Iz Ministarstva navode kako nije riječ o ukidanju domova već o reorganizaciji takve vrste smještaja. Naime, obiteljski domovi mogu se reorganizirati u neki drugi oblik – u privatne domove za starije i nemoćne ili steći status udomitelja.

“Usluga nije na razini”

Barilić kaže kako je dokazano da u velikom broju obiteljskih domova usluga nije na razini, podsjetivši i na tragediju u Andraševcu.

“Ne zaboravimo, jedan od osnovnih razloga kada su se 2003. obiteljski domovi osnovali bio je da mu on pruži zamjenu za obitelj. Na terenu viđamo da nije uvijek tako – imamo puno nepravilnosti u radu domova.”

Ističe da korisnici moraju biti na prvom mjestu.

“Trenutno obiteljski dom može imati od pet do 20 korisnika. Prelazi li u privatni, korisnika može biti više, ali kvaliteta mora biti na razini”, dodaje.

Sabina Angelina Latin kao problem navodi činjenicu da nisu dobili rezultate nadzora u domovima i nije poznato koliko je nepravilnosti. Zadnje izvješće imaju iz 2017. godina:

“Gospođa kaže da su utvrdili da obitelji ne žive s korisnicima… 20-25 posto imalo je utvrđeno kršenje propisa – ovdje govorim o obiteljskim domovima, ne o ilegali.”

U obiteljskim domovima smješteno je 6720 osoba, a podaci su stari oko četiri godine, navodi Barilić. Ističe da pokazatelji iz 2017. ne mogu biti aktualni i danas.

Transformacija obiteljskih domova

Latin iz udruge starKA tvrdi da je puno više nepravilnosti u javnim domovima. “Transformacija domova donesena je na pamet. Nemamo konkretne planove, nikoga ništa nisu pitali. Ministarstvo smatra da je pet godina dovoljno da se napravi transformacija, što prije svega nije moguće zbog korisnika. Udomiteljstvo nema zdravstvenu skrb, obiteljski dom ima. Većina obiteljskih domova ima veći udio zdravstvenog kadra nego što imaju javni domovi”, kaže.

Udruga starKA napravila je i studiju isplativosti:

“Za ustanovu treba ispuniti neke tehničke uvjete, govorimo o investiciji od dva milijuna kuna. Ta transformacija bi znatno poskupila samo uslugu – govorimo o nekoliko tisuća kuna po osobi. Napravili smo istraživanje, privatni domovi sad imaju slobodnih mjesta, cijene smještaja su 7.800 i 11.800 kuna”, rekla je, podsjetivši da malo tko može to platiti.

“Reorganizacijom će izgubiti 60 posto kapaciteta”

U privatnom domu donja granica za smještaj je nekih 8 tisuća kuna, navode. “U vrijeme korone cijena se povećala. Nisu to razlike od nekoliko tisuća kuna o kakvima pričamo. Smatramo da je pet godina dovoljno za mogućnost reorganizacije obiteljskih domova. Ministarstvo ima sklopljene ugovore s raznim pružateljima usluga i ići će na širenje bude li potrebe”, govori Barilić.

Ističe kako kvaliteta usluge nije ista u decentraliziranim domovima i privatnim domovima, a Ministarstvu je, kaže, u interesu da usluga bude kvalitetna.

Latin smatra da će reorganizacijom obiteljski domovi izgubiti 60 posto kapaciteta, odnosno nekih 4000 tisuća korisnika, donosi u nedjelju N1 Televizija.