Gotovo tri od četiri žene u Europskoj uniji smatraju da je pandemija covida potaknula povećanje fizičkog i psihološkog nasilja nad njima, prema anketi Eurobarometra objavljenoj u petak. 

Anketa, koju je naručio Europski parlament uoči Dana žena 8. ožujka, pokazuje da 77 posto žena u EU smatra da je pandemija uzrokovala porast rodnog nasilja u njihovim zemljama!

Porast nasilja

Tri od četiri žene (77 posto) u EU-u smatraju da je pandemija bolesti COVID-19 doprinijela porastu fizičkog i emocionalnog nasilja nad ženama. U gotovo svim zemljama (osim Finske i Mađarske) ovaj je indikator iznad 50 posto, a najveći je u Grčkoj (93 posto) te u Portugalu (90 posto). U Hrvatskoj iznosi 84 posto.

Žene ističu nekoliko ključnih mjera za suzbijanje nasilja: potrebno je olakšati prijavu nasilja, među ostalim policiji (58 posto), pružiti više mogućnosti ženama da traže pomoć, na primjer putem posebnih telefonskih linija (40 posto), povećati osviještenost i obuku policijskog i pravosudnog osoblja u ovom području (40 posto) te povećati financijsku neovisnost žena (38 posto).

Ekonomske i financijske posljedice

Trideset osam posto svih ispitanica izjavilo je da je pandemija negativno utjecala na njihov osobni dohodak. Rezultati se kreću od 60 posto u Grčkoj, te 49 posto u Hrvatskoj, do 19 posto u Danskoj. Prema mišljenju 44 posto ispitanih žena, pandemija bolesti COVID-19 negativno je utjecala i na ravnotežu između poslovnog i privatnog života. To je bio slučaj za 47 posto žena u Hrvatskoj, te više od polovine na Cipru (68 posto), Grčkoj (59 posto), Malti (58 posto), Luksemburgu (56 posto), Italiji (52 posto), Portugalu (52 posto) i Mađarskoj (51 posto).

Naposljetku, 21 posto žena je odlučilo trajno smanjiti vrijeme koje izdvaja za plaćeni rad ili razmišlja o tome.

"We need to move away from women being the de facto caregiver and move towards a Europe of equality, of opportunity"

🗣️@EP_President @RobertaMetsola, on the effects of the COVID-19 pandemic on gender equality.

All related media📽️➡️https://t.co/zkPylLBAES pic.twitter.com/ZaO9ErFETB

— European Parliament Audiovisual Service (@europarlAV) March 3, 2022

Mentalno zdravlje

Od početka pandemije uglavnom su žene te kojima nedostaju prijatelji i obitelj (44 posto), koje osjećaju anksioznost i stres (37 posto) te su općenito zabrinute za svoju budućnost (33 posto).

Žene smatraju da su mjere donesene kako bi se zaustavilo širenje pandemije u velikoj mjeri utjecale na njihovo mentalno zdravlje.

To je variralo ovisno o društvenoj skupini i mjerama: na primjer, zatvaranje škola i vrtića značajno je utjecalo na mentalno zdravlje više od polovine žena koje imaju djecu mlađu od 15 godina.

Što žene mogu očekivati od Europskog parlamenta?

Žene u EU-u smatraju da bi Europski parlament trebao prioritet dati sljedećim rodnim pitanjima: zaustavljanju trgovine ženama i djecom u svrhu seksualnog iskorištavanja, borbi protiv mentalnog i fizičkog nasilja nad ženama, smanjenju jaza u plaćama između žena i muškaraca i njegovom utjecaju na razvoj karijere, uklanjanju poteškoća s kojima se žene susreću prilikom usklađivanja privatnog i poslovnog života, te zaštiti žena i djevojčica koje pripadaju ranjivim skupinama.

Komentirajući rezultate istraživanja, predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola istaknula je:

„Žene su najteže pogođene pandemijom bolesti COVID-19. Mentalno i financijski. To se mora zaustaviti. Europski parlament djeluje kako bi se to promijenilo.“

Predsjednik Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost Robert Biedroń komentirao je društvene trendove.

„Rezultati istraživanja Eurobarometra potvrđuju ono što već znamo: Pandemija bolesti COVID-19 na različite je načine imala nerazmjeran učinak na žene i djevojke. Od porasta rodno uvjetovanog nasilja, do povećanog tereta skrbi, od gospodarskih posljedica na sektore u kojima su većinom prisutne ženske radnice, do nesigurnih ugovora o radu. Ali krize također donose i mogućnosti: priliku za bolji početak. Pri oporavku stoga žene trebaju biti u središtu rješenja i za to ćemo se zalagati u našem radu”, rekao je zastupnik Biedron, koji predsjeda odborom Europskog parlamenta za prava žena i rodnu ravnopravnost.

Prijavljivanje rodnog nasilja

U svim ostalima zemalja EU-a osim u dvije – Finskoj i Mađarskoj – više od polovice žena smatra da je došlo do povećanog nasilja.

Kad su upitane kako se pozabaviti s ovim problemom, 58 posto intervjuiranih žena reklo je da bi trebalo biti jednostavnije prijaviti rodno nasilje.

Oko trećina žena iz EU reklo je da je pandemija imala negativan utjecaj na njihov osobni prihod, prema anketi, koja se temelji na uzorku od blizu 27.000 žena od 15 ili više godina iz 27 EU zemalja.

Žene također smatraju da su mjere donesene za zaustavljanje širenja koronavirusa imale veliki utjecaj na njihovo mentalno zdravlje.

Određene kategorije u tom smislu pogođene su više od drugih – primjerice žene koje imaju djecu mlađu od 15 godina rekle su da je zatvaranje škola i vrtića imalo veliki utjecaj na njihovo mentalno zdravlje.

Anketu Flash Eurobarometar proveo je IPSOS u razdoblju od 25. siječnja do 3. veljače 2022. u svih 27 država članica EU-a. U sklopu ankete obavljen je ukupno 26 741 razgovor.