Do 2027. godine Opatijska rivijera trebala bi dobiti nove dograđene i uređene luke i lučice – osim Opatije, uredit će se i luke u Voloskom, Medveji, Iki, Lovranu i Mošćeničkoj Dragi, a projekt je vrijedan više od 250 milijuna kuna. Većina luka koje su danas pod ingerencijom Županijske lučke uprave Opatija-Lovran-Mošćenička Draga, izgrađene su još u doba Austro-Ugarske monarhije te su do danas uglavnom na njima izvedene samo najnužnije potrebne sanacije. Stoga je projekt od iznimne važnosti ne samo za turizam opatijskoga područja, već i za gospodarstvo toga kraja, posebno zbog činjenice da se u luci Mošćenička Draga planira izgraditi ribarska kućica koja će ribarima omogućiti mjesto u luci, odnosno pojačanu aktivnost.

Upravo je ta luka – dogradnja Mošćeničke Drage – prvi projekt u završnoj fazi. Kako kaže Fernando Kirigin, ravnatelj Županijske lučke uprave Opatija-Lovran-Mošćenička Draga, riječ je o prvoj fazi projektu Dogradnja obale i izgradnja obalne šetnice u Mošćeničkoj Dragi, vrijednosti devet milijuna kuna, do sada najvećeg projekta u povijesti te županijske lučke uprave:

„Prva faza se sastoji od dogradnje postojeće operativne obale, izgradnje nove obale i novih površina u zaleđu na kojim su planirane operativne površine i šetnica, uključujući i nove instalacije struje i vode. Operativna obala se produžuje u istoj ravnini za 25 metara, a tako se uz postojeću obalu dobiva mogućnost istovremenog pristajanja dvaju većih turističkih brodova, a ujedno je dobiveno 745 m2 nove zaobalne površine, za kopnene lučke manipulacije, odnosno za vađenje i održavanje plovila. Nova obala je planirana u nastavku u dužini od oko 61 metra, a do početka realizacije II. faze dogradnje luke Mošćenička Draga će biti namijenjena povremenim ljetnim vezovima za plovila nautičara. Na novoj površini formira se nova obala širine 5,5 metra kao dio lučkog područja i šetnica širine 6,5 metra u zaleđu. Putem natječaja za sredstva EU fondova nabavit će se 10-tonska dizalica za dizanje i spuštanje plovila u more kao i nova ribarska kućica s ledomatom s obzirom na to da je luka Mošćenička Draga jedina ribarska luka na lučkom području pod ingerencijom ŽLU Opatija-Lovran-Mošćenička Draga.“

Opatijska rivijera ne spada u kruzer destinacije kao što su Dubrovnik i Korčula prvenstveno radi nezadovoljavanja infrastrukturnih uvjeta, od luka pa do cestovnog pristupa lukama, pojašnjava Kirigin

Najveći i najvažniji projekt je Projekt proširenja luke Opatija koji je trenutačno u fazi pravomoćne lokacijske dozvole, a vrijednost projekta je oko 150 milijuna kuna. Kako bi se realizirao ovako skupi projekt pripremljen je javni poziv kojim će se pronaći zainteresirane investitore za realizaciju projekta – Dogradnje luke Opatija. Proširenjem i povećavanjem kapaciteta luke Opatija omogućio bi se dolazak većih brodica i jahti, što bi utjecalo na daljnji razvoj nautičkog turizma destinacije Kvarner i šire regije, kaže Kirigin.

Projekt, pojašnjava, podrazumijeva rekonstrukciju i dogradnju postojeće luke s izgradnjom lukobrana i dogradnjom gatova u komunalnom dijelu luke, čime bi lokalno stanovništvo dobilo svoj dio luke visokog standarda. Izgradnjom lukobrana proširio bi se zaštićeni akvatorij luke i dobio njen novi nautički dio. Nautički dio luke je lukobran s 23 zaštićena veza za mega jahte dužine od 20 do 50 metara. S vanjske strane lukobrana dobila bi se dva bočna veza za prihvat brodova dužine do 220 metara i velikih motornih jahti dužine do 130 metara, dok je na glavi novog lukobrana planirana nova benzinska postaja za opskrbu plovila.

Simulacija opatijske luke koja prikazuje na kojem ce se dijelu luka dograđivati i kako će to izgledati kad projekt bude završen. PHOTO: ŽLU Opatija, Lovran, Mošćenička Draga

Projekt dogradnje luke Ika je u fazi pravomoćne lokacijske dozvole. Ishodovana je, kaže ravnatelj ŽLU Opatija-Lovran-Mošćenička Draga, građevinska dozvola za 1. fazu odnosno za zemljane radove – nasipavanje primarnog lukobrana i platoa:

„Proširenjem i povećavanjem kapaciteta luke Ika omogućuje se dolazak većih brodova za putnički promet i sigurni privez komunalnih, ribarskih, nautičkih i tranzitnih vezova. Projektno rješenje uključuje izgradnju novog operativnog gata dužine oko 121 metra, sanaciju postojećeg zaštitnog nasipa, izgradnju primarnog lukobrana dužine 145 metara, izgradnju dvaju plutajućih gatova unutar luke dužine 121 i 151 metar te rekonstrukciju i dogradnju obalnog pojasa dužine 164 metra te kapacitet oko 200 vezova. Vrijednost projekta je oko 80 milijuna kuna. Za projekt proširenja luke Medveja izrađeno je idejno rješenje i ishodovani su posebni uvjeti, krajobrazna studija kao i elaborat za ocjenu o procjeni utjecaja zahvata na okoliš. Proširenjem i povećavanjem kapaciteta luke Medveja omogućuje se dolazak većih brodica za tranzitni promet i sigurni privez komunalnih vezova. Projektno rješenje uključuje rekonstrukciju postojećeg lukobrana, gradnju novog lukobrana u dužini od 75 metara i gradnju obalnog zida dužine 79 metara za siguran privez komunalnih vezova.“

Završena je izrada novog idejnog rješenja dogradnje luke Lovran koji bi se izveo u zapadnom dijelu lučkog područja. Zbog velike dubine, a samim time i jako velike investicije, razmatrano je proširenje luke Lovran u zapadnom dijelu lučkog područja gdje su dubine svega pet do sedam metara, a samim time se i visina investicije znatno smanjuje.

Fernando Kirigin pojašnjava da bi se dogradnjom luke Lovran na tom zapadnom, većem prostoru dobilo oko 130 novih vezova čime bi se zadovoljile sve trenutačne potrebe stanovnika Općine Lovran. Projekti dogradnje luke Volosko je u fazi izrade idejnih rješenja te je za potrebno proanalizirati koncepcije dogradnje luka i odabrati varijantu s kojom bi se išlo u daljnju razradu:

„Posebno bih naglasio da se prvo krenulo s realizacijom kapitalnog projekta Dogradnja obale i izgradnja obalne šetnice u Mošćeničkoj Dragi jer se radi o financijski manje zahtjevnom projektu čija financijska konstrukcija je zatvorena uz pomoć Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Primorsko-goranske županije, Općine Mošćenička Draga i Županijske lučke uprave Opatija-Lovran-Mošćenička Draga. Za luke pod ingerencijom Županijske lučke uprave Opatija-Lovran-Mošćenička Draga se nisu mogla koristiti EU sredstva iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija koji je namijenjen razvoju otoka, dakle lukama na otocima i kopnenim lukama koje su direktnom brodskom vezom 365 dana u godini povezane s otocima, primjerice trajektne ili putničke luke. S obzirom na to da su projekti dogradnja luka Opatija, Ika, Lovran i Volosko vrijednosti od 30 do 150 milijuna kuna, njihova realizacija je moguća isključivo putem EU fondova. Također je važno naglasiti da se pripremaju nove mjere za sufinanciranje izgradnje luka EU sredstvima koje bi trebale biti poznate ove godine, a trajale bi do 2027. godine te bi bilo idealno da se u sklopu novih mjera u koje ćemo se moći uklopiti i realiziraju sve dogradnje i uređenja luka lučica Opatijske rivijere.“

Proširenjem i povećavanjem kapaciteta luke Opatija omogućio bi se dolazak većih brodica i jahti, što bi utjecalo na daljnji razvoj nautičkog turizma destinacije Kvarner i šire regije, kaže Kirigin

Opatijska rivijera ne spada u kruzer destinacije kao što su Dubrovnik i Korčula prvenstveno radi nezadovoljavanja infrastrukturnih uvjeta, od luka pa do cestovnog pristupa lukama, pojašnjava Kirigin. Cilj je prije svega dograditi, modernizirati i urediti luke i lučice u cilju zadovoljavanja potreba za smještajem plovila lokalnog stanovništva. To se posebno odnosi na dio lokalnog stanovništva koji živi od obavljanja gospodarske djelatnosti, posebice ribara i prijevoznika putnika, turista morem, a nakon toga i za lokalne vlasnike plovila koje služe za sport i razonodu. Dogradnja i uređenje luka i lučica svakako ima i jasan turistički benefit kroz uređenje nautičkih tranzitnih vezova preko kojih turisti dolaze u sama središta obalnih gradova i mjesta. No to nije primarni cilj lučkih uprava koje su osnovane kao neprofitne ustanove sa zadatkom da lučko područje održavaju, dograđuju i uređuju prvenstveno, kao što je već ranije navedeno, za potrebe lokalnog stanovništva. Unapređenje turističkih potreba vezano je uz luke posebne namjene – nautičke luke koje se u svijetu grade, dograđuju i uređuju uz pomoć privatnog kapitala. Spomenuta ribarska kućica koja se gradi u Mošćeničkoj Dragi je tipska ribarska kućica koja će biti postavljena u ribarskim lukama duž obale s ciljem održivosti ribarstva kao djelatnosti koju se želi poticanjem očuvati.

A da će to sigurno pomoći potvrdio je i Emilio Dešković, 60-godišnji ribar iz Mošćeničke Drage, čija se tvrtka ribarstvom bavi 80 godina i najstarija je na ovom području. Kako je rekao Dešković, ovo uređenje luke prva je veća investicija još od doba Austro-Ugarske, neznatna ulaganja odnosila su se na proširenja nakon 2. svjetskog rata i ’90-ih godina, no to sve nije dovoljno:

„Lučica je premala za sve potrebe malih, velikih i sportskih ribarskih plovila, a tu su još i svi ostali komunalni korisnici. Investicijom će se produžiti postojeći dio za iskrcaj što će smanjiti gužve, jer kad se na jednom mjestu ujutro nađu ribarice, turistički brodovi i čarteri za goste neminovno je čekanje, što stvara velike probleme. Naša ribarska flota nije velika, radi se o nekih 15-ak većih brodova, no oni su smješteni u Rijeci i Plominu jer ovdje nemaju mjesta. A i službeno iskrcajno mjesto je isto jedino na ovom potezu do Rijeke i Plomina jer je lovransko ukinuto. U svakom slučaju, ovaj će nam projekt omogućiti jednostavniji pristup i organizaciju posla jer nam je svima cilj što prije svježu ribu otpremiti do kupca. Novo proširenje će donijeti nove vezove, a lukobran će štititi imovinu. Tu su i koristi za ugostiteljstvo i turizam, proširenjem platoa i za održavanje raznih manifestacija i zatvorit će se široki krug raznih sektora koji će svi imati neki oblik koristi.“

Dešković je opisao koji su najveći izazovi s kojima se ribari sada susreću. Naravno, pandemija koronavirusa jako je utjecala na poslovanje i tržište, no uspjeli su se prilagoditi:

„Više nas opterećuju propisi i administracija. S obzirom na propise i dinamiku poslovanja, koji su kao primjerice lovostaj dobri za obnovu ribljeg fonda i djelomično sufinancirani, s druge strane nama smanjuju broj radnih dana pa tako od 180 dana u godini koliko možemo raditi, s obzirom na to da ovisimo o vremenskim uvjetima, efektivno radimo 140 u kojih moramo zaraditi za 365. Poštivanje brojnih propisa je nužno i ispravno, no isto tako nam komplicira život, prezahtjevni su i mnogi neprovedivi u praksi. Također, trebalo bi biti više natječaja i novca za nova plovila, a ne obnovljena. Svi imamo stara, već obnavljana, trebaju nam nova i modernija za kvalitetan rad. Dodatni problem je nedostatak radne snage. Više nema ljudi koji žele raditi na moru, mladi više nisu zainteresirani za ribarstvo pa ne vidim svijetlu budućnost ako se nešto ne promijeni. Svako vrijeme nosi svoje. Sad je možda bolje jer su otvoreni EU fondovi i tko uspije nešto dobiti osigura si povoljna sredstva za djelatnost. Trebalo bi više ulagati u tehniku. Od kad smo ušli u Europsku uniju, cijena ribe je nešto bolja. Devedesetih su nas iskorištavali, cijene su bile strašno niske, nismo mogli pokriti ni osnovne troškove. Danas je puno teže naći radnike, nekad su se generacije bavile ribarstvom. Moglo se od njega lijepo živjeti, školovati djecu, napraviti kuću… Danas je pitanje kako ćete to lako izvesti.“

Osim ovog projekta, u Gradu Opatiji u provedbi je projekt koji će biti posvećen interpretaciji pomorske i ribarske baštine u Iki, ”300 let škvera va Ike” koji će se realizirati ove godine, za što je Grad putem na natječaju Ministarstva poljoprivrede dobio 2,2 milijuna kuna. Riječ je o poboljšanju dijela infrastrukture u središtu Ike i postavljanju modernih panela s VR sadržajima i umjetničkih skulptura, održavanju radionica o starim zanimanjima i regata povijesnih plovila.

Ivo Dujmić, gradonačelnik Opatije, objasnio je koliko Opatija danas zarađuje od turizma. Turistički trendovi na području grada ukazivali su, kaže, kako iz godine u godinu sve više domaćih i stranih gostiju bira Opatiju za svoju destinaciju, što su potvrdili i rezultati turističkog prometa koji je godinama ostvarivao uzastopni rast:

„Tako je Opatiju tijekom 2018. posjetilo 440.751 gostiju koji su ostvarili 1.406.745 noćenja. U 2019., koja je bila i rekordna godina po ostvarenim noćenjima za opatijski turizam u novijoj povijesti, u Opatiji je boravilo 462.056 gostiju koji su ostvarili 1.443.010 noćenja. Opatija se tako godinama dokazivala kao jedna od rijetkih cjelogodišnjih destinacija u Hrvatskoj koja je u svako godišnje doba raznim sadržajima privlačila veliki broj gostiju. Većina noćenja ostvarena je u hotelskom smještaju, a tradicionalno se u najvećem broju radi o gostima iz Njemačke, Austrije, Italije, Slovenije, Hrvatske i Mađarske. Turistički rezultati ostvareni u 2020. moraju se, naravno, sagledati iz perspektive poslovanja u uvjetima pandemije pa istovremeno daju razloge za optimizam, ali i žaljenje za propuštenim, zato što su prvi mjeseci sugerirali da će 2020. biti najuspješnija u novijoj povijesti Opatije. U siječnju je ostvaren rast noćenja 18 posto, u veljači 17 posto, stoga su postojala velika očekivanja od daljnjeg tijeka sezone. Nažalost, širenje virusa uvjetovalo je proglašenje pandemije i zatvaranje granica te posljedično zatvaranje svih hotela i ugostiteljskih objekata na području grada Opatije. Očekivano, zbog takve situacije tijekom ožujka, travnja i svibnja te većeg dijela lipnja došlo je do naglog pada turističkih rezultata. Prilikom otvaranja granica sredinom lipnja kao ostvarivi cilj postavljeno je 30 posto prošlogodišnjeg rezultata, a već u srpnju je taj cilj premašen te je ostvareno 52 posto prošlogodišnjih dolazaka te 58 posto broja noćenja. Pozitivan rast nastavio se i tijekom kolovoza, no nažalost zaustavljen je ponovnim zatvaranjem granica susjednih zemalja prema Hrvatskoj tako da u konačnici kada pogledamo turističku 2020. ostvareno je 145.703 dolazaka i 547.976 noćenja, što je 38 posto u odnosu na 2019. godinu.“

Dujmić kaže da je priča o dogradnji opatijske luke krenula 2012. godine. Tri godine kasnije prezentiran je Idejni projekt proširenja Luke Opatija, a naručitelj je bila Županijska lučka uprava Opatija-Lovran-Mošćenička Draga:

„Izradu projektne dokumentacije financirali su Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Primorsko-goranska županija i Grad Opatija. Grad je sudjelovao s 25 posto u omjeru sufinanciranja izrade projektne dokumentacije. Nesporno je da je luka koju Opatija sada ima neprimjerena, nema potrebnih lučkih vezova, ne ispunjava nautičke, sportske i sadržaje javne luke. Nažalost, osim prve faze uređenja pristaništa ispod Hotela Royal koja je završena 2016., cijeli je projekt još na čekanju, a model financiranja još nije definiran. To je ambiciozan i skup projekt, okvirna je procjena troškova bila oko 22 milijuna eura, a vjerujem da bi Lučka uprava mogla sredstava pronaći i kroz europske fondove te je nužno biti proaktivan po tom pitanju. Riječ je o radovima na velikoj dubini, za gradnju je potrebno nasipavanje velikom količinom materijala. Ne bojimo se masovnog turizma jer Opatija naprosto nije destinacija za razvoj masovnog turizma, što smo definirali i prijašnjom Strategijom razvoja grada, a ostat će i temelj za novu Strategiju razvoja do 2027. koja je u izradi. Opatija je usmjerena na dizanje kvalitete destinacije, dovođenje svjetskih turističkih brendova koji podrazumijevaju upravo suprotno od masovnog turizma – elitni turizam. S najavom izgradnje velikog pristaništa za kruzere u riječkom Porto Barošu nautički turizam s velikim kruzerima razvijat će se u Rijeci, a tek će dio tih gostiju dolaziti u Opatiju i to ponajviše zbog vrhunske gastronomije, šetnje jedinstvenom obalnom šetnicom i kulturne ponude.“

Osim ovog projekta, u Gradu Opatiji u provedbi je projekt koji će biti posvećen interpretaciji pomorske i ribarske baštine u Iki, ”300 let škvera va Ike” koji će se realizirati ove godine, za što je Grad putem na natječaju Ministarstva poljoprivrede dobio 2,2 milijuna kuna

Irena Peršić Živadinov, direktorica Turističke zajednice Kvarnera, kaže da Strategija razvoja turizma koju su napravili za tu regiju potvrđuje svoju kvalitetu. Regija Kvarner rijetka je destinacija koja je, unatoč nemilosrdnim okolnostima pandemije, uspjela 2020. realizirati turistički promet iznad očekivanja, na razini od gotovo 60 posto noćenja iz rekordne 2019.:

„Zahvaljujući tome što Kvarner nikad nije išao u smjeru da postane destinacija za masovni turizam, nego se ulagalo u kvalitetu, stvorili smo uvjete da su se i u ovakvim neočekivanim okolnostima kakve nam je 2020. donijela, naši gosti na Kvarneru osjećali sigurnima. Najbolja potvrda tome je činjenica da su nam se vratili čim je to situacija dopustila. Pritom, nautički turizam i ponuda imaju važnu ulogu u dugoročnom pozicioniranju Kvarnera kao kvalitetne destinacije. Ove godine Kvarner su posjetili i neki novi gosti, i to gosti visoke platežne moći koji su inače svoje odmore provodili u dalekim svjetskim destinacijama. Zbog toga, iako neizvjesna i teška, 2020. godina pokazala nam se kao izvrsna prilika da se Kvarner prezentira u najboljem svjetlu i da pokažemo našu atraktivnu ponudu visoke kvalitete koju takvi gosti očekuju, traže i spremni su platiti. Upravo zato, da se izbjegne nekontrolirani razvoj masovnog turizma, kroz Strategiju razvoja turizma Kvarnera, ako govorimo o nautičkom i cruising turizmu, definirali smo da se regija Kvarner treba primarno razvijati kao cruising destinacija, za srednje i male brodove.“

Kako bi valorizirali ribarsku i pomorsku baštinu i stavili je u funkciju turizma te da bi ona postala motiv dolaska gostiju na destinaciju, TZ Kvarnera i Općina Mošćenička Draga sa svojom lokalnom turističkom zajednicom još su se 2012. uključili u EU projekt očuvanja pomorske baštine Sjevernog Jadrana ”Mala barka 1”, a zatim i ”Mala barka 2” te ”Arca Adriatica”, kroz koji se aktivno radi na valorizaciji bogate pomorske, ribarske i brodograđevne baštine. Kako kaže Irena Peršić Živadinov, kroz projekte su postavili temelj za očuvanje sveukupne pomorske baštine:

„Osim toga, stvorili smo i nove motive dolazaka: primjerice u Mošćeničkoj Dragi osnovan je Eko muzej – pomorstva i ribarstva, obnovljene su stare drvene tradicijske barke koje su bile pred propadanjem a danas služe kao živući muzej koje gosti rado posjećuju te s kojima se sudjeluje u manifestacijama koje slave život uz more. Cilj je da se stvore mandrači u kojima će te barke naći svoj dom i koje će biti ‘muzej na otvorenom’. Upravo ovim proširenjem luke u Mošćeničkoj Dragi, postojeći mandrač postaje dom tradicijskim barkama, barkama lokalnog stanovništva i ribarima, što je u skladu s načelima održivog razvoja destinacije. S druge strane, vanjski dio privezišta bit će prilagođen nautičkom turizmu, za privez jahti i manjih kruzera do maksimalnog kapaciteta do 120 gostiju, što je u skladu i sa Strategijom. Također, izgradnja ribarske kućice i lukobrana neophodna je za opstanak ribarstva u Mošćeničkoj Dragi, ali i za turističku ponudu ronilačkog turizma, za potrebe Eko muzeja – pomorstva i ribarstva te sve drugo što je vezano za promociju i očuvanje pomorske i ribarske baštine.

Diljem regije u posljednjim godinama radi se na obnovi, proširenju i izgradnji marina, luka nautičkog turizma i sidrišta.“