Pored svih izazova s kojima se države i građani suočavaju u posljednje dvije godine, energetsko siromaštvo postaje sve veći problem, ne samo u Hrvatskoj nego u cijeloj Europi, rečeno je to u petak na Nacionalnoj konferenciji o energetskom siromaštvu u Novinarskom domu. 

Konferenciju je organiziralo Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), a sudjelovali su stručnjaci iz sektora energetike, raznih ministarstava, javnog sektora te nevladinih organizacija.

Iako još ne postoji službena definicija, energetsko siromaštvo nastaje kada kućanstvo ne može osigurati minimalnu razinu potrošnje energije potrebne za zadovoljenje osnovnih potreba i učinkovito sudjelovanje u društvu. A takvih kućanstava u Hrvatskoj je sve više, istaknuto je na konferenciji.

Izvršna direktorica DOOR-a Miljenka Kuhar rekla  je da se uzroci energetskog siromaštva ne mogu promatrati isključivo kroz trijadu “niski prihodi – loša energetska učinkovitost – visoki rashodi”.

“Pokretači energetskog siromaštva su strukturniji i dublje ukorijenjeni te obuhvaćaju trenutnu ekonomsku, socijalnu politiku, politiku zapošljavanja, energetske politike, porezni sustav, sustav socijalne skrbi, stambene i zdravstvene politike”, rekla je Kuhar.

DOOR će mapirati energetsko siromaštvo na nacionalnoj razini

Upozorila je kako posljednja istraživanja pokazuju da gotovo 47 posto građana živi u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski trošak.

Predstavila je programe u razdoblju od 2021. do 2027. koji imaju direktan i indirektan utjecaj na smanjenje energetskog siromaštva, te najavila da DOOR namjerava mapirati energetsko siromaštvo na nacionalnoj razini, prikupiti nacionalno relevantne podatke, izraditi indeks energetskog siromaštva te potaknuti ministarstva da izrade monitoring sustav za praćenje ušteda.

Na konferenciji su održane dva panela. Onom na temu “Rješava li energetska obnova energetsko siromaštvo?” sudjelovale su Marija Kelava iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Marija Džaja iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Vesna Bukarica iz Energetskog instituta Hrvoje Požar. Raspravljalo se o aktualnim javnim pozivima vezanim za energetsku obnovu i o tome kako bi se građane moglo potaknuti da i samostalno krenu u energetsku obnovu kuća ili višestambenih zgrada. Zaključeno je da je edukacija građana važna kako bi im se ukazalo na benefite energetske obnove.

Na panelu na temu “Siromaštvo i žene” sudjelovali su Katica Lažeta iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Hrvoje Vindakijević iz Ureda pučke pravobraniteljice, Ivana Pavić Šimetin iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Aleksandar Džakula iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo ‘Dr. Andrija Štampar”. Istaknuto je da su u najvećem riziku od siromaštva općenito, pa tako i energetskog, starije osobe, posebice žene, a potom samohrane majke te samci, odnosno jednočlana kućanstva.

Najvažniji zaključak oba panela je da energetsko siromaštvo neće nestati samo od sebe, ni povećanjem dohotka ni energetskom obnovom, nego je potrebno sustavno rješavanje tog problema.

Na konferenciji je predstavljeni ENPOR projekt – o mjerama za ublažavanje energetskog siromaštva u sektoru privatnog najma, te projekt EmpowerMed – osnaživanje žena da djeluju protiv energetskog siro