“Nikakva neposredna vojna prijetnja” Rusije nije prisutna prema zemljama članicama NATO-a, nakon što je Kremlj optužio zapadne zemlje da žele eskalaciju u Ukrajini, rekao je u petak glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

“Sve dok ne dajemo Moskvi ili ostalim glavnim gradovima zemalja koje bi nas potencijalno mogle napasti povod za nesporazume ili pogrešne procjene, nema ni vojne prijetnje prema zemljama NATO-a”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare održanoj u Stockholmu zajedno sa švedskim premijerom Ulfom Kristerssonom.

Na pitanje o mogućnosti po kojoj Rusija testira predanost zemalja NATO-a da stanu u obranu bilo koje od njih u slučaju napada, sukladno članku 5. sporazuma Stoltenberg je odgovorio: “Ne vidimo nikakvu neposrednu vojnu prijetnju protiv bilo koje zemlje NATO-a. Stoga i ne vjerujemo da će naš članak 5. biti stavljen na kušnju”, dodao je glavni tajnik koji boravi u Švedskoj, zemlji koja se NATO-u pridružila u travnju.

Ove su izjave uslijedile nakon novih napetosti nastalih između Rusije i zemalja članica NATO-a koje su najavile jačanje vojne potpore Ukrajini.

POMOĆ UKRAJINI Stoltenberg: NATO radi na dodatnoj protuzračnoj obrani

Kremlj je nedavno kritizirao Atlantski savez zbog pokretanja “novog ciklusa eskalacije” nakon odluke Sjedinjenih Država da odobre Kijevu napade američkim oružjem na ciljeve u Rusiji kako bi obranio ukrajinski grad Harkiv.

Francuska je u četvrtak navečer najavila da će u Kijev poslati borbene zrakoplove Mirage 2000-5, a ruska vlada vjeruje da je Francuska “spremna za izravno sudjelovanje u sukobu”.

Ulf Kristersson je najavio da će i švedski borbeni zrakoplovi biti dio nadzornih snaga zračnog prostora Saveza, uglavnom sa svojim Gripenima na području Baltičkog mora.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je u posjetu Francuskoj još jednom je pozvao svoje zapadne saveznike da “naprave više” kako bi pomogli Kijevu da se suoči s ruskom agresijom.

EUROPA U ‘RATNOJ PSIHOZI’ Orban: Nekoliko smo centimetara od točke bez povratka