Na dan otvorenja 67. Dubrovačkih ljetnih igara, 10. srpnja, Hrvatska elektroprivreda je s Gradom Dubrovnikom potpisala Sporazum o izgradnji dviju ELEN punionica za električna vozila u Dubrovniku. Sporazum su potpisali Andro Vlahušić, gradonačelnik Grada Dubrovnika i Perica Jukić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede.
Temeljem potpisanog “Sporazuma o suradnji na razvojnom projektu HEP-a za izgradnju infrastrukture za punjenje električnih vozila”, Grad Dubrovnik dat će pravo služnosti za parkirna mjesta, a HEP će nabaviti i ugraditi dvije punionice uz tehničku podršku Elektrojuga Dubrovnik. Ukupna vrijednost investicije za obje lokacije iznosi 140.000 kuna. Na jednoj punionici bit će moguće istodobno puniti dva vozila, s načinom punjenja AC mode 3 type 2, uz vrijeme punjenja od jednog do četiri sata, ovisno o vrsti i stanju baterije vozila. Punjenje je za sada besplatno, ali je moguće samo uz RFID identifikacijsku karticu.
Uskoro i prva nova trafostanica u Starom gradu nakon 20 godina
Dubrovnik tako ulazi u krug hrvatskih gradova koji će dobiti infrastrukturu za punjenje električnih automobila, što će svakako utjecati na daljnji turistički razvoj grada, čemu će svakako pridonijeti i ostale HEP-ove investicije na tom području.
Naime, HEP uskoro u trajni pogon pušta i novu transformatorsku stanicu Sv. Klara, prvu novu trafostanicu izgrađenu u starogradskoj jezgri posljednjih 20 godina. Nova, 1,13 milijuna kuna vrijedna trafostanica s niskonaponskim raspletom, dodatno će poboljšati uvjete napajanja potrošača u starogradskoj jezgri grada Dubrovnika koji su dugoročno osigurani izgradnjom nove transformatorske stanice 110/10(20) kV Srđ te omogućiti prijelaz cjelokupne starogradske jezgre na 20 kV naponsku razinu, uz dodatna planirana ulaganja u srednjenaponsku i niskonaponsku mrežu jezgre.
S obzirom na to da je Dubrovnik već sada jedna od najprometnijih luka za kruzere na Mediteranu, energetske potrebe grada u bliskoj će budućnosti samo rasti. Očekivanom izgradnjom novog, velikog terminala za kruzere, akvarija te drugih komunalnih projekata, sadašnja potrošnja činit će tek dio budućih potreba za električnom energijom Dubrovnika i okolice.
Izgradnja TS Srđ i TS Plat – ključ za sigurnu opskrbu Dubrovnika
Osjetljivost cijelog sustava najbolje se pokazala nakon što je 2009. godine veliki požar uzrokovao kvar u trafostanici Komolac, tada ključnoj točki za opskrbu Dubrovnika, i tako onemogućio opskrbu cijelog grada električnom energijom. Daljnji razvoj bisera hrvatskog turizma postao je tako upitan bez osiguranja dovoljne količine električne energije i dvostrukog napajanja Dubrovnika. Kako bi se riješio ovaj veliki problem, Hrvatska elektroprivreda (HEP) pokrenula je 2010. “Program Dubrovnik”, jednu od najvećih elektroenergetskih investicija koje su se posljednjih desetak godina realizirale u Hrvatskoj.
Projekt je uključivao izgradnju dviju velikih trafostanica, Plat i Srđ, s priključnim vodovima, ukupno vrijedne gotovo 500 milijuna kuna koju su u najvećoj mjeri provele hrvatske tvrtke i domaća industrija. HEP je tako trajno omogućio dodatnu sigurnost u opskrbi električnom energijom krajnjeg juga Hrvatske. Naime, uz trafostanicu Komolac, Dubrovnik je dobio drugu čvrstu točku napajanja, što doprinosi sigurnijoj opskrbi električnom energijom šireg područja grada te mogućnosti priključenja novih kupaca električne energije, ali i novih proizvođača iz obnovljivih izvora energije poput vjetroelektrana. S druge strane, izgradnjom trafostanice Srđ Dubrovnik je tako dobio ne samo alternativnu točku napajanja u slučaju ispada dijela sustava, već i rješenje za trenutne probleme u mreži jer će napajati plato Bosanke, dio Župe Dubrovačke i Grad Dubrovnik. To znači da će se Dubrovnik i dalje moći razvijati prema Župi Dubrovačkoj koja posljednjih godina doživljava veliki procvat, gospodarski i demografski.
HE Dubrovnik
Okolica Dubrovnika “skriva” biser hrvatskog elektroenergetskog sustava, hidroelektranu Dubrovnik, jednu od najvećih i najvažnijih elektrana u Hrvatskoj koja je puštena u pogon krajem 1965.
Za ilustraciju važnosti HE Dubrovnik za Hrvatsku najbolje govori podatak da je u 50 godina rada proizvela gotovo 60 milijardi kWh, od čega je u hrvatski elektroenergetski sustav isporučila oko 30 milijardi kWh – dvostruko više od ukupne godišnje potrošnje cijele Hrvatske (za usporedbu, ukupna godišnja potrošnja u Hrvatskoj iznosi oko 17 milijardi kWh). U siječnju 2016. završen je 320 milijuna kuna vrijedan projekt njene revitalizacije, zahvaljujući kojemu se snaga povećala za dodatnih 36 MW (2×18 MW), na ukupno 252 MW (2×126 MW). Time je ostvarena mogućnost dodatne proizvodnje od gotovo 100 GWh zelene energije godišnje.
Komentari