Odabrati pravi poslovni put u ovim izuzetno zahtjevnim i na svaki način nesigurnim vremenima nije nimalo lak zadatak. Postići, a onda i zadržati pozitivan i održivi trend poslovanja još je teže. No postoje alati, strategije i preporuke koje tvrtkama mogu pomoći u ostvarenju zacrtanih ciljeva. Jedan od takvih alata koji posljednjih godina zauzima sve važnije mjesto u poslovnom svijetu jest ESG rating, odnosno ESG procjena uspješnosti i održivosti poslovanja svake kompanije. ESG je kratica pojma „Environmental, Social and Governance“ („okolišno, društveno i korporativno upravljanje“) te označava tri ključna čimbenika koja bi se trebala uzeti u obzir prilikom mjerenja održivosti, etičnosti i društveno odgovornog poslovanja svake tvrtke.

ESG rating je ocjena koja se dodjeljuje tvrtki ili organizaciji temeljem njezina pristupa okolišu (Environment) i društvu (Social) te usvojenim praksama upravljanja (Governance). Praćenje i mjerenje ESG čimbenika, upozoravaju stručnjaci, nije tek alternativni način gledanja na poslovanje ili investiciju. Posve suprotno, ono nadopunjuje tradicionalne metode mjerenja i procjene uspješnosti poslovanja jer im ESG parametri i analize omogućavaju prepoznavanje koraka koji će dovesti do dugoročne održivosti, a time i do uspješnijeg poslovanja u budućnosti. Uz to, ESG objave će već u bliskoj budućnosti postati obavezni dio financijskih izvješća o poslovanju svake tvrtke.

ESG ocjena mjeri izloženost pojedine tvrtke dugoročnim ekološkim, društvenim i upravljačkim rizicima. Ovi rizici, koji uključuju pitanja kao što su energetska učinkovitost, sigurnost radnika i neovisnost upravljačke strukture tvrtke, imaju dugoročne financijske implikacije na poslovanje. Sve do sada ti se rizici nisu posebno isticali u financijskim izvještajima o poslovanju neke tvrtke, no sve je više investitora u svijetu – a posljedično uskoro i u Hrvatskoj – koji koriste ESG ocjene kao dopunu financijskim analizama jer kroz te ocjene mogu steći širi pogled na dugoročni potencijal tvrtke. Dobra ESG ocjena znači da tvrtka dobro upravlja svojim okolišnim, društvenim i upravljačkim rizicima u odnosu na konkurente. Loša ESG ocjena ukazuje da je tvrtka u značajnijoj mjeri izložena ESG rizicima kojima nije u mogućnosti upravljati. Zajedno s ESG izvješćima, ESG ocjene pomažu ulagačima da razumiju prioritete tvrtke i dugoročne rizike s kojima bi se mogla suočiti u budućnosti. Pravilan pristup izradi ESG ratinga rezultira pravovremenim prepoznavanjem rizika, ali i prilika vezanih uz održivo ili pak neodrživo te odgovorno poslovanje. ESG procjena poslovanja će, između ostaloga, omogućiti tvrtkama da usporede svoje poslovanje s konkurentima unutar sektora, da prate napredak i prilagodbu svoje poslovne strategije, ali i da ocijenjene parametre koriste kao svojevrsnu referentnu točku za privlačenje kapitala i investitora.

Sve više investitora koristi ESG ocjene kao dopunu financijskim analizama da bi stekli širi uvid u dugoročni potencijal tvrtke

Iako se parametri korišteni u analizi poslovanja razlikuju od tvrtke do tvrtke, ovisno o području u kojem posluje, ipak postoje neki općeprihvaćeni parametri za uspješnu procjenu ESG čimbenika prema jasnim i transparentnim kriterijima koji koriste točno određene tipove podataka. Primjerice, kada je riječ o brizi za okoliš i klimatske promjene, spomenuti parametri mjere spremnost tvrtke za borbu protiv klimatskih promjena, njezin doprinos emisiji stakleničkih plinova, način upravljanja klimatskim i okolišnim rizicima, utjecaj poslovanja tvrtke na zagađenje okoliša i korištenje resursa, brigu za očuvanje bioraznolikosti te osiguranje pristupa čistoj vodi. Parametri koji mjere društvenu odgovornost u poslovanju tvrtke su oni koji procjenjuju brigu za zaštitu ljudskih prava i prava radnika, brigu o zdravlju i sigurnosti radnika i odgovornost prema kupcima. Među upravljačkim pitanjima posebno se vodi računa o transparentnosti u upravljanju tvrtkom, strukturi i vrsti internih akata te borbi protiv korupcije.

Hrvatska gospodarska komora (HGK) prošloga je tjedna predstavila pojam ESG procjena uspješnosti poslovanja tvrtki i upoznala poduzetnike s predstojećim zakonskim obvezama uključivanja ESG ocjena u redovna godišnja financijska izvješća koja male, srednje i velike tvrtke, s izuzetkom mikropoduzetnika, očekuju već 2025., 2026. i 2027. godine. Direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac Domac je u uvodnoj riječi na spomenutoj prezentaciji upozorila na važnost održivog poslovanja, podsjetivši da smo sve do sada resurse trošili neumjereno kao da ćemo ih imati neograničeno na raspolaganju. „Tvrtke koje ne posluju održivo i koje onečišćuju okoliš ostvaruju profit na štetu svih nas i svih tvrtki koje posluju u skladu s pravilima. Rješenje je pronaći ravnotežu u poslovanju i to je jedini odgovor na probleme s kojima se sada suočavamo. Moramo razviti nove ekonomske modele i inovacije koje će nam omogućiti svojevrsni reset načina poslovanja, ali i razmišljanja, kako lokalnog tako i globalnog, i nužno je pozitivno djelovati već danas. Održiva misija svih nas jest zadovoljiti potrebe današnjice, a pritom ne ugroziti potrebe budućih generacija“, naglasila je Marija Šćulac Domac.

Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK, Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj i Tamara Kelava, voditeljica odjela u Sektoru za industriju i održivi razvoj. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Ona je podsjetila da su za stvaranje okvira za održivo poslovanje izuzetno važni strateški temelji, međunarodno prihvaćena pravila, konvencije i dogovori među državama. Ujedinjeni narodi su još 2015. godine prihvatili Program održivog razvoja do 2030. godine u kojem se navodi 17 ciljeva održivog razvoja (Sustainable Development Goals – SDGs) i 169 međusobno povezanih podciljeva, a na istom je tragu i Europski zeleni plan koji je usvojen 2019. godine i koji kao razvojna strategija zagovara moderno, resursno učinkovito i konkurentno gospodarstvo zemalja članica EU-a bez neto emisija stakleničkih plinova do 2050. godine. Hrvatska je, podsjeća Marija Šulac Domac, prihvatila kao političku obvezu pridonijeti ispunjavanju tih zajedničkih ciljeva te je također dobrovoljno preuzela obvezu podnositi periodične izvještaje o uspješnosti provođenja zacrtanih ciljeva. „Do sada smo u dva navrata podnijeli izvještaje UN-u. Prvi put smo to učinili 2019. godine, a drugi put 2023. HGK je u oba ta izvještaja priložila podatke koji se odnose na produktivnost poslovne zajednice. Priložili smo i primjere dobre poslovne prakse“, kazala je i posebno istaknula da je Europska unija svjetski lider u borbi protiv klimatskih promjena.

Hrvatska je sve strateške okvire UN-a i EU-a koji se odnose na održivo gospodarstvo i održivi razvoj prihvatila i implementirala u svoju Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030. godine, čime je omogućila provedbu zacrtanih ciljeva Europskog zelenog plana. Uz to, Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), koji je u Hrvatskoj prihvaćen 2021. godine, propisuje da najmanje 37 posto ukupnih sredstava utrošenih kroz projekte NPOO-a, odnosno više od dvije milijarde eura, mora biti usmjereno u ulaganja koja promiču zelenu tranziciju i borbu protiv klimatskih promjena.

U ovom trenutku oko 120 hrvatskih tvrtki ima obvezu nefinancijskog izvještavanja o ESG procesima u poslovanju. Direktiva EU-a o korporativnom izvještavanju o održivom poslovanju bit će u punom opsegu u primjeni od 2024. godine, a u ovom se trenutku radi na izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu kojima bi se elementi te Direktive prenijeli i u hrvatsko zakonodavstvo. To drugim riječima znači da će svi veliki poduzetnici i poduzetnici od javnog interesa od 2025. godine imati obvezu podnošenja izvještaja o održivosti poslovanja već u izvještajima o poslovanju za 2024. godinu, a 2026. i 2027. godine ta će se obveza proširiti i na srednje i male poduzetnike, uz izuzetak mikropoduzetnika, koji će ESG ocjene morati uključiti u financijske izvještaje za 2025., odnosno 2026. godinu. Godine 2028. ta će se obveza proširiti i na tvrtke iz trećih zemalja koje žele poslovati ili plasirati svoje proizvode na prostoru EU-a.

HGK je, svjestan nužnosti edukacije poslovnih subjekata i gospodarstvenika o potrebi mijenjanja načina poslovanja i prilagođavanja poslovnih procesa novim, promijenjenim uvjetima na tržištu, ali i skorih zakonskih obveza o izvještavanju o održivom poslovanju, u jesen 2022. godine pokrenuo je ESG akademiju čiji je cilj promicanje i implementacija koncepta ESG-a (Environmental, Social, and Governance) u poslovnom svijetu.

HGK je predstavio i ESG upitnik koji uključuje sve ključne aspekte ESG faktora koji su važni za ocjenu tvrtki te će do 31. kolovoza provesti prvi krug ocjenjivanja poslovanja temeljem ESG ratinga.