Od ove školske godine u 36 zagrebačkih srednjih škola predavat će se fakultativni predmet Škola i zajednica (ŠiZ) koji će, istaknuo je gradonačelnik Tomislav Tomašević na predstavljanju predmeta u petak, učenike učiti demokraciji te vjeruje da je zalog boljeg obrazovanja i društva.

ŠiZ učenike uči kako da budu aktivni i ravnopravni građani društva, rekao je Tomašević koji vjeruje da će taj predmet biti zalog ne samo boljeg obrazovanja i osposobljavanja učenika, nego i zalog za bolje društvo u Gradu Zagrebu.

“Prvi put se u Zagrebu uvodi ne samo program građanskog odgoja i obrazovanja u čak 36 srednjih škola, nego je to prvi puta da se u Zagrebu uvodi bilo kakav fakultativni predmet na inicijativu Grada i to na razini cijelog sustava, odnosno ponuđen je svim srednjim školama u Gradu”, rekao je.

Program će biti uveden u najmanje 36 srednjih škola različitih profila (strukovne, medicinske, gimnazije), što je dvije trećine ukupnog broja srednjih škola u gradu, a prema trenutnim podacima slušat će ga 816 učenika 2. i 3. razreda.

Predmet će se poučavati 70 sati tijekom školske godine, odnosno 2 sata tjedno, a edukaciju za njegovo izvođenje prošao je 91 nastavnik.

Te brojke Tomašević drži nevjerojatnim uspjehom te je poručio kako bi, da je učenik srednje škole, sigurno odabrao ŠiZ jer će se “kroz njega učenike obrazovati o modernim izazovima” u aktualnim kriznim vremenima te da se bolje nose s njima.

Predmet je problemski postavljen, i učenici na demokratski način sami biraju probleme na koje se žele fokusirati i onda uz pomoć nastavnika sami odlučuju kako će adresirati njihovo rješavanje, objasnio je.

“Očekujem da neki od učenika pokucaju i na naša vrata i upozore nas na neke probleme i zahtijevaju da se oni riješe na način na koji oni misle da je najadekvatniji”, dodao je.

Očekuje i da će se za ovaj pilot projekt prijaviti još škola u idućoj školskoj godini.

Ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu Boris Jokić istaknuo je da je ŠiZ-a inovativan predmet, predmet kakav nema ni jedna druga škola u Hrvatskoj.

On, objasnio je, nema fiksni sadržaj i kreće od toga da se sami učenici kroz 11 tematskih cjelina odluče za pojavu ili problem koji ih brine.

Neke do tematskih cjelina vrlo su bliske mladim ljudima (fizička aktivnost, sport, mediji, kultura, migracije), neke su klasične (demokracija, ljudska prava, jednakost), a neke su, rekao je Jokić, one za koje se i ne bi na prvu reklo da mogu biti dio građanskog odgoja i obrazovanja (ekonomija, okoliš).

Nakon odabira teme i njezina istraživanja na različite načine, učenici na kraju sami djeluju u zajednici, kroz različite akcije vezane uz pojavu ili problem koji su prepoznali, dodao je. Uz to što nema fiksnog sadržaja, predmet je inovativan i u tome što nema ispita (usmenog ili pisanog).

“Učenike se od prvog dana prati koliko aktivno sudjeluju u raspravama, aktivnostima, koliko su odgovorni, samostalni, samoinicijativni, koliko dobro komuniciraju i surađuju, a na osnovu toga njihovi ih nastavnici prate i daju im određene ocjene”, rekao je Jokić.

Predmet ima jasan postupak i proces u kojem se mladi ljudi međusobno povezuju bez obzira na to što misle i kakva im je ideološka orijentacija i kroz to povezivanje djeluju na dobrobiti zajednice i to je nešto što bi  hrvatskoj školi trebalo dati jednu novu volju, novi karakter, vjeruje Jokić.

Novi pročelnik gradskog Ureda za obrazovanje, sport i mlade Luka Juroš uvođenje ŠiZ-a također vidi kao iskorak u školstvu, a istaknuo je i ulaganja u infrastrukturu, nove objekte, najavivši da će idući tjedan biti otvoreno pet novih škola i jedan učenički dom.