Nacional je od izvora bliskih Ini doznao da je ključna osoba koja bi aferu s pljačkom plina iz Ine, tešku najmanje milijardu kuna, mogla povezati s vrhom MOL-a, bivši direktor Komercijalnih poslova i optimizacije u Ini, Mađar György Patkó, koji je smijenjen s te pozicije odmah nakon uhićenja Damira Škugora, bivšeg direktora sektora trgovine plinom u Ini, a potom brzinski sklonjen u Mađarsku. Patkó je po hijerarhiji bio treća razina odlučivanja, s jedne strane izravno nadređen Škugoru koji je bio četvrta razina odlučivanja, ali i izravno podređen tadašnjem predsjedniku Uprave Ine Sándoru Fasimonu. Naime, sustav upravljanja koji je MOL postavio s ciljem da zaobiđe hrvatske članove Uprave, funkcionira tako da su direktori treće razine, a jedan od njih je bio i Patkó, izravno podređeni mađarskom predsjedniku Uprave.

Patkó je smijenjen 1. rujna, a nakon njegove smjene objavljeno je da se vratio na poziciju u MOL, gdje je obnašao funkciju direktora Poslovne jedinice goriva. Fasimon je podnio ostavku tjedan dana kasnije, 7. rujna, s drugom dvojicom mađarskih članova Uprave i također se vratio na svoju poziciju u MOL.

Odgovornost ljudi iz strukture MOL-a aktualizirala je, možda i nenamjerno, u nedavnom intervjuu od 6. studenoga za Jutarnji list, bivša hrvatska članica Uprave Ine Barbara Dorić, koja je izričito odbacila bilo kakvu vlastitu odgovornost za plinsku aferu to jest pljačku koju je provodio Škugor, ali je zato istaknula upravo to kako je postavljen sustav upravljanja u Ini. Taj istup Barbare Dorić znakovit je ako se zna da nitko od hrvatskih članova Ine ni prije ni nakon izbijanja afere nije želio istupati u javnosti, a može se svakako protumačiti i kao određena poruka.

“Ni ja ni prijašnji članovi Uprave nismo imali, niti sada imamo, ovlaštenje i utjecaj na odabir osoba za razinu pozicija u Ini koja se sada pokazala odgovornom za novonastalu situaciju. Članovi Uprave u Ini potvrđuju isključivo drugu razinu menadžmenta, dok se sve ostale razine menadžmenta potvrđuju na razini operativnih direktora u dogovoru s njima nadređenim direktorima u MOL-u i predsjednikom Uprave kojega imenuje MOL. Pritom moram istaknuti da je gospodin Škugor na svoju poziciju postavljen u listopadu 2019., kada su mu i dodijeljene ovlasti koje njegova pozicija nosi sukladno Listi ovlaštenja za donošenje odluka, a ja sam u Upravu Ine imenovana u travnju 2020. Zbog toga razumijem da dosadašnji predsjednik Uprave osjeća moralnu odgovornost, kao što je i izjavio pri davanju ostavke, s obzirom na to da on po svojoj funkciji operativno upravlja Vijećem operativnih direktora, kao i direktorima treće razine odlučivanja koji su direktno pod njim te sudjeluje u njihovu odabiru. On je, za razliku od mojih ovlasti i odgovornosti, mogao operativno utjecati i na odluke koje, sukladno internim aktima, nisu predmet odlučivanja Uprave, nego nižih razina menadžmenta. Zato ne mogu prihvatiti niti osjećati moralnu, a kamoli operativnu odgovornost za nešto što ni u jednom trenutku nije bilo u mom djelokrugu rada niti dio mojih ovlasti i odgovornosti kao članice Uprave”, izjavila je Barbara Dorić u intervjuu.

Bivši direktor Sektora trgovine plinom u Ini Damir Škugor uhićen zbog organiziranja pljačke Inina plina bio je četvrta razina upravljanja, a iznad njega je na trećoj razini bio György Patkó. FOTO: Jurica Galoic/PIXSELL

Potom je objasnila kako funkcionira Vijeće operativnih direktora i tko tim tijelom zapravo upravlja: “Što se, pak, tiče sastanaka Vijeća operativnih direktora, na njima ne prisustvuju članovi Uprave Ine. Vijećem operativnih direktora, na kojem sudjeluju i ostali direktori treće razine, upravlja isključivo predsjednik Uprave te se na tom tijelu usuglašavaju i pojedine odluke koje, sukladno internim aktima, nisu predmet odlučivanja Uprave, nego nižih razina odlučivanja.”

Na pitanje postoje li uopće ikakve važnije poslovne odluke u Ini koje su donesene, a da ih ranije na nekoj razini nisu odobrili menadžeri MOL-a, Barbara Dorić vrlo jasno je odgovorila:

“Ne postoje. Tako postavljen model upravljanja definiran je 2009. godine i otada se ništa nije promijenilo, uostalom, o tome se puno govorilo i pisalo posljednjih 13 godina.”

Barbara Dorić objasnila je i kako taj sustav u praksi izgleda:

“Kao članica Uprave obvezna sam djelovati u skladu s internim aktima kompanije, a oni uključuju i Listu ovlaštenja za donošenje odluka (LODO) koja je na snazi od 2009. godine, a koja jasno definira da je za svaku odluku, iako ona nije predmet odlučivanja Uprave sukladno internim aktima kompanije, potrebno ishoditi suglasnost ili o istoj informirati nadležnu profesionalnu razinu odlučivanja u MOL-u. Tu pak dolazi do problema samog upravljanja s aspekta jasne hijerarhije, jer niže razine menadžmenta prvo odgovaraju nadležnim razinama menadžmenta u MOL-u, a tek onda svojim direktno nadređenim direktorima u Ini, što predstavlja svojevrstan problem kada te osobe imaju oprečne poglede na prioritete poslovanja.”

Bivši direktor Komercijalnih poslova i optimizacije u Ini György Patkó smijenjen je 1. rujna, odmah nakon izbijanja plinske afere, a tjedan dana kasnije ostavku je podnio i predsjednik Uprave Ine Sándor Fasimon. FOTO: Screenshot YOURUBE Ina PODCAST, Sandra Simunovic/PIXSELL

Drugim riječima, Barbara Dorić jasno je potvrdila da je Damir Škugor, kao nižerangirani direktor, izravno bio podređen MOL-ovim šefovima u Ini, kao i da se nijedna odluka ne može donijeti bez da su je odobrili menadžeri MOL-a.

Iako nije izgovorila njihova imena, sasvim je jasno da je Barbara Dorić aludirala na Györgyja Patká i Sándora Fasimona.

György Patkó u Inu je došao iz MOL-a 2011., nakon smjene dotadašnje direktorice komercijalnog sektora Ine Barbare Mesterhazy. Ona je zapravo tada pod pritiskom mađarskog dijela Uprave Ine sama podnijela ostavku, i to zbog propusta prilikom prijavljivanja na natječaj Hrvatskih željeznica za opskrbu gorivom, u kojem je Ina izgubila četverogodišnji ugovor i posao vrijedan oko milijardu kuna. Kako je tada pisao Business.hr, Mesterhazy je „za nagradu” premještena na poziciju direktorice tada novooformljenog MOL-ova sektora Downstreama (sektor prerade nafte, prodaje i distribucije) u Budimpešti, što je u prijevodu značilo da je “sklonjena” slično kao i nekoliko ranijih mađarskih menadžera u Ini koji su svojim neodgovornim ili nedovoljno stručnim radom izazvali direktnu ili indirektnu štetu toj kompaniji pa su gotovo preko noći bili povučeni u Budimpeštu i tako smješteni “na sigurno”.

Po sličnom modelu sada je “sklonjen” i Patkó.

Posebno je intrigantno što je sa stranica Ine, to jest s kanala INA Podcast na YouTubeu, nestao video od 27. svibnja ove godine u kojem je gost bio upravo György Patkó, koji je govorio o sigurnosti opskrbe energentima u vrijeme krize, ali i o tome kako se nabavlja nafta od koje se proizvode goriva, trebaju li kupci Ine strepiti od nestašice derivata na maloprodajnim mjestima te nestašice plina u nadolazećoj ogrjevnoj sezoni. Da je taj podcast uistinu postojao, može se vidjeti iz članka objavljenog na portalu Poslovni.hr gdje postoji link na video koji je u međuvremenu postao nedostupan, a također se može vidjeti na „screenshot“ fotografiji s tog videa koju je objavio Jutarnji list. Isto tako, na stranici INA Podcast na YouTubeu navedeno je da je do danas objavljeno 27 video-sadržaja, ali dostupno je samo njih 26, dok za jedan video piše da je nedostupan i skriven (1 unavailable video is hidden).

Bivša članica Uprave Ine barbara Dorić ustvrdila je u intervjuu Jutarnjem listu da ne osjeća nikakvu odgovornost zbog plinske afere. FOTO: NFOTO

Dodatnu pomutnju izazvao je bivši saborski zastupnik Domovinskog pokreta, a sada član Kluba zastupnika Za pravednu Hrvatsku Milan Vrkljan, koji je 3. rujna na stranici portala Epoha.com.hr objavio sljedeće:

“Gyorgy Patkó, direktor Komercijalnih poslova i optimizacije u INA/MOL-u, navodno je sinoć pobjegao iz Hrvatske!! Prije dolaska u Zagreb bio je na istoj poziciji u MOL-u. Patkó je u INA-i bio iznad Damira Škugora i sigurno je bio upućen u sve poslovne odluke.”

Nacional je istovremeno od političkih izvora dobio informaciju da bi Patkó mogao biti priveden, ali tu informaciju, kao i to da je Patkó pobjegao, demantirali su potom visoki pravosudni izvori.

Patká Nacionalovi izvori bliski Ini opisuju kao pametnog, stručnog i spretnog MOL-ova menadžera koji je, za razliku od nekih drugih MOL-ovih uzdanica, bio izrazito simpatičan. Osim toga, Patkó je oženjen Hrvaticom, Linom Šetek Patkó, koja je zaposlena u financijskoj službi Ine, a radila je i za MOL. U jednoj biografiji predstavila se kao “profesionalni asistent financijskog direktora Ina Grupe”, a na profilu LinkedIna trenutno joj je upisana pozicija voditeljice tima za upravljanje gotovinom u Ina Grupi (Cash Management Team Lead). Poznanici je opisuju kao izrazito ambicioznu i marljivu karijeristicu, pripadnicu svojevrsne “zlatne mladeži” koja se nakon studija u Zagrebu usavršavala u Heidelbergu i Barceloni te magistrirala u Londonu, a i sama je držala predavanja na zagrebačkom RIT-u i na dvama sveučilištima u Mađarskoj.

Jedan od Nacionalovih izvora iz Ine ovako je opisao Patká:

“Spada u grupu Mađara koji su ovamo došli s vrlo nekorektnim namjerama, ali ipak nije toliko nesimpatičan kao mnogi od njih.”

Nakon što je objavljeno da je smijenjen, Jutarnji list objavio je izjavu bivšeg predsjednika Nadzornog odbora Ine Damira Vanđelića koji je rekao da se Patkó zapravo protivio napredovanju Škugora na razinu četiri:

“On je upozoravao da Škugor nije adekvatna osoba za to mjesto. Iznad Patká na razini dva bio je izvršni direktor u Ini Stjepan Nikolić. I on je također govorio da Škugor nije dobar za tu poziciju. Nikolić je mjesec dana nakon toga dobio otkaz, a Patkó sada i to još više potvrđuje moju tezu da netko tko je vrlo visoko igra određenu igru i nadam se da ćemo ga uskoro istjerati van iz šume. Nije ovo jedina afera”, izjavio je Vanđelić, koji je prošlog tjedna svjedočio i pred Antikorupcijskim vijećem Hrvatskog sabora.

A odmah nakon izbijanja plinske afere i Nacionalovi izvori bliski Upravi Ine također su tvrdili da se nijedan putni nalog, a kamoli neka ozbiljnija poslovna odluka u Ini, ne može donijeti bez suglasnosti MOL-a.

I Damir Škugor u svojoj je obrani, kako je objavio Jutarnji list, tvrdio da nije kriv te da je plin prodavan prema poslovnoj politici Ine. Nije, međutim, poznato kako je objasnio zašto se na računu njegova oca Dane Škugora našlo oko pola milijarde kuna prebačenih s računa tvrtke OMS Upravljanje, gdje su partneri bili Goran Husić i Josip Šurjak, inače šef Hrvatske odvjetničke komore i kum glavnog tajnika HDZ-a Krunoslava Katičića.

Sada bivši predsjednik Uprave Ine Sándor Fasimon u intervjuu Jutarnjem listu od 12. rujna svu je odgovornost prebacio upravo na Škugora, rekavši da je riječ o “kriminalnim radnjama pojedinca” i o “sofisticiranoj operaciji na tržištu plina i nizu drugih čimbenika koji su utjecali na to da kriminal ostane nezamijećen”.

“Preliminarni nalazi interne istrage u Ini pokazali su da je Damir Škugor kršio interna pravila i procedure te zloupotrebljavao ovlasti, čime je nanio štetu tvrtki. Prema onome što do sada znamo i možemo javno komunicirati, jer je istraga USKOK-a tajna, jasno je da je Damir Škugor svjesno koristio prilike i donosio štetne odluke za Inu, pritom kršeći mnogobrojna interna pravila postupanja. O navedenome ni Uprava ni njegovi nadređeni nisu imali nikakva saznanja. Naime, standard je opskrba lokalnih distributera plina i velikih industrijskih kupaca po fiksnim cijenama kako bi se osigurala prihvatljiva opskrba za građane i industriju, a ne prodaja plina trgovcima koji će ga potom preprodavati po skupljim cijenama”, rekao je Fasimon. Fasimonu je potom postavljeno izričito pitanje postoji li odgovornost nadležnog operativnog direktora u Ini, to jest može li se govoriti o moralnoj odgovornosti operativnog direktora koji je bio nadređen Damiru Škugoru. Iako nije spomenuto njegovo ime, pitanje se odnosilo upravo na Patká, a Fasimon je na to odgovorio pokušavši skinuti bilo kakav teret odgovornosti s Györgyja Patká, ali i sa samoga sebe:

“Budući da je Škugor manipulativno skrivao svoja nedjela i praktički ‘hakirao‘ sustav Ine, njegov nadređeni, kao i Uprava, nije imao uvid u te podatke pa nismo mogli reagirati. U ovom slučaju to je pitanje zapovjedne, a ne izravne odgovornosti.”

Međutim, potpuno je nelogično i u praksi neodrživo objašnjenje da Škugorovi nadređeni nisu baš ništa znali ni vidjeli, posebno jer tu nije riječ samo o tome da je Ina prodavala plin tvrtki OMS Upravljanje i da ga je ta tvrtka potom po deset puta većoj cijeni prodavala tvrtki DXT Luksemburg, već je Ina iste te količine plina kupovala nazad od te luksemburške tvrtke. Budući da se cijela trgovina odvijala samo preko papira, a da je Ina na kraju ipak morala keširati novac za plin koji je kupila od DXT-a, samo ovoga puta po znatno većoj cijeni od one po kojoj je plin prodala, apsolutno je nemoguće da nitko iz MOL-ove strukture nije znao za te enormne troškove. Jer netko je, uostalom, morao to i odobriti. Drugo je pitanje tko bi i kako povezao Škugora i tvrtku DXT iz Luksemburga u tako složenim transakcijama gdje se Inin plin, zapravo, samo vrtio u krug da bi se vratio nazad u Inu, i to samo na papru, bez da je ikada izašao iz zemlje.

A tako visoke troškove kupovine plina zasigurno ne bi mogao odobriti ni sam György Patkó. Drugim riječima, posve je neuvjerljiva priča o nekom “genijalnom” kriminalnom umu Damira Škugora koji je sam osmislio tako složenu operaciju – u koju je, ne treba zaboraviti, uključena i tvrtka Plinara istočne Slavonije, pod kontrolom vukovarsko-srijemskog HDZ-a.

Goran Husić i Josip Šurjak, bivši šef Hrvatske odvjetničke komore, formalno su vodili tvrtku OMS Upravljanje preko koje je Damir Škugor izvlačio plin iz Ine po cijeni od 19 eura i potom ga preprodavao po cijeni od 200 eura, a najveći dio takve prljave zarade našao se na računu njegova oca Dane Škugora (desno). FOTO: Slavko Midzor/PIXSELL

Osim toga, Nacional je nakon izbijanja plinske afere objavio tvrdnje izvora upućenog u poslovanje Ine koji je tvrdio da je predsjednik Uprave Ine Sándor Fasimon pred svjedocima izjavio da je Damira Škugora na mjesto direktora sektora trgovine plinom postavio jer je to od njega tražio tadašnji ministar Tomislav Ćorić – koji mu je samo prenosio želju premijera Andreja Plenkovića.

Izvori bliski Vladi tvrdili su, međutim, da premijer Plenković nije ni znao tko je Škugor iako ga je viđao na nekim stranačkim događanjima.

Fasimon je u spomenutom intervjuu Jutarnjem listu od 12. rujna na to pitanje najprije odgovorio da “to jednostavno nije točno”, ali je potom na pitanje tko je uopće donio odluku da se Škugora unaprijedi na tu poziciju, tvrdio da on nije sudjelovao u odabiru Damira Škugora, već da je to bila odluka na razinama ispod Uprave. Što je ipak prilično nelogično ako je poznato da se nijedno takvo imenovanje ne bi moglo dogoditi bez njegova znanja i odobrenja. Isto tako, Fasimon je istaknuo da je Škugor, prije nego što je postavljen na mjesto direktora za plin i energiju, bio menadžer pete razine koji je u to vrijeme izravno odgovarao prethodnoj direktorici za plin i energiju, pa pretpostavlja da se činio kao logičan izbor. No Fasimon nije objasnio zašto je prethodna direktorica, kao i još nekoliko drugih direktora u to vrijeme, bila smijenjena u velikoj čistki koju je provodio upravo vrh MOL-a, ali po svemu sudeći u dogovoru s hrvatskom vladom. Nacional je, naime, u rujnu prošle godine objavio video u kojem visokopozicionirani dužnosnik MOL-a i član Nadzornog odbora Ine Gabriel Szabó tvrdi da su te smjene direktora sektora u Ini dogovorene između vrha MOL-a i premijera Andreja Plenkovića, to jest Vlade.

Iz današnje perspektive zanimljivo je da je Škugor na poziciju direktora sektora imenovan u listopadu 2019., baš u vrijeme kad je premijer Plenković tijekom nogometne utakmice Hrvatska-Mađarska (održane 10. listopada 2019.) na splitskom Poljudu razgovarao s potpredsjednikom Uprave MOL Grupe i prvim čovjekom OTP banke Sándorom Csányijem, a prema tvrdnjama Nacionalovih izvora, glavna tema njihova razgovora bila je poništenje kaznene prijave HANFA-e protiv vrha MOL-a, o čemu je Nacional pisao prije dva tjedna.