Studijom deplinofikacije Republike Hrvatske, koju je danas u Novinarskom domu predstavila Zelena akcija, pokazano je da je moguće fosilni plin zamijeniti obnovljivimizvorima do 2035. godine, uz povrat troškova do 2037.
“Pozivamo Vladu RH i Grad Zagreb da ovu studiju uzmu kao preporuku dugoročnih smjernica za energetsku tranziciju temeljenu na smanjenju potrošnje fosilnog plina”, izjavila je Marija Mileta, potpredsjednica Zelene akcije.
U studiji je provedena analiza deplinofikacije Hrvatske koja uključuje sektore proizvodnje električne energije, industrije, grijanja i transporta. Pokazalo se da je deplinofikacija toplinskih sustava moguća na području cijele Republike Hrvatske do 2035. “Dizalice topline, obnovljivi izvori energije i mjere energetske učinkovitosti najučinkovitiji su za smanjenje potrebe i potražnje za fosilnim plinom  u sektoru grijanja”,
rekla je Mileta.
Prema studiji, ubrzana tranzicija omogućuje potpunu dekarbonizaciju elektroenergetskog sektora do 2035. godine napuštanjem svih fosilnih izvora energije – plina, ugljena i naftnih derivata. Zamjenjuje ih prvenstveno domaća proizvodnja iz varijabilnih obnovljivih izvora
energije s ukupnim kapacitetima vjetroelektrana od 6488 MW i 6304 MW fotonaponskih elektrana. Prema studiji, sektor industrije također prolazi značajne promjene do 2035., gdje se plin i ugljen mogu zamijeniti električnom energijom i obnovljivim vodikom te gorivima na bazi vodika.
Modelirana je i potrošnja fosilnog plina u sektorima kućanstva i usluga. “Rezultati su pokazali kako se najveći potencijal za deplinofikaciju nalazi u području Gradske plinare Zagreb d.o.o., koje pokriva gradove Zagreb, Zaprešić i Veliku Goricu te općine Brdovec, Marija Gorica, Pušća i Dubravica”, pojasnila je Mileta. Ovo distribucijsko područje troši 39 posto ukupne potrošnje plina u kućanstvima i 41 posto ukupne potrošnje plina u sektoru
usluga u Republici Hrvatskoj.
Provedena analiza pokazala je kako postoji visoki potencijal za širenje postojećih i izgradnju novih centraliziranih toplinskih sustava. Fosilni plin često se koristi za grijanje u gusto naseljenim područjima. Rezultati su pokazali kako je 45 posto potrošnje fosilnog
plina za grijanje moguće zamijeniti centraliziranim toplinskim sustavima.

“S obzirom da područje Zagreba i okolice troši najviše plina u RH, nadamo se otvorenosti i suradnji s Gradskom upravom Grada Zagreba te ambicioznom iskoraku u smjeru zelene i pravedne tranzicije”, komentirala je Mileta.
Pristup deplinofikaciji ovisi o samoj regiji primjene te o vrsti sustava s obzirom na to radi li se o centraliziranom toplinskom sustavu ili o individualnom toplinskom sustavu. Prema studiji, ukupni trošak tranzicije do 2035. iznosi 39 milijarda eura. Ovaj iznos se
odnosi na instalaciju 5695 MW vjetroelektrana, 6187 MW fotonaponskih elektrana i 120 MW geotermalnih elektrana. Također, uključuje instalaciju 3415 MW dizalica topline. U isto vrijeme se proširuju mreže sustava daljinskog grijanja te se ulaže u sustave
proizvodnje obnovljivog vodika potrebnog u industriji.  “Potrebni su nam donositelji odluka koji imaju pravu viziju i strategiju ekološki i socijalno
održive tranzicije koja ne gleda u prošlost, već teži biti predvodnicom revolucije obnovljivih izvora energije, koji su u velikom dijelu u rukama građanki i građana, a ne korporacija”, zaključila je Mileta. Na panel raspravi u okviru konferencije sudjelovali su, u ime izrađivača studije, prof. dr.
sc. Neven Duić, pomoćnik pročelnika za ekološku održivost Grada Zagreba, Ivan Ivanković i potpredsjednica Zelene akcije, Marija Mileta.

Studiju je za Zelenu akciju izradila Udruga za održivi razvoj energetskih sustava.