Analitičari Raiffeisenbank Austria d.d. (RBA) pripremili su drugi ovogodišnji broj publikacije RBAnalize pod naslovom “Godina rastućih očekivanja”.

Tema broja je – Građevina: Još uvijek u iščekivanju oporavka.

Nesigurnosti oko formiranja Vlade tijekom prvoga tromjesečja nije ugrozilo oporavak započet u 2015. godini. Štoviše izgledan je nastavak pozitivnih, ali i dalje skromnih trendova, s poraslim očekivanjima potrošačkog i poslovnoga optimizma. Rast se uglavnom temelji na domaćoj potražnji, dok visoka ovisnost o uvozu umanjuje pozitivne učinke inozemne potražnje. Navedeno naglašava potrebu za povećanjem udjela robe više dodane vrijednosti (veće kvalitete) koja je ujedno manje osjetljiva na troškove (osobito rada), ali i povećanje kvalitete turističke usluge te povezivanje iste s domaćom proizvodnjom.

Sve navedeno moguće je jedino kroz olakšavanje poslovanja, provođenje strukturnih mjera te kvalitetniju preraspodjelu proračunskih izdataka. Pozitivno djeluje i izostanak inflacije koji zbog specifičnih okolnosti stvara učinak sličan poreznom rasterećenju budući da povećava realni raspoloživi dohodak, ali ne odgađa potrošnju koja je ionako još uvijek dominantno umjerena na osnovne životne potrebe. Iako su kratkoročni izgledi gospodarskoga rasta poboljšani, a vanjska ranjivost smanjena zbog pozitivnoga salda u razmjeni s inozemstvom, strukturne slabosti ostaju prisutne. Kao i prethodnih godina, strukturne slabosti kao i nužne mjere za njihovo ublažavanje i suzbijanje, bivaju adresirane i jasno definirane u novom Nacionalnom programu reformi od kojega se očekuje dosljedna i odlučna provedba. Potonje je ujedno ključ za povećanje potencijalne stope rasta i povratak ka investicijskom rejtingu države.

Stoga uz fiskalnu politiku, fokus ostaje prvenstveno na strukturnim politikama. Prve naznake uspješnosti trebali bi vidjeti u sljedećem proračunskom ciklusu za 2017. godinu, koji započinje srpanjskom izradom trogodišnjih smjernica ekonomske i fiskalne politike koje bi se dijelom trebale vidjeti na kvalitativnoj strukturi rashoda državnoga proračuna za narednu godinu.

Pozitivno iznenađenje koje je donijelo posljednje Izvješće o prekomjernom deficitu, odnosno bitno smanjene deficita konsolidirane opće države (na 3,2% BDP-a) uz ostvarenje primarnoga suficita te razmjeno skroman i ispodočekivani rast javnoga duga, potvrđuje da je i uz minimalne napore prilagodbu fiskalne politike moguće napraviti. No za održivi rast i povećanje općega blagostanja bit će potrebno značajno više.

U međuvremenu, financijska tržišta nastavila su plivati u obilju likvidnosti spuštajući kamatne stope i prinose na povijesno niske razine. Na europskom tržištu takvi uvjeti trebali bi zasigurno potrajati i u narednom jednogodišnjem razdoblju što povećava atraktivnost i za državna izdanja i za novo zaduživanje privatnoga sektora. Međutim ekspanzivni karakter monetarnih politika je privremen i u suštini kupuje vrijeme potrebno za prilagodbu. Ključno pitanje pritom ostaje transfer viškova sredstva prema realnom sektoru koji bi trebao biti pokretač rasta i novoga zapošljavanja. Za sada, barem u Hrvatskoj proces ostaje ograničen dijelom i zbog visoke zaduženosti svih sektora (koja premašuje 200% BDP-a). Ipak najava podrške malom i srednjem poduzetništvu kroz investicijske sheme razvojnih banaka i veća iskorištenost EU fondova ohrabruje očekivanja da bi se unatoč razduživanju rast na zdravijim osnovama mogao nastaviti.

Poboljšani fiskalni izgledi i veći priljev deviza pružat će podršku domaćoj valuti koja uobičajeno ima izraženiji trend jačanja u razdobljima rasta. Međutim, uvjereni smo da će HNB ostati dosljedan u politici očuvanja stabilnosti domaće valute obzirom na još uvijek visok stupanj eurizacije, tj. valutnoga rizika kojem su izloženi svi sektori gospodarstva.