Sabotaža plinovoda Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2 te sve izvjesnija činjenica da će rat u Ukrajini potrajati još dosta dugo, primorala je europske političare, ali i energetske stručnjake da potraže nova rješenja kako bi se osigurala kontinuirana opskrba, ali i kako bi se istovremeno ograničio ogroman rast cijene plina. Baš iz tog razloga je Europska komisija prošloga tjedna donijela novu hitnu uredbu kako bi se odgovorilo na visoke cijene plina u EU-u i osigurala sigurnost opskrbe ove zime. Plan šefice Europske komisije Ursule von der Leyen je da se to postigne zajedničkom nabavom plina, mehanizmima ograničavanja cijena na burzi plina, novim mjerama za transparentnu upotrebu infrastrukture, solidarnošću među državama članicama i ulaganjem stalnih napora u smanjenje potražnje za plinom.

Iako je Europska unije ostvarila znatan napredak u popunjavanju skladišta plina za ovu zimu pa je do danas napunjeno više od 92 posto skladišta, počele su i pripreme za moguće daljnje poremećaje te će se postaviti čvrsti temelji za sljedeću godinu. Stoga je EK predložio da se EU opremi novim pravnim alatima za zajedničku nabavu plina. Komisija bi angažirala pružatelja usluga da organizira objedinjavanje potražnje na razini EU-a grupiranjem potreba za uvozom plina i traženjem ponuda na tržištu kako bi se zadovoljila potražnja. U cijelom procesu bi sudjelovala i poduzeća država članica i to u objedinjavanju potražnje na razini EU-a kako bi se postiglo najmanje 15 posto njihove ciljane popunjenosti skladišta. Ta poduzeća bi mogla osnovati europski konzorcij za nabavu plina, u skladu s pravilima EU-a o tržišnom natjecanju. Takva zajednička nabava trebala bi pomoći manjim državama članicama, a posebno poduzećima koja su u nepovoljnijem položaju kao kupci, da imaju pristup potrebnim količinama plina pod boljim uvjetima. Uredba uključuje i odredbe o povećanju transparentnosti planirane i zaključene nabave plina kako bi se procijenilo jesu li ispunjeni ciljevi sigurnosti opskrbe i energetske solidarnosti.

‘Djelujući ujedinjeno dobro smo se pripremili za nadolazeću zimu, popunili skladišta plina, uštedjeli energiju i pronašli nove dobavljače’, rekla je Ursula von der Leyen. FOTO: YVES HERMAN/REUTERS/PIXSELL

Iako su se veleprodajne cijene smanjile od vrhunca u ljeto 2022., i dalje su neodrživo visoke za sve veći broj Europljana. Iz tog je razloga Ursula von der Leyen predložila, kako to službeno kažu u EK, “usmjereniju intervenciju u tržišne cijene plina”. Naime, mnogi ugovori o plinu u Europi indeksirani su prema glavnoj europskoj burzi plina, TTF-u, koja više točno ne odražava cijenu transakcija s ukapljenim prirodnim plinom u EU-u. Komisija stoga s ACER-om utvrđuje novu komplementarnu referentnu cijenu kako bi se riješio taj sistemski izazov. Novom referentnom vrijednošću planiraju osigurati stabilno i predvidljivo određivanje cijena transakcija s ukapljenim prirodnim plinom. U skladu s predloženom uredbom Komisija bi zadužila ACER da izradi objektivan alat za dnevnu procjenu cijena, a zatim i referentnu vrijednost koju bi operatori energetskog tržišta mogli upotrijebiti za indeksiranje cijene u svojim ugovorima o plinu. Osim toga, kako bi se ograničila prekomjerna volatilnost cijena i spriječio ekstreman porast cijena na tržištima energetskih izvedenica, Komisija predlaže uvođenje nove privremene unutardnevne gornje granice porasta cijena koja će se uspostaviti na burzama izvedenica u EU-u. Tim će se mehanizmom energetski operateri zaštititi od velikih unutardnevnih kretanja cijena.

“Rat Rusije protiv Ukrajine ima ozbiljne posljedice na globalna i europska energetska tržišta. Djelujući ujedinjeno dobro smo se pripremili za nadolazeću zimu, popunili skladišta plina, uštedjeli energiju i pronašli nove dobavljače. Sada možemo biti uspješniji u rješavanju problema prekomjernih i nestabilnih cijena. Uvest ćemo privremeni mehanizam za ograničavanje prekomjernih cijena ove zime te istodobno razviti novu referentnu vrijednost kako bi se ukapljenim prirodnim plinom trgovalo po pravednijoj cijeni. Osiguravamo pravne instrumente za zajedničku nabavu plina u EU-u, jamčimo solidarnost u pogledu sigurnosti opskrbe za sve države članice i pregovaramo s našim pouzdanim opskrbljivačima plinom kako bismo pribavili plin po pristupačnim cijenama. No moramo ubrzati i ulaganja u obnovljive izvore energije i infrastrukturu. Veća i brža ulaganja u prelazak na čistu energiju naš je strukturni odgovor na ovu energetsku krizu”, izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen čija je Komisija pomno prati i mjere za smanjenje potražnje. Tako je preliminarna analiza na temelju izvješća država članica Europske unije pokazala da je u kolovozu i rujnu potrošnja plina u EU-u bila oko 15 posto niža od prosjeka prethodnih pet godina.

Iako je Europska unija ostvarila znatan napredak u popunjavanju skladišta plina za ovu zimu, počele su pripreme za moguće daljnje poremećaje u 2023. godini

Budući da sve države članice nisu sklopile potrebne bilateralne sporazume o solidarnosti, Komisija je predložila i utvrđivanje zadanih pravila kojima bi se osiguralo da svaka država članica Europske unije suočena s izvanrednim stanjem primi plin od drugih u zamjenu za pravednu naknadu, a obveza pružanja solidarnosti proširila bi se i na države članice koje nisu povezane s terminalima za UPP pod uvjetom da se plin može prevesti u državu članicu u kojoj je potreban. Kako bi se optimizirala upotreba infrastrukture za ukapljeni prirodni plin i plinovoda, Komisija je navela i neke nove alate za pružanje informacija o raspoloživom kapacitetu i nove mehanizme kojima bi se tržišne operatere spriječilo u tome da rezerviraju i ne iskoriste kapacitet.

Sve ove odluke pokazuju da se stanje na energetskom tržištu znatno pogoršalo od ruske invazije na Ukrajinu i daljnjeg ruskog ucjenjivanja Europe energetskim resursima, što je dodatno ugrozilo ionako otežanu opskrbu nakon pandemije covida-19. Kontinuirano rusko manipuliranje opskrbom plinom i prekid isporuke u Europu iz neopravdanih razloga pooštrili su napeto stanje na tržištima.

Nakon sabotaže plinovoda Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2 države Europske unije počele su tražiti nova rješenja za opskrbu plinom. FOTO: Hannibal Hanschke/REUTERS/PIXSELL

Cijene su dodatno porasle tijekom ljetnih mjeseci, koje su obilježili ekstremni vremenski uvjeti uzrokovani klimatskim promjenama. Suše i ekstremna toplina posebno su utjecali na proizvodnju električne energije iz hidroelektrana i nuklearnih elektrana, čime se dodatno smanjila opskrba. Stoga je Europska komisija u rujnu predložila, a države članice prihvatile dodatne mjere na temelju članka 122. Ugovora za smanjenje potražnje za električnom energijom i iskorištavanje neočekivane dobiti energetskog sektora kako bi se više prihoda raspodijelilo građanima i industriji. Posljednjim prijedlozima dopunjuju se već poduzete mjere i pokušava se riješiti izvanredna situacija na globalnim i europskim energetskim tržištima koje su dodatno zakomplicirale sabotaže dvaju plinovoda u Baltičkom moru. Iz svega navedenog je očito da je pred europskim državama neizvjesna zima i to prije svega na energetskom planu, a tu neizvjesnost dodatno bi mogla pojačati i velika inflacija koju bilježe gotovo sve države Europske unije, što potvrđuju i riječi izvršnog potpredsjednika Komisije Fransa Timmermansa:

“Sljedećih nekoliko zima bit će teško, ali današnji paket pomaže da europske obitelji ostanu na toplom, a industrija održi na životu. Poduzimanjem mjera i razvojem alata za zajedničku nabavu plina umjesto međusobnog nadmetanja država članica višim ponudama ponovno možemo krenuti u sljedeću sezonu grijanja s dovoljno uskladištenog plina. Kao odgovor na iznimno nestabilne cijene uzrokovane Putinovim korištenjem energije kao oružjem, Komisija radi i na ponovnoj uspostavi stabilnosti energetskog tržišta. No era jeftinih fosilnih goriva završena je i moramo ubrzati prelazak na obnovljive izvore energije. Zato moramo razmotriti načine za financiranje dodatnih ulaganja u prelazak Europe na zelenu energiju u okviru plana REPowerEU.”