Da su izbori provedeni početkom srpnja, HDZ bi bio relativni izborni pobjednik sa zadržanom prednošću ispred SDP-a, ali i ostalih političkih stranaka.

Pokazuje to novo istraživanje Crodemoskop, koje je za RTL od 1. do 4. srpnja provela Promocija plus, na uzorku od 1.300 ispitanika.

HDZ, SDP i Možemo bilježe rast podrške

HDZ je tom istraživanju podržalo 30,7 posto, što je više nego u lipnju, kada je za tu stranku bilo 29,8 posto ispitanika.

Na drugom mjestu je SDP s 25,9 posto. I to je više nego u lipnju, kada je vodeću oporbenu stranku podržalo 22,3 posto ispitanika.

Crodemoskop, popularnost stranaka u srpnju 2024., FOTO: RTL

Treće mjesto, uz malu prednost u odnosu na konkurenciju, drži Možemo, s podrškom od 10,3 posto ispitanika. U lipnju je Možemo uživao podršku 9,2 posto ispitanika.

Blagi pad podrške DP-u i Mostu

S malim zaostatkom slijedi Domovinski pokret kojeg podržava 7,1 posto ispitanika. Mjesec ranije, DP je uživao nešto veću podršku, budući da ga je biralo 8,4 posto ispitanika koji su sudjelovali u istraživanju.

Na petom je mjestu Most koji je u ovomjesečnom mjerenju zabilježio podršku od 6,6 posto. U lipnju je tu stranku podržavalo 6,7 posto ispitanika.

Radnička fronta ispod jedan posto

Ukupno gledajući, četiri petine birača svoj glas daje jednoj od ovih pet vodećih lista, od čega najveći dio “uzima” HDZ.

Na međugodišnjoj razini, u odnosu na prošlogodišnji srpanj, od vodeće petorke tri su stranke zabilježile međugodišnji rast (SDP +9,2, HDZ +5,2, Možemo +0,6). U međugodišnjem minusu su Most (-1,9 postotnih bodova) i DP (-0,4 postotna boda).

U ostatku političke scene izdvojile su se dvije skupine stranaka (s granicom na jedan posto). U prvoj su skupini Fokus (1,4 posto) i IDS (1,3 posto).

Ispod jedan posto su Radnička fronta, Pravo i pravda, te HNS (sve tri po 0,8 posto), zatim HSS (0,6 posto), HSU i Nezavisna platforma Sjever (obje po 0,5 posto), Hrvatski suverenisti, HSLS, Centar, Odlučnost i pravednost (svih četiri po 0,3 posto) i Socijaldemokrati (0,2 posto). Ostale stranke zajedno bilježe izbor od 0,9 posto, uz 10,4 posto neodlučnih.

Najpozitivniji političari Milanović i Plenković

Nakon dva mjeseca, na vrh ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara vratio se predsjednik Zoran Milanović, i to s izborom od 19,6 posto ispitanika (u odnosu na 16,9 posto iz lipnja).

Premijer Andrej Plenković je sada drugi na ljestvici najpozitivnijih aktualnih hrvatskih političara, i to s izborom od 18,3 posto (prema 17,4 posto iz prošlog mjerenja u lipnju).

Crodemoskop, najpozitivniji političari u srpnju 2024., FOTO: RTL

Treće mjesto i dalje drži Sandra Benčić, s izborom od 3,4 posto (prema prošlomjesečnih 3,6 posto).

Četvrto mjesto drži Biljana Borzan koju podržava 2,3 posto ispitanika (u lipnju 2,7 posto). Božo Petrov i Ivan Penava dijele peto mjesto s izborom od 2,2 posto.

Među 10 top političara još su i Tomislav Tomašević, s izborom od 1,9 posto, zatim Ivan Anušić, s 1,7 posto, Marija Selak Raspudić, s 1,5 posto, i Nikola Grmoja, s 1,3 posto. Među 10 najpozitivnijih hrvatskih političara četiri su predsjednika stranaka – HDZ-a, Možemo, DP-a i Mosta.

Plenković i Milanović istodobno i najnegativniji političari

Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik Milanović.

Na samom vrhu ove ljestvice je Plenković s izborom 32,3 posto (u odnosu na 32,3 posto iz lipnja). Milanović je na drugom mjestu ove “negativne ljestvice” s izborom od 19,9 posto (u lipnju 20,1 posto).

Crodemoskop, najnegativniji političari u srpnju 2024., FOTO: RTL

Treće mjesto u ovomjesečnom istraživanju drži novoizabrani predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i nacionalne manjine Milorad Pupovac s izborom od četiri posto (prema 2,7 posto u lipnju).

Na četvrtom mjestu je predsjednik DP-a Ivan Penava s izborom od 3,9 posto (prema 5,4 posto iz prethodnog mjerenja), a slijedi ga njegov stranački kolega Stjepo Bartulica koji se prvi put našao u ovom “društvu najnegativnijih hrvatskih političara”, s izborom od 2,4 posto (prije mjesec dana 0,4 posto).

Slijede Peđa Grbin i Tomislav Tomašević (obojica po 1,9 posto).

Među top 10 najnegativnijih domaćih političara još su Hrvoje Zekanović (1,8 posto), Gordan Jandroković (1,7 posto) i Sandra Benčić (1,5 posto).

Raste broj onih koji smatraju da Hrvatska ide u lošem smjeru

Smjer kretanja zemlje svojevrsni je indikator društvenog optimizma, a početkom srpnja podupiralo ga je 26,6 posto građana (u odnosu na 29,4 posto iz lipnja).

Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 60,5 posto (prema 58,5 posto u lipnju). Kakav je smjer zemlje ne zna 12,9 posto građana (prema 12 posto iz prethodnog mjeseca).

I glasači DP-a smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru

Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 62,9 posto, dok je među glasačima novog koalicijskog partnera – DP-a, ta razina znatno niža i iznosi svega 27 posto.

Glasači oporbenih stranaka su još kritičniji u odnosu na doživljaj smjera kretanja države (Most 21,2 posto, SDP 9,9 posto, Možemo 7,1 posto).

Milanović u izbornu utrku ulazi s manjom podrškom nego što su je imali njegovi prethodnici

U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Milanović za svoj rad dobio ocjenu 2,95 (prema 2,77 iz lipnja).

Najvišu ocjenu za svoj rad Milanović je zabilježio je među glasačima SDP-a (3,81), a slijedi ocjena birača platforme Možemo (3,05), Mosta (2,82) i DP-a (2,58), dok je najniža ocjena zabilježena među biračima HDZ-a (2,28).

Usporedbe radi, zanimljivi su rezultati koje su u istom mjesecu mandata zabilježeni za prethodnike aktualnog predsjednika. U 53. mjesecu mandata bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović za svoj je rad zabilježila ocjenu od 3,05, dok je bivši predsjednik Ivo Josipović u istom mjesecu mandata zabilježio znatno višu ocjenu (3,45), što u konačnici nije bilo dovoljno za ostanak na Pantovčaku.

Saboru i Vladi građani dali slabe ocjene

Najviše predstavničko tijelo, Sabor, za svoj je rad u prvom mjerenju nakon konstituiranja dobio ocjenu 2,39 (u prvom mjerenju u prošlom mandatu, u rujnu 2020. godine ta je ocjena iznosila 2,46).

Birači HDZ-a su rad Sabora ocijenili s 3,06, dok je najniža ocjena zabilježena među biračima platforme Možemo i iznosi 1,95.

Vlada je u prvom mjerenju doživljaja njezina rada u novom mandatu za svoj rad dobila ocjenu 2,50 (u prvom mjerenju u prethodnom mandatu Vlada, Plenkovića Vlada dobila je ocjenu 2.62, dok je u prvom mandatu prvo mjerenje pokazalo ocjenu 2,85).

Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,53), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje “darežljivi” (DP 2,60, Most 2,17, SDP 2,11 i Možemo 1,99).

Crodemoskop, ocjene građana vodećim institucijama, FOTO: RTL

Politiku Vlade u drugom mjesecu mandata podržava 35,9 posto ispitanika (u odnosu na prva mjerenja prethodna dva mandata kada je izmjerena razina podrške od 53,3 posto u rujnu 2020. godine i 63,4 posto u prosincu 2016. godine).

Hrvate najviše zanimaju Euro, europski izbori i inflacija

Neuspjeh nogometaša na Europskom prvenstvu u Njemačkoj najvažnijih je tema mjeseca za 30,4 posto građana.

Izbori za Europski parlament je najvažnija tema u 19,5 posto slučajeva. Nastavak problema s inflacijom i dalje je pri vrhu najvažnijih tema u našoj zemlji (ovog mjeseca s izborom od 13,4 posto).

PUNO NEODLUČNIH Objavljena prva anketa o predsjedničkim izborima. Evo kako stoji Milanović

Četiri su teme s izborom većim od tri posto – Milanovićeva najava kandidature za novi mandat na čelu države (3,6 posto), zatim hakerski napadi na više ustanova i institucija u Hrvatskoj (3,5 posto), kredit za kuću i vožnja Ferrarijem Stjepe Bartulice (3,3 posto), kao i najava vraćanja obveznog vojnog roka (3,2 posto).

Značajne teme za javnost su i odbačena prijava DP-a protiv Plenkovića (2,4 posto), vremenske nepogode u dijelovima Hrvatske (2,1 posto), iskakanje elektrosustava u Dalmaciji (1,7 posto), intenziviranje ratnog sukoba u Ukrajini i Gazi (1,7 posto), Mate Rimac predstavio robotaksi (1,6 posto), prvi krug izbora u Francuskoj i uspjeh ekstremne desnice (1,5 posto), pojava legionele u KBC-u Zagreb (1,5 posto). Ostale teme i događaji zabilježili izbor manji od 1,5 posto, pokazuje novi Crodemoskop.