U Ministarstvu socijalne politike i mladih predstavljena je u ponedjeljak radna skupina koja bi do kraja godine trebala iznjedriti prijedlog novog obiteljskog zakona, na čelu s dekanicom zagrebačkog Pravnog fakulteta Dubravkom Hrabar.

Vlada Tihomira Oreškovića je kratko nakon preuzimanja vlasti, zaprimila upit Ustavnog suda što namjerava učiniti sa sadašnjim obiteljskim zakonom, budući da je Ustavni sud zaprimio desetak zahtjeva za ocjenu ustavnosti tog zakona.
Kako bi ocijenili učinkovitost i primjenjivost važećeg zakona, Ministarstvo je prije dva mjeseca okupilo niz stručnjaka koji su zaključili da je važeći zakon nekvalitetan, nečitak, nomotehnički konfuzan te da ga nije moguće popravljati izmjenama i dopunama, već treba pokrenuti postupak izrade novog.

S tom je svrhom osnovana u ponedjeljak predstavljena radna skupina.
U užoj radnoj skupini, uz Dubravku Hrabar, čelnici su katedra za obiteljsko pravo zagrebačkog, splitskog i riječkog pravnog fakulteta, drugi profesori obiteljskog prava, bivša pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić te troje predstavnika Ministarstva socijalne politike.
U širem sastavu okupljeni su praktičari, poput sudaca, odvjetnika, predstavnika nevladinog sektora i dr.
“Ozbiljan rad je pred nama, ovo je zadatak koji nas je dočekao, uključili smo i praktičare i teoretičare, vrsne profesore, ljude iz komora itd”, istaknula je ministrica Bernardica Juretić.
Koordinatorica radne skupine je odvjetnica Ljubica Vrsaljko, koja je i sama podnijela zahtjev za ocjenu ustavnosti važećeg zakona.

Vrsaljko je istaknula kako će novoosnovana radna skupina nastojati izbjeći sve manjkavosti prethodne te donijeti zakon koji će trajati duže od jednog mandata i korespondirati sa stvarnošću.
“Temeljni zahtjev je da zakon bude jasan jer i sami suci govore da ne razumiju proces, a kako će ga onda razumjeti građani”, dodala je. Novim zakonom se, među ostalim, žele ubrzati procesi i rasteretiti centri za socijalnu skrb, koji, kaže, često trpe neopravdane kritike, naglasila je Vrsaljko.
U Ministarstvu očekuju široku javnu raspravu, osobito s obzirom na činjenicu da su u samu radnu skupinu uključili predstavnike ideološki različitih udruga, poput Autonomne ženske kuće Zagreb i U ime obitelji.