska zajednica ili jedinica lokalne samouprave, jer nisu osigurali dovoljan broj mjesta u gradskim vrtićima. Navedeno je učinjeno na inicijativu 2700 roditelja koji su potpisali peticiju koju je pokrenuo roditelj jednog privatnog vrtića.

Vukšić navodi da privatne predškolske ustanove na skrbi imaju 4800 djece, od čega ih je pola tamo jer to žele, dok je ostala polovica prinuđeno jer nemaju mogućnost dobiti smještaj u gradskom.

Želja roditelja za upisom u predškolsku ustanovu čiji je osnivač Grad Zagreb najčešće je, naglašava, uvjetovana velikom razlikom u visini cijene koju roditelj mora osobno platiti, a daleko manje činjenicom da gradski vrtići pružaju kvalitetniji smještaj ili odgojno obrazovni rad.

“Nikako nam nije jasno da to Grad ne prepoznaje kao potencijal za kvalitetniju i transparentniju suradnju s privatnim sektorom usmjerenu na učinkovitije rješavanje problema smještajnih kapaciteta”, dodaje.

Grad Zagreb: Razmotrit ćemo sve aspekte subvencija i cijena

Iz Grada su Hini na upit o sufinanciranju privatnih vrtića odgovorili da će u novoj pedagoškoj godini razmotriti sve aspekte subvencija i cijene privatnih vrtića za roditelje i poduzeti potrebne prilagodbe.

Navode i da je čak 1.402 zahtjeva za upis u gradske vrtiće ove godine došlo od trenutnih polaznika privatnih vrtića, a riječ je o trostrukom povećanju u odnosu na prošlu godinu (564).

“Ističemo da je Grad Zagreb subvencije privatnim vrtićima u travnju povećao za 100 eura, nakon čega Grad u cijeni privatnog vrtića sudjeluje s iznosom do 370 eura mjesečno, a privatni vrtići primaju i do 20 tisuća eura mjesečno više nego dosad. Usprkos povećanju gradske subvencije za 66 posto od 2021. godine, pojedini privatni vrtići podignuli su nažalost cijene za roditelje”, stoji u odgovoru.

Iz Udruge poručuju da ni u jednom trenutku nismo naveli da do poskupljenja neće doći temeljem parcijalnog povećanja subvencije. Tražili su, ističu, izjednačavanje visine subvencije nakon koje će svatko od osnivača utvrditi stvarnu potrebu povećanja svoje ekonomske cijene, koja se u mnogočemu razlikuje ovisno o troškovima hladnog pogona.

“Na žalost oni koji trenutno rukovode ovim gradom to okrenuli sebi u korist i opet smo ispali profiteri i oni koji lažu”, kažu u Udruzi privatnih osnivača.