Vanjska politika buduće slovenske vlade premijera Marjana Šareca koja stupa na dužnost sredinom rujna još je nejasna, ali u njoj ne treba očekivati većih promjena u odnosu na sadašnju, navode slovenski politički analitičari, upozoravajući da je važno i koji će ministar zauzeti koju poziciju.
Prema dosadašnjim izjavama Šareca prilikom predstavljanja u parlamentu može se zaključiti da on obećava uravnoteženiju vanjsku politiku, sređivanje odnosa s Hrvatskom, uključujući i rješenje graničnog prijepora, ali i ubrzanje priprema Slovenije za predsjedavanje EU-om kroz nekoliko godina, navodi Slovenska tiskovna agencija STA.
Posebnu pažnju, navode slovenski mediji, Šarecova će petočlana koalicija posvetiti reformi sustava nacionalne sigurnosti i obavještajno-sigurnosnih službi, gdje namjeravaju povećati ulaganja, a uz to žele oblikovati cjelovitu migracijsku strategiju i učinkovitije štititi schengensku granicu.
Koalicija najavljuje da će bodljikava žica na granici prema Hrvatskoj ostati dok se situacija s migrantima ne promijeni, navodi STA.
Profesor ljubljanskog Fakulteta političkih znanosti Anton Grizold, nekadašnji ministar obrane, ističe da će politika u dobroj mjeri ovisiti o ljudima u novoj vladi, posebno kad je riječ o obrambenom sustavu kojega treba međuresorski usklađivati.
Sudeći prema dosadašnjim najavama o kadrovskim rješenjima na vrhu, ministarstvo obrane vodit će dosadašnji šef diplomacije Karl Erjavec koji je već bio ministar obrane u jednoj od vlada Janeza Janše, dok će do rošade doći i na mjestu ministra vanjskih poslova. To bi mjesto trebalo po sadašnjim dogovorima pripasti dosadašnjem premijeru Miri Ceraru.
Vanjsku politiku prema Hrvatskoj u vrijeme njegove vlade dominantno je vodilo neriješeno granično pitanje, pri čemu je Cerar inzistirao na provedbi za Hrvatsku neprihvaćenog arbitražnog rješenja.
S jedne strane, Cerar je s premijerske funkcije u odnosima s Hrvatskom pokazivao mnogo više tolerantnosti od Erjavca kojemu je ta tema bila i na kraju prokockani predizborni adut, dok je s druge strane Cerar u zadnjim mjesecima svoje vlasti Hrvatsku zbog neprovođenja arbitražnog rješenja tužio sudu EU-a u Luxembourgu.
Neki analitičari ocjenjuju, navode mediji, da će se način komunikacije s Hrvatskom ubuduće promijeniti, jer će se Slovenija intenzivnije okrenuti članicama EU-a koje čine “jezgru” integracije, poput Njemačke i Francuske, te zemalja Beneluxa u kojima su na vlasti redom “liberalne” vlade, kako bi se odmaknula od “balkanske” regije.
Na kakav će način Šarec kao premijer rješavati neriješena pitanja s Hrvatskom on nije jasno najavio, ali se očekuje da u odnosima s njom granica prestane biti dio politike “jednog pitanja” u kojoj će ta tema dominirati nad svim ostalima, ocjenjuje slovenski analitičar Boštjan Udovič.
Komentari