Vide li psi svijet na isti način kao ljudi? Za neke je odgovor potvrdan! Nova studija otkriva da “pametniji” psi procesuiraju informacije slično kao ljudi. Znanstvenici s Odjela za etologiju Sveučilišta Eötvös Loránd proučavali su kako psi tumače geste, posebno pokazivanje prstom, u usporedbi s ljudskom djecom.

Fenomen pod nazivom “prostorna pristranost” je sklonost tumačenju informacija u vezi s prostorom, lokacijom ili udaljenošću, čak i kad iste informacije mogu biti primjenjive na objekt. Radi se o tome kako psi i djeca reagiraju kada im netko pokaže položaj objekta. Dok djeca brzo shvaćaju da gesta pokazuje na sam objekt, psi obično to vide kao smjernicu u određenom smjeru, ukazujući na konkretni smjer kretanja. Ovo razlikovanje je primijećeno kod pasa kroz različite testove ponašanja, ali nova studija dublje istražuje ovaj fenomen.

Pixabay

“Primjerice, očituje se na način na koji psi i djeca reagiraju na geste kada im pokažemo položaj objekta”, kaže prvi autor studije Ivajlo Iotchev u priopćenju sveučilišta. “Vrlo rano, djeca tumače gestu kao pokazivanje na objekt, dok psi shvaćaju pokazivanje prsta kao smjernicu. Drugim riječima, bez obzira na namjeru osobe koja daje gestu, značenje za djecu i pse je različito. Ovaj fenomen prethodno je primijećen kod pasa korištenjem raznih testova ponašanja, od jednostavnog asocijativnog učenja do imitacije, ali nikada nije bio proučavan sam za sebe”, dodao je.

Cilj studije bio je razjasniti je li ova razlika u tumačenju posljedica toga što psi imaju inferiorni vid u usporedbi s primatima ili je povezana s pristranošću u procesiranju informacija – što znači da su prostorni parametri važniji psima od samih objekata.

Pixabay

Kako bi ovo istražili, znanstvenici su proveli testove ponašanja s 82 psa. U jednom zadatku, psi su morali naučiti je li poslastica konzistentno stavljana na desnu ili lijevu ploču, učeći lokaciju. U drugom zadatku korištene su dvije vrste ploča – jedna bijela i okrugla, a druga crna i četvrtasta. Ove su ploče uvijek bile postavljene u sredini, a psi su dobivali samo jednu vrstu za jesti, ali su bili izloženi oba tipa u polu-ujednačenom slijedu. U ovom scenariju, učili su o svojstvima ploča. Studija je otkrila da su psi brže učili kad je lokacija poslastice bila s desne ili lijeve strane, ukazujući na sklonost prostornim znakovima više od karakteristika objekata.

Kako bi istražili je li prostorna pristranost senzorna, kognitivna ili kombinacija oboje, istraživači su mjerili vidnu oštrinu pasa pregledom oblika njihovih glava i procijenili njihove sposobnosti rješavanja problema kroz niz kognitivnih testova. Psi s kraćim glavama, poznati kao brachiocefalni psi, pokazali su karakteristike vida slične ljudima, što ukazuje na oštriji i fokusiraniji vid. Nadalje, psi s boljom kognitivnom izvedbom bili su vještiji u povezivanju informacija s objektima jednako kao i s mjestima.

Pixabay

“Testirali smo njihovu memoriju, vještine pažnje i upornost. Otkrili smo da su psi s boljom kognitivnom izvedbom u zahtjevnijem zadatku prostorne pristranosti lakše povezivali informacije s objektima kao i s mjestima”, objašnjava Eniko Kubinyi, voditeljica MTA- ‘Lendület’ Momentum grupe za istraživanje kućnih ljubimaca.

Studija objavljena u časopisu Ethology otkriva da prostorna pristranost kod pasa nije samo senzorni problem, već je također pod utjecajem kognitivnih čimbenika. Ističe razlike u načinu na koji psi i ljudi procesuiraju informacije i naglašava važnost razmatranja tih čimbenika u razumijevanju ponašanja pasa. Studija također sugerira da “pametniji” psi mogu prevladati svoje pristranosti u izazovnim situacijama učenja, što ukazuje na složenost psihe pasa.

Pixabay