U KBC-u Zagreb Inspekcija Ministarstva zdravstva otkrila je nepravilnosti kod dvije transplantacije organa iz 2019. godine. Sve je prijavljeno Hrvatskoj liječničkoj komori (HLK) i Državnom odvjetništvu zbog sumnje na trgovinu organima. Donijeli su i odluku o privremenoj zabrani presađivanja bubrega s nesrodnih davatelja.
Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu je regionalnoj televiziji Una potvrdilo da od 2021. godine provodi izvide o dva para transplantacija bubrega s nesrodnih živih donora. Izvori bliski Ministarstvu za Unu su rekli da je Hrvatska liječnička komora promptno reagirala na nalaz Ministarstva zdravstva i ocijenila da je transplantacijski tim Zavoda odgovoran za etičke propuste u oba slučaja.
Organe davali Srbin i Kosovar
U prvom slučaju, primatelj organa je mladi muškarac iz Hrvatske, no njegov socijalni status nije naveden niti je evaluiran odnos s donatorom koji je mlađi muškarac iz Pančeva, vozač kamiona, dakle osoba niskog socijalnog statusa. U psihološkom nalazu darivatelja zapisano je tek da je sposoban shvatiti postupak i dati informirani pristanak.
U drugom se slučaju transplantacije radi o osobama s Kosova, pri čemu je primatelj organa navodno državljanin Hrvatske. Svjedoci za Unu tvrde da je hrvatska adresa primatelja ostala neupisana, kao i podaci o socioekonomskom statusu.
Pacijent je u KBC Zagreb primljen preko hitne službe, no u bolnici je odmah izazvao pažnju, piše Una, kazavši da je transplantacija dogovorena za sedam dana. Njegov darivatelj je radnik s Kosova, pekar sa šestero djece, koji vrlo slabo govori hrvatski jezik pa je pri pregledima koristio pomoć prevoditelja, primatelja bubrega. On je navodno bio smješten u hotelu Rebro.
Psihijatar je u obradi bio fokusiran na psihomotorne sposobnosti pacijenta te je na koncu zapisao da je riječ o osobi čije su intelektualne sposobnosti na granici slabijeg prosjeka, piše Una i dodaje da je nakon pregleda psihijatar zaključio da nema kontraindikacija da pacijent bude darivatelj organa.
Zaključak inspekcije
Index je objavio sadržaj zaključka inspekcije Ministarstva zdravstva.
Zaključak prenosimo u cijelosti:
“Zbog složenosti pitanja koja proizlaze iz darivanja bubrega od živog nesrodnog darivatelja etički principi moraju se strogo poštivati i sustavno implementirati u postupak.
Kako se transplantacija bubrega u Republici Hrvatskoj temelji na programu transplantacije s preminulih darivatelja (zahvaljujući odlično organiziranom donorskom programu na svim razinama, pozitivnoj percepciji zajednice i medija i dr.), a ne na transplantaciji bubrega sa živog srodnog ili još rjeđe nesrodnog darivatelja, manjkavosti u postupku darivanja bubrega živih nesrodnih darivatelja nisu do sada dolazile do izražaja.
Međutim, sustavnom analizom ova dva predmetna slučaja darivanja bubrega od živih nesrodnih darivatelja uočene su gore detaljno opisane manjkavosti koje nisu prihvatljive.
Otkrivanje i poznavanje tih manjkavosti otvaraju mogućnost njihova ispravljanja. Pri donošenju ovog mišljenja imenovani stručnjaci su u tom kontekstu konzultirali i relevantnu stručnu i znanstvenu literaturu, s ciljem da skrenu pažnju na moguće načina njihova rješavanja.
U skladu sa navedenim donijeto je rješenje o privremenoj zabrani programa presađivanja bubrega živih nesrodnih donora”, piše u zaključku.
Jasno tu piše kako se transplantacija bubrega u Republici Hrvatskoj temelji na transplantaciji s preminulih darivatelja. Zato i jest nejasno kako je moguće da je došlo do toga da se u navedenom Zavodu za nefrologiju, arterijsku hipertenziju, dijalizu i transplantaciju najveće hrvatske bolnice transplantiraju organi sa živih donora.
Ravnatelj bolnice Ante Ćorušić ne odgovara na medijske upite. Ministar zdravstva Vili Beroš poručio je da ne može komentirati ono što je na DORH-u.
Komentari