U potpunoj medijskoj tišini, za razliku od Zagreba o čijem stadionu već godinama raspravlja kompletna hrvatska javnost, Split se užurbano priprema za projekt temeljite obnove slavnog Poljuda, a Nacional je tijekom proteklog tjedna u razgovoru s više osoba uključenih u ovaj proces doznao sve opcije i njihove detalje. Na stolu su zasad četiri moguća rješenja: obnova splitskog stadiona u postojećim gabaritima i funkcionalnostima, čime bi se on doveo na razinu iz 1979. godine; potom temeljita rekonstrukcija Poljuda koja bi uključivala postavljanje potpuno nove krovne konstrukcije i ‘’ukopavanje’’ terena kako bi se uklonila atletska staza i povećao kapacitet gledališta; zatim dodjela gradskog zemljišta na drugoj lokaciji Hajduku koji bi ondje izgradio potpuno novi stadion, dok bi ‘’ušminkani’’ Poljud služio potrebama drugih klubova, drugih sportova i različitih događaja poput koncerata. Na koncu, četvrta i zasad najmanje realna opcija uključuje potpuno uklanjanje postojećeg stadiona i gradnju novoga na istom mjestu. Kako je Nacionalu potvrđeno, najkasnije do kraja veljače Grad Split i Hajduk javnosti će predstaviti ove četiri mogućnosti i otvoriti javnu raspravu o svakoj od njih.

Na valu uspjeha reprezentacije na dva uzastopna svjetska prvenstva u nogometu koja su otvorila pitanje tragičnog stanja sportske infrastrukture u Hrvatskoj, ali i u sjeni beskonačnih rasprava o stadionu Maksimir u koji je proteklih desetljeća uloženo gotovo milijardu kuna bez da je uopće doveden u funkcionalno stanje, Splićani proteklih nekoliko godina ozbiljno razmatraju mogućnosti osuvremenjivanja svog Poljuda – dapače, već je pripremljena projektna dokumentacija vrijedna nekoliko milijuna kuna za obnovu betonske konstrukcije i zamjenu krovišta stadiona, što je zahvat ukupno procijenjen na 20 do 25 milijuna eura. No nove okolnosti potaknule su gradsku vlast Ivice Puljka i Hajduk predvođen Lukšom Jakobušićem na znatno ambiciozniji pristup – dapače, izvjesno je i da će ovo pitanje uskoro biti prebačeno i u političku sferu.

U splitskoj gradskoj upravi koju predvodi gradonačelnik Ivica Puljak, neslužbeno potvrđuju da su itekako spremni financijski sudjelovati u bilo kojoj od predloženih opcija, pa čak i podizanjem kredita, no i da očekuju značajan udjel Vlade. FOTO: Ivo Cagalj/PIXSELL

‘’Vlada je napokon izričito najavila da će uložiti određena, istina ne previše izdašna sredstva za izgradnju sportske infrastrukture u proračunu za 2024. godinu, a evidentno je prije svega bila motivirana pomoći gradnju novog stadiona u Zagrebu. Iz formalnih razloga nije bilo moguće decidirano imenovati Maksimir, pa je odlučeno da će se sufinancirati ‘izgradnja ili rekonstrukcija svih sportskih objekata od nacionalnog značaja’. No posve je jasno da u ovom slučaju Split mora biti u potpuno ravnopravnom položaju zbog svog sportskog značaja, ali i činjenice da je upravo njegov stadion danas višestruko posjećeniji od svih ostalih u Hrvatskoj zajedno. Ode li i jedan javni euro više u Zagreb nego u Split, bit će to političko samoubojstvo za Plenkovićevu vladu’’, kaže za Nacional jedan od sugovornika iz splitske gradske uprave. On potvrđuje da je posljednjih tjedana intenziviran rad na pripremi projekta temeljite obnove Poljuda, ali i moguće izgradnje stadiona na drugoj lokaciji.

‘’Poljud bi se već danas, zahvaljujući dokumentaciji izrađenoj u doba Andre Krstulovića Opare, mogao obnoviti tako da se sanira betonska konstrukcija i zamijeni krov napravljen od leksanskih ploča, uz ojačavanje njegovih čeličnih rešetki. Za to je potrebno tek još ispitivanje mehaničke otpornosti jer se radi o objektu izgrađenom prije više od četrdeset godina. No time bi se stadion zapravo doveo u stanje iz 1979. pa bi i dalje bio lijep – ali i potpuno nefunkcionalan za današnje uvjete. Moderne sportske arene zahtijevaju znatno veći komfor za gledatelje, blizinu terena tribinama, nemjerljivo veće i luksuznije VIP sektore, prostore za ugostiteljsku ponudu, komercijalne sadržaje u ‘prstenu’ stadiona, parkirališta…’’, objašnjava Nacionalov razlog zašto se već u ovom trenutku de facto odustalo od kozmetičke obnove splitskog stadiona i usmjerilo u novom pravcu, prema njegovoj temeljitoj rekonstrukciji.

Predsjednik Hajduka Lukša Jakobušić (u sredini) na predstavljanju novog trenera Hajduka Ivana Leke (desno) koji je prošloga tjedna preuzeo splitski klub. FOTO: Ivo Cagalj/PIXSELL

Osnova za to jest petnaestak godina star projekt pokojnog arhitekta Borisa Magaša, autora ‘’originalnog’’ Poljuda s konca sedamdesetih godina prošlog stoljeća, rađen za potrebe kandidature Hrvatske i Mađarske za Europsko prvenstvo u nogometu 2012. Ovaj projekt uključuje potpunu obnovu betonske strukture stadiona i zamjenu dotrajalog krovišta, na kojemu bi se mogli naći i transparentni solarni paneli, uz ukopavanje nogometnog travnjaka za nekoliko metara kako bi se uklonila atletska staza i dobila nova mjesta na tribinama Poljuda, čiji bi kapacitet u budućnosti bio oko 40 tisuća gledatelja. Pored toga, planiraju se znatno veći VIP sektori na zapadnoj tribini, ali i brojni komercijalni sadržaji na vanjskom prstenu i neposredno uz njega, čime bi se novi stadionski kompleks u budućnosti samofinancirao.

‘’Magašev projekt jest baza, ali jasno je da i on zahtijeva osuvremenjivanje jer je izrađen prije petnaestak godina. Zahtjevi su slični, ali standardi današnjeg vremena ipak znatno viši nego tada’’, objašnjava jedan od Nacionalovih sugovornika koji potvrđuje da će se upravo ovog tjedna u Splitu održati jedan od bitnijih sastanaka na ovu temu. Naime, autorska prava na ‘’originalni’’ Poljud u vlasništvu su udovice pokojnog arhitekta Magaša, Olge Magaš, te zagrebačkog arhitekta Nenada Fabijanića koji je s njom povezan rodbinskim vezama. Oni su prethodno već u dva navrata bili na Poljudu i razgovarali na ovu temu te su po neslužbenim informacijama pokazali veliku zainteresiranost, a sada će Fabijanić ondje dovesti cijeli svoj tim koji bi se trebao početi baviti specifičnim detaljima i razrađivati tehničke preduvjete u ovoj, još uvijek inicijalnoj fazi projekta.

Ne treba zanemariti da je Poljud prije pet ili šest godina formalno proglašen zaštićenim kulturnim dobrom zbog svoje arhitektonske vrijednosti, ali nije tajna da je jedan od motiva za to bio pokušaj kandidiranja za sredstva iz europskih fondova. Iz tog izvora plaćena je nekoliko milijuna kuna vrijedna dokumentacija obnove krova, no ni danas – niti u perspektivi – ne postoje fondovi iz kojih bi se radovi mogli financirati. Projekt je naprosto prevelik, a Europska unija ionako ne izdvaja sredstva za sportske objekte ove razine.

‘’Olga Magaš i Nenad Fabijanić bili su vrlo blagonakloni prema ideji temeljite rekonstrukcije iz više razloga. Između ostalog zato što su svjesni da je stadion ‘pojelo vrijeme’ i da nije adekvatan za današnje uvjete, ali i zato što je i Boris Magaš bio svjestan te činjenice još prije petnaestak godina, kada je radio na idejnom rješenju ‘novog Poljuda’. Njihov pristanak bitan je i zbog planiranog skidanja konzervatorske zaštite nad stadionom, što je također nužno za bilo kakve ozbiljne zahvate’’, objašnjava Nacionalov sugovornik vrlo upućen u ove razgovore. Inicijalno, projekt temeljite rekonstrukcije splitskog stadiona u ovoj fazi procijenjen je na najmanje 400 milijuna kuna, dakle oko 55 milijuna eura.

No u kuloarima su se u proteklih nekoliko tjedana pojavile još dvije ideje: jedna podrazumijeva potpuno rušenje Poljuda i izgradnju novog stadiona na istom mjestu, što se smatra malo izglednim, a druga dodjelu gradskog zemljišta na drugoj lokaciji u koncesiju Hajduku – slično kao što Grad Zagreb planira učiniti sa zemljištem u Maksimiru – kako bi klub ondje samostalno izgradio svoj novi stadion. U tom kontekstu ozbiljno se razgovara o lokaciji Brodarica, u Splitu poznatoj kao Park mladeži, gdje se danas nalazi neugledni objekt koji koristi propali Radnički nogometni klub Split.

‘’To je zanimljiva opcija iz više razloga: ondje postoji veliki prostor na kojemu bi se uz moderni stadion mogli izgraditi brojni popratni sadržaji koji bi služili njegovu samofinanciranju. Pored toga, sama izgradnja tekla bi neusporedivo brže i uz manju količinu papirologije, pogotovo ako bi konzervatori odbili skinuti svoju zaštitu s objekta, a novi stadion bilo bi jednostavnije uklopiti u standarde današnjeg nogometnog biznisa. I treće, možda i najvažnije: u splitskoj javnosti već su se pojavili disonantni tonovi oko bilo kakve intervencije u Poljud, kao da se radi o skulpturi ili umjetničkoj instalaciji, a ne objektu koji bi prije svega morao biti funkcionalan. U ovoj opciji Poljud ostaje u gradskom vlasništvu, a Hajduk dobiva čistu situaciju i nema sumnje da bi za izgradnju njegova novog stadiona vladao veliki interes komercijalnih partnera i na koncu bi model izgradnje mogao biti vrlo sličan zagrebačkom. Na koncu, Hajduk već danas privlači prosječno 19 tisuća gledatelja po utakmici, više nego svi ostali klubovi zajedno, samo te brojke opravdavaju ulaganje’’, kaže treći Nacionalov sugovornik.

Projekt pokojnog arhitekta Borisa Magaša, autora ‘originalnog’ Poljuda, rađen za potrebe kandidature Hrvatske i Mađarske za Europsko prvenstvo u nogometu 2012., uključuje obnovu betonske strukture stadiona i zamjenu krovišta, a izradio ga je za Magaša Vinko Grgić, gradonačelnik Nove Gradiške.

U splitskoj gradskoj upravi, pak, neslužbeno potvrđuju da su itekako spremni financijski sudjelovati u bilo kojoj od predloženih opcija, pa čak i podizanjem kredita, no i da očekuju značajan udjel Vlade – u najmanju ruku u jednakim iznosima kao i u Zagrebu. ‘’Vlada i HNS napokon su prestali koristiti sintagmu ‘nacionalni stadion’ kada se govori o Maksimiru, jer su valjda svjesni da je taj metropolitanski pristup iritirao ogroman broj građana. Svi stadioni su gradski, u Zagrebu i Splitu, a svi oni ujedno su i nacionalni pa zaslužuju jednak tretman.

Do trenutka kada se otvori mogućnost barem djelomičnog financiranja, za tih nekoliko stotina milijuna kuna u 2024. godini, Split će biti spreman’’, kažu za Nacional u Puljkovoj gradskoj upravi.