Poljska kompanija OT Logistics, najveći pojedinačni dioničar Luke Rijeka s 27,36 posto suvlasništva, prema podacima Zagrebačke burze, i dalje različitim manevrima pokušava vratiti i ojačati svoj utjecaj u upravljanju Lukom Rijeka koja je pod vodstvom njihova menadžera Jedrzeja Mierzewskog 2018. i u prvom kvartalu 2019. godine bila dovedena na rub propasti.

O tome je Nacional u protekle dvije godine donio više ekskluzivnih priča i prvi još u srpnju 2018. otkrio da poljska kompanija otkako je stekla suvlasništvo i preuzela upravljanje, pokušava rasprodati najvrjedniju imovinu Luke Rijeka, pozadinski terminal Škrljevo i 49 posto udjela u Jadranskim vratima, tvrtki koja upravlja kontejnerskim terminalom Brajdica i iz godine u godinu bilježi rast prometa osiguravajući svojim vlasnicima značajnu dividendu.

Obećanja da će u Rijeku dovesti nove terete i ojačati prometni pravac, pokazala su se „čistom maglom“, štoviše, obimna dokumentacija koju je Nacional dobio potkraj prošloga tjedna otkriva i nove detalje o poljskoj vladavini u Luci Rijeka koja bi – da potkraj travnja prošle godine Mierzewski nije smijenjen, a vođenje Luke preuzeo do tada član Nadzornog odbora Duško Grabovac – Luku odvela u stečaj. Pokazuje također da Poljaci i nakon što im je u teškim pregovorima oduzeto upravljanje Lukom, nisu odustali od sebi svojstvenih netransparentnih i sumnjivih poteza kojima bi ponovno osigurali vodeću ulogu u upravljanju.

U složenim poljsko-hrvatskim međuvlasničkim odnosima u Luci Rijeka i spomenutim činjenicama o pokušaju prodaje vrijedne imovine te javno dostupnim podacima o izuzetno lošoj financijskoj situaciji matične kompanije, zanimljiva je informacija objavljena prije desetak dana na jednom poljskom poslovnom portalu prema kojoj su se u sjedištu Lučke uprave Gdanjska „pojavili istražitelji Središnjeg antikorupcijskog ureda“, poljskog pandana hrvatskom USKOK-u.

„Kako je utvrdio Trojmiasto.pl, njihov posjet nije bio izravno povezan s aktivnostima uprave. Radilo se o informacijama o aktivnostima OT Logistics u Gdanjsku“, objavio je poljski portal za koji je glasnogovornica Lučke uprave Gdanjsk Anna Drozd izjavila:

„Potvrđujem da je bilo posjeta agenata CBA-e sjedištu PGA-a i da su aktivnosti provedene na zahtjev tužiteljstva.“

Kako su, navode, neslužbeno doznali, istražitelji su se bavili dokumentacijom povezanom s aktivnostima OT Logisticsa u toj luci. Kako je od ranije poznato da je OT Logistics ondje planirao izgraditi najveći terminal za skladištenje poljoprivredne robe, vjerojatno je upravo ta investicija bila predmet interesa. Međutim, još je bitnija informacija iz teksta da je OT Logistics najavio početak ulaganja u agro-terminal 2019. godine uz obvezu dovršetka investicije do lipnja 2021. godine, a ako to ne ostvari, Lučka uprava Gdanjsk može odrediti ugovornu kaznu u maksimalnom iznosu od 8,4 milijuna eura. Nije li legitimno zaključiti da bi novac od prodaje imovine Luke Rijeka, da su uspjeli u toj nakani, stigao u pravo vrijeme na račun poljske kompanije za tu investiciju ili pak za financijsko konsolidiranje kompanije? U svojoj izjavi predsjednik uprave OT Logisticsa Konrad Hernik naveo je da „OTL nije stranka u bilo kojem postupku CBA-e“.

Jedna od poljskih manipulacija je iznenadna izjava, lani u lipnju, raskida Međudioničarskog sporazuma s hrvatskim mirovinskim fondom Allianz (AZ fond) prema kojem je bilo uređeno upravljanje Lukom, odnosno zajednička operativna kontrola Allianz i Erste mirovinskih fondova i OT Logisticsa nad hrvatskim poduzećem. Učinili su to u trenutku kad im je postalo jasno da AZ fond neće odustati od aktiviranja tzv. put opcije iz Međudioničarskog sporazuma koja je značila da Poljaci moraju do 30. lipnja 2019. otkupiti cijeli paket njihovih dionica vrijedan 16,5 milijuna eura. Kako bi izbjegli svoje ranije definirane obveze iz Međudioničarskog sporazuma, jer kompanija u financijskim teškoćama tog novca nije imala, OT Logistics izjavio je raskid Sporazuma uporno tvrdeći da su to učinili prije nego što su dobili zahtjev AZ fonda pa su ga proglasili „pravno neobvezujućim“.

Malo prije toga Poljaci su od drugog hrvatskog mirovinskog fonda, Erste fonda, kupili 0,7 % dionica za oko 800.000 eura obročnom otplatom na deset mjeseci, a sami su tu transakciju, iako male vrijednosti, označili izuzetno važnom jer im „daje jamstvo da Erste fond neće iskoristiti opciju prodaje dionica Luke Rijeka nekom trećem u sljedećih godinu dana, a neće ni aktivirati opciju ponude prodaje cijelog svog udjela, put opciju, OT Logisticsu“.

Potez AZ fonda po mnogima je bio u suglasju sa strateškim interesima hrvatske države, za razliku od potajne transakcije između Erste fonda i OT Logisticsa kojom su se Poljaci dokopali još mrvice vlasništva nad Lukom Rijeka i „kupili vrijeme“ vjerojatno računajući da će ponovno preuzeti upravljanje Lukom kad Grabovcu, koji je tada bio imenovan na godinu dana, istekne mandat. Pritom Erste fond o poslu s Poljacima uopće nije obavijestio AZ fond, što je ocijenjeno nekorektnim i nedopustivim jer su oba fonda bila potpisnici Međudioničarskog sporazuma što podrazumijeva barem minimum suradnje i razmjene informacija.

Kako je Nacional i predvidio kada je u srpnju lani otkrio što se događa na relaciji OT Logistics-AZ fond, cijeli je slučaj završio na Arbitražnom sudu Hrvatske gospodarske komore i, potvrđeno je iz više izvora, još uvijek nije okončan. Nacional je doznao kako već godinu dana OT Logistics pravnim potezima, dopuštenim, ali u dva navrata i odbijenim kao posve neutemeljenim, odugovlači arbitražni spor. Kao tužitelj osporava AZ mirovinskom fondu pravo na naknadu štete u iznosu od 13,5 milijuna kuna, što je osigurano zalogom na dva posto dionica Luke Rijeka u vlasništvu OT Logisticsa u slučaju da ne ispoštuje put opciju u roku koji je određen Međudioničarskim sporazumom. Tih dva posto dionica sada su „ničije“, na posebnom računu te u postupku prisilne prodaje nakon koje bi OT Logistics ostao na 27,36 posto dionica Luke Rijeka.

Da je Erste fond, za razliku od AZ fonda, i dalje blagonaklon prema Poljacima, dva su Nacionalova izvora zaključila na temelju izrečenih stajališta njihova predstavnika na sastanku u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture kada se proljetos raspravljalo o stanju u Luci. Pritom je posve nejasno zašto netko tko zna, a nema uopće dvojbe da zna, drži stranu OT Logisticsu koji je u Luci Rijeka vodio lošu poslovnu politiku i gotovo je uništio. Javnosti je bilo poznato da je rezultat takve politike bio gubitak od 30 milijuna kuna za 2018. godinu, no dokumentacija koju je Nacional u međuvremenu dobio otkriva da je stanje bilo mnogo gore.

Luka je već tada bila službeno obaviještena da se realizacija CEF projekata u vrijednosti 40 milijuna eura, vezanih za unapređenje infrastrukture na terminalima u Rijeci i Bakru, ukida, zbog čega je Luci Rijeka prijetilo oduzimanje koncesije, a narušeni odnosi s klijentima koji su u nekim slučajevima završili prekidom dugogodišnje suradnje i odlaskom tereta u druge luke, odbijanje tereta, primjerice granitnih blokova i soje, dogovori s od Poljaka izabranim partnerima na štetu Luke, tek su neke od stavki iz dokumentacije koja razotkriva da je upravljanje Lukom od strane poljskih suvlasnika rezultiralo štetom koju je, kako su i predvidjeli poznavatelji lučkog biznisa, nemoguće sanirati u kratko vrijeme. Nacionalu je to potvrdio i sam Grabovac, ne ulazeći u dublje elaboracije zatečenog stanja.

Da je realizacija CEF projekata bila dovedena u pitanje, potvrdili su i na upit Nacionala iz Lučke uprave Rijeka, istodobno potvrđujući i da se u to vrijeme razmatrala mogućnost oduzimanja koncesije koja je Luci Rijeka odobrena do 2042. godine: „Ukupno poslovanje koncesionara u proteklom razdoblju bilo je opterećeno nečinjenjem i lošim odlukama prethodne Uprave Društva, što je izazvalo gubitak tereta i pad prometa, a zbog čega je dovedena u pitanje i realizacija dvaju zajedničkih projekata Lučke uprave Rijeka i Luke Rijeka ukupne vrijednosti 39,76 milijuna eura, za koje je odobreno sufinanciranje iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) s maksimalnih 85 posto bespovratnih sredstava. Riječ je o projektima unaprjeđenja infrastrukture na području Luke u tzv. bazenu Rijeka i Terminalu za rasute terete u Bakru. Lučka uprava Rijeka iskazala je spremnost da se investicije iz tih dvaju projekata Luci priznaju u kapitalna ulaganja i kao izvršenje obveze prema Ugovoru o koncesiji. Potpisivanje ugovora za izvođenje radova na CEF projektima bilo je planirano za lipanj 2018. godine, no krajem 2017. godine dolazi do promjene u vlasničkoj strukturi Luke Rijeka i do imenovanja novih članova Uprave od najvećeg pojedinačnog dioničara OT Logisticsa, a potom i do ozbiljnih kašnjenja u realizaciji projekata.“

Nadalje se kaže:

„Osim problema u realizaciji CEF projekata, ukupno poslovanje koncesionara bilo je obilježeno lošim odlukama prethodne uprave Društva, a vrijeme je potvrdilo da je odluka Luke Rijeka o strateškom partnerstvu i uvođenju tvrtke OT Logistics u vlasničku strukturu bila loša, jer nije realiziran nijedan cilj definiran u postupku dokapitalizacije. Štoviše, dovela je do niza odluka koje su ozbiljno narušile do tada neupitnu poslovnu i financijsku stabilnost koncesionara i postale prijetnja daljnjem razvoju riječkog lučkog sustava i riječkog prometnog pravca u cjelini. Zbog svega toga, a osobito zbog kašnjenja u realizaciji CEF projekata i mogućeg gubitka već odobrenih bespovratnih sredstava za infrastrukturne projekte, što bi se izrazito negativno odrazilo na riječki lučki sustav i riječki prometni pravac u cjelini, Lučka uprava Rijeka razmatrala je mogućnost oduzimanja koncesije.“

Ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa pismeni je odgovor dodatno pojasnio tvrdnjom da je samo zahvaljujući angažmanu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, njih iz Lučke uprave Rijeka te zalaganjem Grabovca koji je po imenovanju u upravu Luke prepoznao važnost projekata, „spašena“ investicija od gotovo 40 milijuna eura u infrastrukturne CEF projekte na lučkom području koje je u koncesiji Luke Rijeka. U Bakru se već radi, a za projekt u bazenu Rijeka je u tijeku žalbeni postupak i ovih dana se očekuje odluka DKOM-a. „Očekujem da će to biti snažan poticaj koncesionaru za povratak izgubljenih tereta, povećanje prometa u narednom razdoblju te cjelovitu poslovnu i financijsku konsolidaciju“, rekao je Vukorepa potvrđujući i da Luka Rijeka sada redovito plaća koncesijske naknade i po toj osnovi ne postoje nepodmirena dugovanja prema Lučkoj upravi Rijeka.

U proljeće 2019. sugovornici Nacionala koji poznaju funkcioniranje lučkog sustava ponovili su izrečeno šest mjeseci ranije, da je 2018. godina izgubljena. Jedan od njih je rekao:„Tko god preuzme Luku u stanju u koje ju je doveo Mierzewski, a koje se može nazvati jedino katastrofalnim, neće mu biti lako. Tržište i dionici na prometnom pravcu očekuju konkretne poteze, 2018. je izgubljena, a dopusti li se poljskoj upravi da i dalje vodi Luku – i 2019. će biti upitna jer je poznato da je zadnji kvartal godine vrijeme kad se ‘na pravcu dijele karte’, a oni ne čine ništa, tjeraju klijente i teret.“

S gubitkom od 30,8 milijuna kuna okončana je i 2019. godina, no da se stanje ipak popravilo, financijska javnost iščitala je iz podatka o EBITDA-i, ostvarenoj dobiti prije oporezivanja, u iznosu od 11,6 milijuna kuna koja, jednostavno rečeno, pokazuje čistu uspješnost poslovanja i služi kao izuzetno dobar pokazatelj profitabilnosti pa se u velikoj mjeri koristi kao osnova za ocjenu sposobnosti tvrtke da redovito ispunjava svoje financijske obaveze. To je Luci itekako bitno zbog kredita o kojem pregovaraju zbog obveze financijskog udjela u CEF projektima i ulaganja u opremu i mehanizaciju. Prema podacima za šest mjeseci ove godine, objavljenim u Izvještaju na Zagrebačkoj burzi 29. srpnja, prekrcano je 910.480 tona tereta, što je osam posto manje nego u prvih šest mjeseci lanjske godine, ali u usporedbi s prvim kvartalom kada je minus bio 28 posto, jasno je vidljiv uzlazni trend. Pritom je EBITDA 6,8 milijuna kuna, a od dividende Jadranskih vrata na račun Luke stići će 18 milijuna kuna. Iako srpanjski promet nije službeno objavljen, već ga nazivaju rekordnim mjesecom jer je samo na terminalu za rasuti teret u Bakru prekrcano oko 250.000 tona željezne rude, a nakon dugo vremena moglo se vidjeti da brodovi „na sidru“ čekaju prekrcaj.

Unatoč svemu tome Poljacima, koji su očito s „figom u džepu“ podržali imenovanje Grabovca na funkciju predsjednika uprave, teško je prihvatiti gubitak značajnijeg utjecaja na odluke o poslovanju. No kako im je svojedobno poručio ministar Oleg Butković, u Luci Rijeka imali su se šansu pokazati i dokazati da su ozbiljan partner i suvlasnik, ali „nisu položili ispit“. Na Skupštini dioničara zakazanoj za kraj kolovoza na dnevnom redu nema dokapitalizacije, najvjerojatnije zbog složenih međuvlasničkih odnosa koji su sada još dodatno opterećeni arbitražnim sporom čiji se ishod čeka. Da je za snažniji iskorak dokapitalizacija potrebna, znaju svi hrvatski suvlasnici koji imaju većinski udio, a znaju i Poljaci. Država s 25,02 posto dionica i portfelj AZ fonda uz koje su, tvrde upućeni izvori, i mirovinci PBZ fonda, još uvijek su jači od OT Logisticsa i Erste fonda koji i dalje nastupaju zajedno, no očito je procijenjeno da još nije vrijeme ni za „ispipavanje terena“, a kamoli ozbiljnu raspravu o tome.

Potvrđena optužnica protiv Jedrzeja Mierzewskog

Općinski sud u Rijeci nedavno je potvrdio optužnicu protiv Jedrzeja Mierzewskog, bivšeg predsjednika uprave Luke Rijeka, zbog kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju koje je počinjeno u vrijeme dok je vodio Luku Rijeka. Lani u ožujku, desetak dana prije nego što je odstupio s funkcije, Nacional je otkrio da je protiv poljskog menadžera podignuta kaznena prijava zbog „peglanja kartica“ u privatne svrhe, za sebe i suprugu. U svojstvu osumnjičenika Mierzewski je potkraj veljače ispitan u policiji, o čemu je bilo obaviješteno i poljsko veleposlanstvo, a u rujnu 2019. godine prihvaćajući zahtjev Općinskog državnog odvjetništva za izdavanjem kaznenog naloga, Općinski sud ga je nepravomoćno proglasio krivim i osudio na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci, uvjetno na godinu dana. No Mierzewski je na tu presudu podnio prigovor koji je doveo do podizanja optužnice pa će se slučaj rasplitati u sudskoj raspravi.

Iako se ne radi o velikom iznosu koji je Mierzewski potrošio plaćajući karticom Luke troškove svoje supruge – zrakoplovne karte, smještaj u hotelima, mobitel i troškove telefoniranja – i tim je potezom „nedodirljivi menadžer“ pokazao razinu osobnih načela po kojima je funkcionirao. U nešto više od godinu dana njegova funkcija – plaća, stan, automobil, plaćeno privatno zdravstveno osiguranje, oko 10.000 eura mjesečno – sa svim je davanjima Luku koštala ukupno oko dva milijuna kuna. Očito nije bilo dovoljno pa su se „peglale“ lučke kartice.

Prije nego što je Nadzorni odbor trebao donijeti odluku o njegovoj smjeni zbog loših rezultata poslovanja, što mu je, naravno, rečeno da će se dogoditi, sam je odstupio, ali je pritom pregovarao o otpremnini koju si je i osigurao u iznosu od najmanje 42.000 eura.

Glavna skupštna dioničara Luke, zakazana za 31. kolovoza, ima na dnevnom redu i donošenje odluke o davanju razrješnice članovima uprave za 2019. godinu. Uprava i Nadzorni odbor predložili su da za prvi kvartal, dok je još bio predsjednik uprave, Mierzewski ne dobije razrješnicu, upravo zbog kaznenog postupka koji je u tijeku.