Projekti istraživanja i eksploatacije geotermalnih izvora u Hrvatskoj dobili su novi konkretan poticaj nedavnim osnivanjem Hrvatske udruge geotermalne energije (HUGE), kojoj će osnovni zadatak biti poticati istraživanja, razvoj i upotrebu geotermalne energije u Hrvatskoj čiji je geotermalni potencijal već odavno procijenjen kao vrlo perspektivan. Znanstvenici, stručnjaci i gospodarstvenici zainteresirani za promociju geotermalne energije okupili su se prije 10-ak dana u Varaždinu kako bi pokazali da upravo geotermalno bogatstvo koje leži pod našim nogama može biti jedan od načina da Hrvatska iskoristi dio europskog novca namijenjenog prevladavanju posljedica pandemije i pretoči ga u konkretan i dugoročan benefit za domaće gospodarstvo. Poticanje i intenziviranje suradnje članova znanstvene zajednice i stručnjaka koji se godinama bave proučavanjem geotermalnih potencijala Hrvatske s domaćim i inozemnim investitorima zainteresiranima za ulaganja u geotermalna postrojenja, tvrtkama koje geotermalne izvore namjeravaju koristiti u procesu proizvodnje ili pak ekološki osviještenim jedinicama lokalne uprave koje se okreću obnovljivim izvorima energije, primarni je cilj Udruge.

A prvi predsjednik HUGE-a, izabran na osnivačkoj skupštini u Varaždinu, dekan Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu Vladislav Brkić istaknuo je da geotermalna energija dobiva na vrijednosti i na važnosti upravo u aktualnom trenutku snažnog rasta cijena svih energenata u svijetu, čije posljedice osjeća i Hrvatska. „I Zeleni plan EU-a definirao je geotermalnu energiju kao jedan od obnovljivih izvora. A kako je Hrvatska jedna od rijetkih europskih zemalja izuzetno bogatih geotermalnim izvorima vrlo visokih temperatura, zaključili smo da, ako se mi kao znanstvenici i stručnjaci udružimo s poduzetnicima, možemo puno više napraviti kako bismo promovirali taj oblik energije. Uz to, upravo je u tijeku izrada Strategije geotermalnog potencijala RH pa vjerujemo da znanje i iskustvo naftnih stručnjaka i geologa možemo prenijeti u Strategiju kako bismo svima onima koji odlučuju ukazali na važnost geotermala u cilju što bržeg ispunjenja obveza smanjenja emisija štetnih plinova koje je Hrvatska preuzela od EU-a“, kazao je za Megawatt predsjednik HUGE-a Brkić, naglasivši pritom i zakonsku podlogu Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, koji također regulira područje geotermala.

‘Posebno bismo htjeli potencirati ulaganja u geotermalne izvore koji će se koristiti u poljoprivrednoj proizvodnji’, kaže Vladislav Brkić, dekan Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Nakon što je prezentacijama na nekoliko svjetskih geotermalnih kongresa unatrag godinu dana Agencija za ugljikovodike inozemnim ulagačima i stručnjacima predstavila hrvatski geotermalni potencijal, u Hrvatsku dolazi sve više investitora zainteresiranih za ulaganja u geotermalna istraživanja. Brkić kaže kako vjeruje da HUGE kao savjetodavno tijelo može pomoći investitorima u ostvarenju njihovih namjera i projekata. „Vjerujem da kao iskusni stručnjaci i uz pomoć AZU-a i Ministarstva gospodarstva možemo u startu olakšati realizaciju takvih projekata kako inozemnim tako i domaćim investitorima. Posebno bismo htjeli potencirati ulaganja u geotermalne izvore koji će se koristiti u poljoprivrednoj proizvodnji. Naime. velika većina geotermalnih izvora nalazi se u Panonskom bazenu pa bi njihovo iskorištavanje za grijanje staklenika ili uzgoj poljoprivrednih kultura moglo osjetno smanjiti troškove uzgajivačima“, podsjetio je Brkić. Spomenuo je pritom i još jednu vrijednost koju sa sobom nosi povećanje broja aktivnih geotermalnih projekata: „Nama je posebno važno da će studenti koji završe Rudarsko-geološko-naftni fakultet u Zagrebu i Geotehnički fakultet u Varaždinu, ali i ostale tehničke fakultete u Hrvatskoj, i koji se budu htjeli baviti područjem geotermalne energije, imati priliku zaposliti se kod koncesionara i tako stjecati znanje i iskustvo na takvim projektima. To su pioniri koji će stvoriti kvalitetnu bazu stručnjaka za neke nove projekte i nova ulaganja u budućnosti.“

A dekan Geotehničkog fakulteta u Varaždinu Hrvoje Meaški, koji je izabran za dopredsjednika HUGE-a, Megawattu je potvrdio da se njihov fakultet posljednjih 10 godina specijalizirao za inženjerstvo okoliša i obnovljive izvore energije, a kako se, između ostaloga, bave i geološkim istraživanjima, njihovi djelatnici već su aktivno sudjelovali u nekoliko geotermalnih projekata u Hrvatskoj. „Nastojimo u prvi plan dovesti iskoristivost geotermala kao stabilnog obnovljivog izvora energije. A kako na nekoliko kolegija u okviru studija izučavamo geotermalnu energiju, sigurno će dio studenata naći interes i specijalizirati se upravo za taj vid energije koji je u nas još uvijek nedovoljno iskorišten“, objasnio je Meaški i dodao kako je, uzevši u obzir sve činjenice vezane uz geotermalnu energiju, a posebno onu da je to još uvijek nedovoljno iskorišten oblik praktički besplatne energije koja se nalazi u tlu, bilo posve prirodno da za slogan novoosnovane udruge uzmu moto „Energija ispod naših nogu – Energija po kojoj hodamo!“ Meaški kaže kako geotermalni projekti u startu nisu jeftini te da ta činjenica može biti prepreka lokalnim zajednicama koje žele u njima sudjelovati. No dodaje da i za taj problem postoji rješenje u vidu raznih modela javno-privatnog partnerstva ili suradnje javnih poduzeća ili poduzeća u vlasništvu lokalne zajednice i privatnih investitora. Dobar primjer za to je i općina Mali Bukovec kod Varaždina koja je s Varaždinskom županijom osnovala tvrtku Buko Termal i u kolovozu 2019. godine dobila koncesiju za istraživanje geotermalnog izvora na istražnom prostoru Lunjkovec-Kutnjak.

Direktor Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan pozdravio je osnivanje HUGE-a i izrazio nadu da će udruga svojim radom pridonijeti daljnjem razvoju geotermalnih projekata u Hrvatskoj. „Osnivanje udruge kojoj je fokus geotermalna energija samo je dokaz koliko smo uspjeli kao Agencija napraviti u posljednje tri godine na promociji, prezentaciji i aktivaciji ovog neprocjenjivog resursa kojim Hrvatska raspolaže. Uspostavili smo temelje za daljnji razvoj kako smo i najavljivali, posebice lokalnih zajednica. Važno je naglasiti da je Agencija ulaskom u Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021-2026. prešla iz faze promocije u fazu operativne realizacije geotermalnih projekata“, objasnio je Krpan. On podsjeća da su kroz mjeru C1.2. R1-I2 – Poticanje energetske učinkovitosti, toplinarstva i obnovljivih izvora energije za dekarbonizaciju energetskog sektora, Agenciji za ugljikovodike odobrena sredstva od 225 milijuna kuna namijenjenih za potvrđivanje geotermalnog potencijala koji podrazumijevaju snimanje geofizičkih podataka te izradu dviju istražnih bušotina u svrhu korištenja geotermalne energije u toplinarstvu, a još dodatnih 25 mil eura treba stići iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija. Očekujemo i radimo na tome da omogućimo razvoj geotermalnih projekata kroz sve programe, posebice one koji se odnose na poljoprivredu gdje također vidimo veliki prostor u kojem geotermalna energija može imati značajnu ulogu“, rekao je Krpan.

Prema dosadašnjim procjenama Agencije za ugljikovodike, trenutni hrvatski potencijal je oko 500 megavata (MW) iz geotermalne energije, no nekolicina stručnjaka tvrdi da je ta procjena prilično konzervativna te da je stvarni potencijal geotermala puno veći. Hrvatska, naime, ima natprosječno visoke temperature geotermalne vode, odnosno oko 60 posto više od europskog prosjeka, a među njima je i značajan broj ležišta s temperaturama iznad 150 stupnjeva koja su pogodna za proizvodnju električne energije. U ovom je trenutku na sjeveru zemlje aktivno čak osam istražnih prostora geotermalne vode za energetske svrhe, odnosno za proizvodnju toplinske i električne energije. U većini tih projekata sudjeluje lokalna zajednica koja planira toplinsku energiju koristiti za grijanje naselja. No nakon puštanja u rad prve hrvatske geotermalne elektrane Velika Ciglena kod Bjelovara, koju je izgradila turska tvrtka MB Holding, domaći geotermalni izvori privukli su i druge investitore. Uz spomenuti Mali Bukovec, u kolovozu 2020. godine koncesiju za istražni prostor Legrad-1 u Međimurju dobila je turska tvrtka Terra Energy Generation Company u vlasništvu velike turske korporacije Soyak, a pravo na istraživanje na poljima Merhatovec i Ernestinovo dodijeljeno je tvrtki Ensolx iz Zagreba.

Velika je prednost Hrvatske u tome što kao rijetko koja zemlja u svijetu ima dobro organiziran i sređen „data room“, bazu do sada prikupljenih podataka i rezultata mjerenja i ispitivanja koja potencijalnim ulagačima štedi vrijeme i novac te smanjuje rizik ulaganja. Baza geotermalnih podataka koje je proteklih nekoliko godina prikupila, objedinila i razvrstala Agencija za ugljikovodike ponudivši je zainteresiranim ulagačima zapravo je skup velikog broja podataka prikupljanih posljednjih 40-ak godina na području Slavonije, Međimurja i Podravine tijekom bezbrojnih Ininih bušenja u potrazi za naftom i plinom. Na dijelu tih bušotina Ina je, umjesto nafte i plina, nailazila na podzemne izvore geotermalne vode.

Danas je to dragocjen skup informacija o gotovo 200 bušotina u kojima su dokazane geotermalne vode velikog energetskog potencijala. U AZU-u naglašavaju da se velika početna ulaganja u geotermalne projekte, koja su redovito najveći problem investitora zbog nevoljkosti banaka da financiraju istraživanja s neizvjesnim ishodom, sada mogu premostiti sredstvima iz fondova EU-a. To su prepoznale i neke lokalne zajednice koje su samoinicijativno pokrenule projekte iskorištavanja geotermalnih izvora na svojem području, a u realizaciji tih ambicioznih projekata računaju dobrim dijelom upravo na europske fondove. A koristi koje svaki takav projekt nosi Hrvatskoj jesu povećanje njezine energetske samodostatnosti, podizanje stupnja konkurentnosti Hrvatske kao države podobne za ulaganja i poticanja ulaganja u razvoj novih znanja i tehnologija, što su ujedno i ciljevi za koje se u svojim razvojnim politikama zalaže Europska unija.

‘Nastojimo u prvi plan dovesti iskoristivost geotermala kao stabilnog obnovljivog izvora energije’, rekao je Hrvoje Meaški, dopredsjednik HUGE-a. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO