Grad Dubrovnik razvija mrežu zelene infrastrukture i atraktivnih zelenih prostora dostupnih svim građanima i posjetiteljima u urbanom području uz očuvanje kulturne i povijesne baštine i promociju održivog turizma, čime se poboljšava kvaliteta života stanovnika i jača otpornost grada na klimatske promjene
Značajno koristeći dostupna bespovratna sredstva i sredstva iz fondova Europske unije, Grad Dubrovnik razvija nekoliko investicija u parkovnu i zelenu infrastrukturu koji će nakon realizacije doprinijeti zelenoj revitalizaciji urbanih prostora užeg središta grada. Projekti uključuju cjelovito uređenje parka Gradac sa šetalištem i širim krajobraznim pojasom, uređenje parkova Pile i Platana kao i sadnju drvoreda u Ulici kralja Tomislava i u Gružu. Investicije u parkovima Gradac, Pile i Platana financirane su putem ITU mehanizma ukupnim sredstvima u iznosu od 5.558.382 eura, dok je za sadnju novih drvoreda na području Lapada i Gruža Grad Dubrovnik osigurao sufinanciranje također bespovratnim sredstvima u iznosu 552 tisuće eura.
Mreža zelene infrastrukture – parkovi Gradac, Pile i Platana – čini projekt u kojem se mjere zelene infrastrukture integriraju u urbani prostor. Projekt će doprinijeti formiranju zelene vizure grada, uređenju okoliša i zapuštenih prostora, čime će se dati doprinos zelenoj urbanoj obnovi i širenju mreže zelenih prostora. Uređenje sadržaja na području parkova čini važnu inicijativu razvoja društveno-kulturnih sadržaja koji će omogućiti odvijanje programa društvene, kulturne i zabavne tematike kao i sadržaja na dobrobit lokalne zajednice, osiguravajući tako i proširenje turističke ponude.
Programom ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja od 2023. do 2026. godine Grad Dubrovnik obvezao se poticati izgradnju zelene infrastrukture kojom se jača otpornost na klimatske promjene
Prva cjelovita obnova najstarijeg gradskog parka
Otvoren za javnost 1898. godine, park Gradac je najveći i najstariji dubrovački park, ujedno i važan dio parkovne baštine, a uređenje parka sa širim urbanim krajobraznim pojasom predstavlja prvu cjelovitu i sustavnu obnovu parka nakon otvaranja. Uređenje platoa parka Pile i okoliša te parka Platana s otvorenim i interaktivnim prostorima za druženje i odmor osigurava se nova zelena oaza pod gradskim zidinama. Intervencija u park Gradac obuhvaća građevinske i krajobrazne intervencije u park, obnovu zatečenih elemenata topografije, parkovne arhitekture, staza i potpornih zidova. Osnovni pristup namjeni i organizaciji parka temelji se na valorizaciji postojećeg stanja kao i na ostvarivanju i provedbi novih sadržaja i programa s ciljem društvene regeneracije potencijala predmetnog javnog prostora grada Dubrovnika.
Uređenje parka Pile čini važnu inicijativu razvoja društveno-kulturnih sadržaja koji će omogućiti odvijanje programa društvene, kulturne i zabavne tematike kao i sadržaja na dobrobit lokalne zajednice, osiguravajući tako i proširenje turističke ponude. Prostor će se oplemeniti nasadima i unošenjem velikog broja novog drveća stvarajući prijeko potrebne zasjenjenje zone, a uz krajobrazno uređenje predviđa se zamjena stare i ugradnja nove urbane opreme i rasvjete. Projektno rješenje referira se na izvorno stanje iz perioda od 1905. do 1926. godine. Uz prostor namijenjen okupljanju i raznim budućim događanjima u parku formira se zeleni parter, nova zelena oaza parka, planira se sadnja drvoreda rubnom sjeverozapadnom granicom obuhvata parka, pružajući potrebnu zasjenu za prihvat i odmor većeg broja posjetitelja.
Otvoren za javnost 1898. godine, park Gradac je najveći i najstariji dubrovački park, ujedno i važan dio parkovne baštine i spomenik građanskoga društva Dubrovnika s kraja 19. stoljeća. Prostor parka tradicionalno se koristi i kao jedna od ambijentalnih lokacija za umjetničke izvedbe u sklopu Dubrovačkih ljetnih igara
Nedaleko od parka u Pilama smještena je još jedna buduća zelena oaza u kontaktnoj zoni od UNESCO-a zaštićene povijesne jezgre. Ovaj prostor specifičan je po tome što je dom, procjenjuje se, preko 200 godina starom stablu azijske platane, koje je od 2010. godine zaštićeno i kao spomenik parkovne arhitekture. Projektno rješenje predviđa krajobrazno uređenje platoa uz zadržavanje postojećeg obuhvata i kreiranje nove oaze za odmor, što će dovesti i do rasterećenja posjetiteljima zagušenog šireg prostora Pila.
Investicije u parkovima Gradac, Pile i Platana financirane su putem ITU mehanizma ukupnim sredstvima u iznosu od 5.558.382 eura, dok je za sadnju novih drvoreda na području Lapada i Gruža Grad Dubrovnik osigurao sufinanciranje također bespovratnim sredstvima u iznosu 552.000 eura
„Uređenje parkova, sadnja novih stabala i stvaranje zelenih oaza u urbanim sredinama ključni su koraci u osiguranju zdravije i ugodnije sredine za sadašnje i buduće generacije. Naša ulaganja nisu samo estetske prirode. Zelene površine smanjuju zagađenje zraka, stvaraju prirodne hladovine i poboljšavaju bioraznolikost u našem gradu, a vrijedi istaknuti da su svi ovi projekti sufinancirani bespovratnim sredstvima Europske unije“, rekao je gradonačelnik Mato Franković.
Podsjetimo, Gradu Dubrovniku je s općinama koje čine urbano područje kroz Mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizam) u financijskom razdoblju 2021. – 2027. na raspolaganju 22 milijuna eura. Uz ulaganja u zelenu infrastrukturu i nabavu električnih vozila javnog gradskog prijevoza, jedna od ključnih investicija koja će se financirati je sustav Park ‘n’ Ride na području Pobrežja, čime će se prometno rasteretiti uže gradsko područje.
Drvoredi u Gružu i Lapadu
Unutar obuhvata koji se nalazi u samom središtu urbane jezgre grada Dubrovnika, uz prometnicu u Ulici kralja Tomislava, koju Dubrovčani kolokvijalno zovu Bulevarom, planira se sadnja novog drvoreda u koridoru od 200 metara spajajući tako ulaz u pješačku zonu Lapada s nogometnim stadionom. Predviđena je sadnja 32 stabla brijesta (Ulmus „Rebona“) u liniji drvoreda i sadnja parternog zelenila te uvođenje sustava navodnjavanja.
Uređenjem drvoreda u Gružu na Obali pape Ivana Pavla II. i na Obali Stjepana Radića planira se podići novi drvored listopadnih i zimzelenih stabala vrste prilagođene za mikroklimatske i zahtjevne urbane uvjete. U prvoj zoni od Solske baze do parka Luja Šoletića unutar prometnog otoka posadit će se stabla košćele i provesti radovi navodnjavanja. U zoni pristaništa za lokalne brodske linije i na dijelu obale duž zone parka Luja Šoletića posadit će se drvored od 27 stabala gledičije bez trnja (Gleditsia triacanthos inermis). Gledičija je popularna zbog toga što dobro podnosi onečišćenja u urbanim sredinama kao i sol, visoke temperature, sušu te zbijena i alkalna tla. Zbog brzog rasta i otpornosti na loše uvjete odličan je izbor za područja na kojim se brzo želi dobiti hladovina. Unutar ove zone planira se formirati i zeleni pojas zasađen halofitnim grmljem i trajnicama, a postavit će se i urbana oprema. Treća zona odnosi se na rivu od gruške place do parka na Batali. U rivu se planira zasaditi 47 stabala palme Washingtonia robusta. Stabla će se saditi u usadne rupe formirane u rivi. Riječ je o vrsti vrlo visoke palme koju zbog toga ponegdje zovu i „nebeska četka“.
Na dubrovačkom području palme rastu još od renesanse, a prva zabilježena palma bila je upravo u Gružu, u Dominikanskom samostanu, dok je sadnja gledičije bila popularna krajem 19. i početkom 20. stoljeća jer je pogodna za uzgoj u velikim dvorištima i gradskim parkovima
Dodatno, Gradu Dubrovniku dodijeljena su sredstva za još dva projekta ozelenjivanja na užem gradskom području. Riječ je o projektima ozelenjivanja Ulice Iva Vojnovića drvorednom sadnjom 60 stabala uz rub ulice, odnosno uređenje zelenog pojasa oko Grada, gdje se planira ozelenjivanje uz postojeću skalinadu ulicom Uz Posat te vraćanje nestalog drvoreda i zelenog tunela. Projektom se predviđa uređenje i ozelenjivanje vidikovca unutar obuhvata tako da se poploča kamenom i postavi pilo s pitkom vodom kako bi se stvorio prostor za sklonište posjetitelja od toplinskih valova. Za oba projekta Gradu su dodijeljena ukupna sredstva u visini 617.625 eura, što čini 80% ukupnog iznosa. Navedenim ulaganjima u ekološki održive urbane prostore, Grad Dubrovnik potvrđuje svoju predanost održivom razvoju i očuvanju okoliša i poboljšanju kvalitete života građana.
Komentari