Predstavnici hrvatskih i bošnjačkih političkih stranaka otvorili su u četvrtak u Sarajevu novi krug pregovora o izmjenama izbornog zakona, a čelnik HDZ BiH Dragan Čović uoči početka upozorio kako je vrijeme za dogovor praktično isteklo i da se sve mora riješiti u narednih sedam dana.

“Nakon današnjih razgovora znat će se vrlo precizno ima li smisla uopće dalje pregovarati”, kazao je Čović novinarima podsjećajući kako je zajednički zaključak pregovora vođenih prije dva tjedna u Neumu bio da nastavak pregovora organiziraju čelnici bošnjačkih oporbenih stranaka.

Istaknuo je kako je nakon neumskih pregovora svima jasno da odrednice poput ustavnih definicija o nacionalnom predznaku za članove Predsjedništva BiH nisu predmet rasprave i moraju ostati, a uvjet hrvatskih stranaka ostaju i dvije izborne liste za hrvatskog i bošnjačkog člana državnog vrha unutar Federacije BiH, kao i specifični dogovor o načinu biranja zastupnika u Domu naroda parlamenta Federacije BiH.

To su stajališta o kojima se ne razgovara, pojasnio je Čović dodajući kako je to poznato i bošnjačkim strankama, a lider Naroda i pravde (NiP) Elmedin Konaković je ipak poručio kako se još uvijek “ima o čemu razgovarati” pa je to i razlog zbog kojega se pregovori nastavljaju u Sarajevu.

Podsjetio je kako hrvatski pregovarački tim ima punu potporu Hrvatskog narodnog sabora (HNS) za sadašnji način vođenja pregovora, a da je HDZ BiH nudio devet različitih prijedloga koje je bošnjačka strana redom odbila.

Od sabora HNS-a najavljenog za 19. veljače očekuje odluke o tome kako dalje nastaviti djelovati, a ponovio je kako u postojećim okolnostima nema uvjeta za provedbu izbora u listopadu pa očekuje da će tada vjerojatno biti pokrenuto i pitanje mogućeg bojkota izbora koji bi trebali biti održani u listopadu, ako do tada ne bude izmijenjen izborni zakon.

“Nemam problem oko riječi bojkot”, kazao je Čović dodajući kako su sada sve opcije legitimne jer su rokovi za dogovore praktično odavno istekli.

Na pitanje o tome kani li se u slučaju neuspjeha pregovora povući s čela HDZ BiH Čović je kazao kako će o tome odlučiti stranački sabor u svibnju 2023. godine.

Još je jednom pravdao svoj odlazak u Banju Luku i poruku kako se RS treba očuvati, uz konstataciju kako je taj entitet ustavna realnost i to se mora poštovati. Da bi se to promijenilo, kako je dodao, potrebna je “gruba, radikalna promjena ustava” baš kao i za uspostavu trećeg entiteta, kao i za građansku državu kakva se zagovara iz Sarajeva.

Onima koji to žele Čović je poručio kako trebaju stvoriti ambijent za budućnost BiH i situaciju u kojoj će se u parlamentu stvoriti dvotrećinska većina potrebna u parlamentu za ustavne promjene.

“Ne znam otkuda problem s Republikom Srpskom 2022. godine”, kazao je Čović.

Političari i dalje bez dogovora o izbornom zakonu, slijedi novi nastavak

Novi krug pregovora o izmjenama izbornog zakona BiH koji je u četvrtak održan u Sarajevu nije doveo do konačnog dogovora no sudionici su se suglasili da razgovore ipak nastave i pokušaju riješiti ovaj problem do kraja veljače.

Predsjednik HDZ 1990. Ilija Cvitanović je novinarima nakon sastanka koji je trajao tek nešto više od sat vremena kazao kako su potvrđena ranija stajališta pri čemu svi žele poboljšanje odnosa u Federaciji BiH a hrvatske stranke jamstva da će hrvatskim glasovima biti birani hrvatski zastupnici u Domu naroda parlamenta Federacije BiH te kako će se jedan član Predsjedništva BiH birati prvenstveno glasovima Hrvata.

“Kroz razgovor želimo doći do rješenja no nitko od Hrvata neće pristati na ‘kompromis’ po kojemu nećemo biti definirani u ustavu”, kazao je Cvitanović potvrdivši kako ne dolazi u obzir brisanje nacionalnih odrednica uz titulu članova Predsjedništva BiH.

Jedina stvarna novina tijekom pregovora vođenih u četvrtak bila je informacija kako je moguća odgoda izbora koji bi trebali biti održani u listopadu bude li jasno kako postoji spremnost da se konačno nađe rješenje.

“Moguće je da se izbori planirani za listopad prolongiraju za studeni, eventualno prosinac. To bi podržala međunarodna zajednica ako se vidi da su pregovarači na tragu dogovora”, kazao je predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović.

Prema Izetbegovićevom tumačenju funkcionalnost Federacije BiH i dalje ostaje ključni zahtjev bošnjačke strane kao i cjelovita provedba presuda Europskog suda za ljudska prava no nije želio govoriti o potankostima novog kruga pregovora konstatirajući samo kako nema dvojbe da se jedan član Predsjedništva BiH mora birati prije svega glasovima Hrvata ali da on istodobno mora zastupati interese države i svih ljudi koji u njoj žive. Istodobno se, kako je kazao, moraju ukloniti mehanizmi koji osiguravaju “stopostotne blokade” čime je aludirao na ulogu koju sada ima Dom naroda parlamenta Federacije BiH.

“Ja mislim da se rješenje može naći i mislim da smo se dodatno približili i da postoji dobra atmosfera u kojoj se problemi mogu riješiti”, zaključio je Izetbegović dodajući kako se polako omekšavaju tvrda stajališta.

Predsjednik Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudin Radončić kazao je novinarima kako je sastanak poslužio rezimiranju uglavnom poznatih stajališta uz mogućnost testiranja nove dvije ili tri ideje o kojima bi se trebali očitovati i pravni stručnjaci.

Na dnevnom su redu ponovo bila pitanja izbora članova Predsjedništva BiH i konstituiranja domova naroda na entitetskoj i držanoj razini a Radončić je kazao kako su bošnjački političari od predstavnika hrvatskog naroda ponovo dobili pojašnjenje o “crvenim crtama” koje se ne smiju prijeći.

“Dijalog se mora održati, on nema alternative a dogovor je da naši timovi u narednih sedam dana zadrže intenzivnu komunikaciju i simuliraju različite (izborne) modele”, kazao je Radončić.

Dodao je kako vjeruje u rješenje ali da ono nije moguće bez međunarodne medijacije.