U Zagrebu je nedavno završena izložba „Art Future 2023.“ suvremenih digitalnih umjetnika koja se ne može vidjeti golim okom. Instalacije „postavljene“ na zagrebačkim lokacijama postaju vidljive samo preko ekrana mobitela, primjenom posebne aplikacije. Među radovima postavljenim na toj izložbi posebnu pozornost izazvao je „Automaton“, rad splitskih digitalnih umjetnika i autora nagrađivanih animiranih filmova, braće Milivoja i Veljka Popovića. Obojica su profesori digitalnih tehnologija na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Veljko je izvanredni profesor na Odjelu za film i video, a Milivoj je docent na Odjelu za kiparstvo. Njihov animirani film „Dislokacije“ sudjelovao je na najvećoj smotri animiranog filma na svijetu u francuskom Annecyju. „Dislokacije“ se bave strahovima, nemoći i nevjericama izbjeglica i migranata, ali i svih onih ljudi koji su pomaknuti iz sigurnosti i vlastitog težišta. U Splitu braća Popović vode uspješni Prime Render Studio, malu filmsku kuću usmjerenu, s jedne strane, na nove tehnologije i produkcijske modele u nastajanju animiranih filmova, a s druge strane, na suradnju u proizvodnju specijalnih filmskih efekata za uspješne filmske kuće, poput Netflixa ili CBS-a.

„Izložba ‘Art Future 2023’ je specifična jer se radilo o izložbi u tehnici proširene stvarnosti, ‘augmented reality’ (AR). Radovi su digitalni i da biste ih vidjeli, trebate na mobitelu imati instaliranu aplikaciju kroz koju možete vidjeti radove, smještene u stvarni prostor. To je zanimljivo i jedinstveno iskustvo pa me ne čudi da su gledatelji oduševljeni. Čuti da su kritičari izložbu ocijenili čudesnom me veseli. To znači da su radovi imali i visoku umjetničku komponentu koja je nadopunjavala tehnološku izvedbu“, kazao je Milivoj Popović o izložbi koja je imala i izazovnu temu. Propitivala je moguću emotivnost umjetne inteligencije.

„Tema izložbe je bila umjetna i emotivna inteligencija. Napravio bih razliku između stvarne umjetne inteligencije i onoga što mi danas imamo pod tim nazivom, a to je strojno učenje. Inteligencija pretpostavlja svjesnost i nešto ljudsko, autonomno. To nije slučaj kod naših ‘umjetnih inteligencija’ koje su nam dostupne preko ChatGPT-ja, Midjourneya, Dall-E-ja. U umjetničkim krugovima se vodi rasprava o etičkom i ljudskom aspektu korištenja takvih aplikacija i programa. Glavni problem je činjenica da su radovi umjetnika uzeti bez njihova dopuštenja, kako bi se takvi programi ‘istrenirali’. Nadalje, umjetnici dovode u pitanje vrijednost umjetnosti bez umjetnika. To su zanimljiva i vrijedna pitanja“, istaknuo je Milivoj Popović. U tome smislu zanimalo nas je tko je „Automaton“ i kakvu on poruku šalje.

‘’’Automaton’ je čovjekoliki robot. Vidno je da je robot i to ne pokušavamo sakriti. Ali njegov oblik je ljudski“, naglasio je Milivoj Popović. „Samim time, iako nema ništa ljudsko u sebi, od nas gledatelja dobiva nešto ljudsko“, ističe Milivoj Popović. Što se postiže ovakvim okupljanjem umjetnika, tehnologa i entuzijasta i je li Zagreb jedini u Hrvatskoj spreman za ovakav oblik izložbe?

„Srce je uvijek iznad razuma, mi tako mislimo. Kao umjetnici, svoje vrijeme provodimo u eteričnom unutrašnjem svijetu ideja i vječnih istina. Tehnologija se često čini nečim oprečnim i suprotnim tome svijetu. Ali nas dvojicu je tehnologija uvijek privlačila i bila dijelom našeg života, još od ‘Amige 500’ i 90-ih godina“, kazuje Milivoj Popović. „Volimo ovakve izložbe i okupljanja zbog toga što spajaju dvije naše ljubavi – umjetnost i digitalno. Tako nešto nije ili ne bi smjelo biti ograničeno samo na Zagreb. Vjerujemo da i u Splitu ima prostora i potrebe za nečim takvim. Mi smo kao umjetnici spremni pružiti podršku jednom takvom događaju“, poručio je Milivoj Popović.

Što donose softverski programi za 3D moduliranje i izradu materijala koje koriste braća Popović? I što znači da su cijeli projekt pripremali za prebacivanje na AR, odnosno proširenu stvarnost, kazao nam je Milivoj Popović: ‘’’Automaton’ je napravljen u Zbrushu i Blenderu, što su programi za digitalno oblikovanje i animaciju. Specifično smo ovaj rad morali prebaciti u Unity, program pogodan za proširenu stvarnost. To stvara dodatnu razinu složenosti i ograničenja. Ali to nam je već poznati teritorij, jer smo naš kratki animirani film ‘Dislokacije’ u cijelosti napravili u virtualnoj stvarnosti koja predstavlja slične izazove. Proširena stvarnost (AR) nastaje kad digitalni sadržaj, koristeći neki uređaj, poput mobitela i naočala za proširenu stvarnost, u realnom vremenu pridodamo stvarnom svijetu. Posjetitelji Art Future 2023. imali su prigodu svjedočiti tome“, objasnio je Milivoj Popović.

Kako i zašto su se Milivoj i Veljko Popović počeli baviti digitalnom umjetnosti i što je bio početak kreiranja i korištenja 2D i 3D animacije i tehnologije bilježenja pokreta, kazao nam je Veljko Popović. „Naš stariji brat Jovica se bavio računalnim programiranjem. Tako smo odrasli uz računala. Uspavanka nam je u djetinjstvu bila pjesma dial up modema koji se pokušava spojiti na internet. Slušali smo je u kasnim satima kad je naš brat najviše programirao. Kasnije sam s Jovicom radio u zagrebačkoj tvrtki 32 bita koja je 90-ih izrađivala računalne igre. U to vrijeme sam studirao slikarstvo na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti. Po povratku u Split sam, s Milivojem i prijateljem Marinom Kovačićem, osnovao studio Lemonade3d za izradu računalnih igara. Taj studio je početak našeg zajedničkog rada“, kazuje Veljko Popović. Koliko je na to utjecalo okupljanje kreativaca na Umjetničkoj akademiji su Splitu i stvaranje Odjela za film i video?

„Za vrijeme studiranja na ALU u Zagrebu tražio sam način kako spojiti svoju ljubav prema umjetnosti s radom na računalu. Kao očito rješenje nametnulo se polje računalnih specijalnih efekata i animacije. Moj okidač bio je susret sa Simonom Bogojevićem Narathom, kojem sam bio asistent na UMAS-u u Splitu. Simon i njegov studio Kenges koji su pioniri 3D računalne animacije u Hrvatskoj, dali su nam nacrt kako izgraditi studio, kakav Milivoj i ja danas imamo“, ističe Veljko Popović.

Zašto je digitalna umjetnost danas važna kao jedan oblik ili izražajni pravac moderne umjetnosti? Pitali smo ga u kakvom su odnosu digitalna i tradicionalna umjetnost. „Digitalna umjetnost se kroz svoju povijest usporedno razvijala u dva smjera. Jedan smjer je predvodio Hollywood sa svojim razvojem specijalnih efekata i računalne grafike namjenskog karaktera. U drugom smjeru su išli nezavisni umjetnici koji su se okupljali oko računalne demo scene. Demo scena je bila međunarodna supkultura računalne umjetnosti usmjerena na proizvodnju demoa: samostalnih, ponekad iznimno malih, računalnih audiovizualnih djela. No ono što je očigledno – danas je audiovizualna umjetnost sveprisutna. Sve češće pričamo o hibridnim, kolažiranim umjetničkim djelima koji spajaju računalnu, digitalnu grafiku i tradicionalnu umjetnost. U tom suživotu tradicionalne umjetničke prakse i novih tendencija vidim put koji vodi svježim i novim likovnim glasovima novih generacija. I naš kolektiv stavljam u tu skupinu umjetnika, onih likovnjaka koji hodaju između tradicionalnog i digitalnog, uzimajući iz oba svijeta ono što je potrebno da se izraze“, naglasio je Veljko Popović.

Neki od radova: ‘META’, kratki film Milivoja i Veljka Popovića; animirani film ‘Dislokacije’, prvi hrvatski VR animirani film koji je sufinancirao HAVC. FOTO: Privatna arhiva braće Popović

Kako je došlo do suradnje braće Popović u Netflixovoj fantazijskoj seriji „Shadow & Bone“ (Sjena i kost) namijenjenoj prvenstveno adolescentima i njihova vizualnog doprinosa serijalu koji je premijeru imao u ožujku, a potom i veliki uspjeh i gledanost? „Već niz godina izrađujemo i namjenski digitalni sadržaj. Uspješno se prebacujemo iz jednog medija u drugi pa smo tako radili grafičke elemente za tisak, produkt dizajn, sadržaj za računalne igre, specijalne efekte za film i TV i slično. Time se bavimo dvadesetak godina. Kroz to vrijeme stekli smo mnoga poznanstva, a za ovu priču je važno ono s Antom Dekovićem. Ante je vodio izradu specijalnih efekata na Netflixovoj seriji ‘Shadow & Bone’. Kako uvijek tražimo projekte na kojima ćemo surađivati, Ante nas je pozvao da se pridružimo međunarodnom timu koji je izrađivao digitalnu grafiku za seriju. U početku smo pozvani da izradimo samo mali posao na serijalu. No kako smo dobro surađivali, tako je rastao i naš angažman. U konačnici smo, iako smo pozvani raditi samo na drugoj sezoni, izradili i animirani prilog koji otvara prvu sezonu serijala. Usto smo bili zaduženi za izradu svih međuscena koje prikazuju mapu svijeta u kojem se odvija priča serijala“, kazao nam je Veljko Popović.

Kreativni tim Prime Render Studija postigao je veliki uspjeh i postao referentno mjesto za fantazijske serijale i SF animaciju. „Profilirali smo se kao studio koji ima svoj izričaj i likovni identitet. Pokušavamo naglasiti likovnost, umjetničku vrijednost i strast za pričanjem priča. U tome smo bili ustrajni i stvorili smo portfolio koji nas je učinio zanimljivim i upečatljivim“, naglasio je Veljko Popović.

No suradnja s Netflixom nije bio prvi međunarodni uspjeh braće Popović. „Početak našeg međunarodnog angažmana nije bila ni suradnja na ‘Star Treku’ s čuvenim CBS-om. Prije deset godina smo radili na prvom većem serijalu. To je bio mali posao na seriji ‘Sleepy Hollow’ za Fox. Od tada smo radili na brojnim serijama i filmovima za HBO, CNBC, Netflix i za nezavisne produkcijske kuće u Europi i svijetu. No najdraži poslovi su nam vezani za Antu Dekovića i franšizu ‘Star Trek’. Imali smo prilike i posjetiti set u Torontu i upoznati neke od naših heroja iz djetinjstva, što je bilo lijepo“, rekao je Veljko Popović. Ipak, prvi zajednički autorski projekt Milivoja i Veljka bio je nastanak animiranog VR (Virtual Reality) filma „Dislokacije“.

„Taj projekt je imao izrazito jaku likovnu i umjetničku stranu, ali i kompleksnu tehničku stranu. ‘Dislokacije’ je postao prvi hrvatski VR animirani film koji je sufinancirao HAVC. Ovakav vid suradnje se pokazao jako uspješnim pa smo ga nastavili i u radu na sljedećim projektima, animiranim filmom ‘U malu je uša đava’ s Tisjom Kljaković Braić i filmom ‘Meta’, u kojem će nam se kao koredatelj pridružiti Božo Balov“, ističe Milivoj Popović.

„Jako smo zahvalni svima koji sudjeluju u našim radovima i jako sretni kad to rezultira pozitivnim impresijama i osvojenim nagradama. ‘Dislokacije’ su nastajale u vremenima nove svjetske izbjegličke krize, kad su izbjeglice iz Sirije preplavile granice Europske unije, pa tako i Hrvatske. Bili smo izrazito dirnuti tom ljudskom tragedijom koja je u nama probudila sjećanja na Domovinski rat, koji smo prošli kao djeca. Na kraju dana, svi smo mi izbjeglice i migranti, na ovaj ili onaj način, tako da je ta tematika za nas imala vrlo široko značenje i važnost. Htjeli smo pomoći i publici i samima sebi, htjeli smo ostvariti empatijsku korelaciju s onim što se događalo. Upravo iz toga razloga smo se odlučili taj projekt realizirati u mediju virtualne stvarnosti. Onoga trenutka kad gledatelj stavi naočale za VR i sam je pomaknut, dislociran iz svoga svijeta, i u potpunosti uronjen u novu stvarnost. U toj stvarnosti postaje skoro pa intimni pratitelj, a ne samo gledatelj, sudbine jednog izbjeglice/ migranta i onoga što se događa u njegovu unutrašnjem svijetu kad se nađe u takvoj situaciji. Biti dislociran, pomaknut, bez čvrstih veza i oslonca, u stanju plutanja kroz svijet, bez sidra i luke – to su osjećaji koji nikome nisu strani. To je projekt na kojem smo prvi put koristili tehnologiju Motion Capture, kojom pokrete plesača prebacujemo na digitalne likove“, objasnio je Milivoj Popović.

Treba spomenuti i zajednički dugometražni film „Snovozemlje“ koji su braća Popović iz 2021.

‘’Snovozemlje’ je projekt koji se još uvijek razvija. Riječ je o dugometražnom animiranom filmu koji razvijamo u suradnji sa španjolskim scenaristom Pedrom Riverom i kanadskim umjetnikom Daveom Cooperom koji je upravo završio rad na Dreamworksovu animiranom filmu ‘Trolovi 3’. Imali smo priliku predstaviti ‘Snovozemlje’ na forumu Cartoon Movie Pitching u Bordeauxu i na forumu CEE Animation, na kojem smo i nagrađeni’’, istakao je Veljko Popović.

„Naš studio je prvenstveno fokusiran na umjetnički rad, likovnost, ekspresivnost i eksperiment. To nas gura dalje. Imamo još puno priča za ispričati. Nove tehnologije s kojima eksperimentiramo drže nas zainteresiranima i strastvenima u polju računalne grafike“, kazuje Veljko Popović. Posebno je zanimljivo da se Milivoj i Veljko na svojim projektima služe novom tehnologijom – „blockchain“ tehnologijom. „Ona je ljudima najbolje poznata kroz svog najvećeg predstavnika bitcoina“, naglašava Milivoj Popović. „Radi se o inovativnom načinu prenošenja informacija i vrijednosti. Zvuči vrlo nezanimljivo i suhoparno, ali je u biti upravo to omogućilo jednu od najvećih revolucija na području digitalne umjetnosti, napraviti originalnu digitalnu datoteku, jedinstvenu i odvojenu od svih kopija koje se mogu lako napraviti. Digitalni umjetnici sad mogu reći ovo je original, sve ostalo su kopije. To nam je omogućilo da prvi put prodajemo svoje digitalne radove kao originale, kao i drugi umjetnici. Kad uz to dodate mogućnost da uz rad povežete programski jezik i pravni ugovor, dobijete zanimljivu i novu situaciju. Takvu smo mogućnost nas dvojica iskoristili da svoj najnoviji animirani film sufinanciramo kroz crowdfunding kampanju. Svatko tko je kupio jedan od naših digitalnih radova postao je suvlasnik/koproducent našeg novog animiranog filma ‘Meta’“, naglasio je produkcijske mogućnosti nove tehnologije Milivoj Popović.

Braća Popović uspješno surađuju sa slikaricom, karikaturisticom i književnicom Tisjom Kljaković Braić. „Kratki animirani film radnog naslova ‘U malu je uša đava“ uskoro će biti gotov. Iako je izrada trajala duge tri godine, rezultat će opravdati utrošeni trud i očekivanja publike. Pratim rad Tisje Kljaković Braić, pročitao sam njezinu knjigu i predložio joj da zajedno izradimo kratki animirani film baziran na njenoj knjizi“, istakao je Veljko Popović.

I na kraju valja istaknuti novi projekt braće Popović. „Upravo smo završili animirani videospot za grupu AJR i njihovu pjesmu ‘Maybe Man’. Krećemo i u produkciju našeg najnovijeg kratkog animiranog filma ‘Meta’. I ovoga puta nam je svoju potporu ukazao HAVC sufinancirajući projekt, na čemu smo zahvalni. U koprodukciju je ušla i jedna od najvećih francuskih produkcijskih kuća Sacrebleu Production“, zaključili su Milivoj i Veljko Popović.