Novoizabrani češki predsjednik Petr Pavel rekao je da Ukrajini treba dopustiti da se pridruži NATO-u “čim rat završi”. Pavel, umirovljeni general NATO-a, rekao je da će Ukrajina biti “moralno i praktično spremna” pridružiti se zapadnom savezu nakon što sukob završi.

U svom prvom intervjuu s međunarodnim medijima od njegovog izbora, general Pavel je čvrsto podupro zapadnu vojnu potporu Kijevu, rekavši da ne bi trebalo biti “gotovo nikakvih ograničenja” u pogledu onoga što zemlje trebaju poslati. Za njega slanje zapadnih borbenih zrakoplova poput F-16 “nije tabu”, ali nije siguran da bi se oni mogli isporučiti u roku koji bi se mogao pokazati korisnim Kijev.

Američki predsjednik Joe Biden isključio je slanje F-16 ovog tjedna, iako je francuski Emmanuel Macron rekao da ništa nije isključeno.

“Ponosan sam što je moja zemlja jedna od prvih koja je Ukrajini pružila značajnu vojnu pomoć”, rekao je.

Češka je bila prva zapadna zemlja koja je poslala tenkove i borbena vozila pješaštva – T72 i BMP1 sovjetskog dizajna – u Kijev, dio niza isporuka teškog naoružanja koje su navodno počele još u ožujku 2022.

Gotovo godinu dana kasnije, nakon mnogo muke i dušebrižništva, zemlje uključujući UK, Sjedinjene Države i Njemačku počele su odgovarati na opetovane pozive Kijeva da pošalju moderne tenkove zapadne proizvodnje kao što su Leopard 2s, Challenger 2s i M1 Abrams.

“Vjerojatno je vrlo malo ljudi moglo zamisliti da bi zapadne zemlje bile voljne opskrbiti Ukrajinu modernim glavnim borbenim tenkovima ili topništvom dugog dometa ili protuzračnim sustavima”, nastavio je. Sada je, rekao je, to stvarnost. “Ali u isto vrijeme vidimo da to još uvijek nije dovoljno za suzbijanje značajnih resursa Rusije u ljudstvu i materijalu”, dodao je.

Priznao je razočaranje Kijeva brzinom isporuka, posebno zapadnih tenkova, koji su bili izričito dizajnirani da probiju rupe – doslovno i figurativno – kroz sovjetske oklopne formacije.

Ukrajina je tražila 300 takvih tenkova i kaže da je Zapad do sada obećao poslati najmanje 120. Ali general Pavel je rekao kako se nada da će se to ubrzati – pogotovo ako Rusija pokrene svoju očekivanu proljetnu ofenzivu.

Novoizabrani predsjednik odbacio je mišljenje – koje se dugo zastupalo u nekim europskim prijestolnicama, posebice u Berlinu – da se takve isporuke mogu smatrati “eskalacijom”.

Rusija je upozorila da će povećane isporuke zapadnog oružja dovesti do toga da zemlje NATO-a budu sve više izravno uključene u sukob.

“Nemamo alternative”, rekao je. “Ako ostavimo Ukrajinu bez pomoći, oni bi najvjerojatnije izgubili ovaj rat. A ako izgube – svi gubimo.”

Novoizabrani predsjednik Pavel također je rekao da on i drugi europski čelnici imaju dužnost objasniti svom skeptičnom – i u mnogim slučajevima prestrašenom stanovništvu – smisao pomoći Ukrajini.

“Naše gradove ne uništava rusko topništvo i projektili. Ali naša bi budućnost mogla biti uništena ako ne podržimo Ukrajinu u uspješnom okončanju ovog sukoba”, naglasio je.

Također je odbacio tvrdnje – među njima i čovjeka koji mu se ovaj vikend suprotstavio, bivšeg premijera Andreja Babiša – da zatvara vrata diplomaciji.

“Kad postoji i najmanja šansa za mirovne pregovore, podržimo to. Ali s ruske strane nema nikakvih znakova toga”, rekao je  Pavel, koji je tijekom kampanje često prikazivan kao ratni huškač.

“Ono što treba reći je sljedeće: kraj rata je u potpunosti u ruskim rukama. Bila bi potrebna samo jedna odluka predsjednika Putina da povuče svoje snage iz Ukrajine i rat je gotov”, zaključio je Pavel.

I kad je sve bilo gotovo, rekao je za BBC, mogao je vidjeti jasno mjesto za Ukrajinu u NATO-u.

“Ukrajinska vojska bit će vjerojatno najiskusnija vojska u Europi. Ukrajina zaslužuje biti dio zajednice demokratskih zemalja.”

Upitan je uključuje li to i NATO? “Vjerujem da oni to stvarno zaslužuju”, odgovorio je.